Status žrtve trgovine ljudima dobile četiri osobe

Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima ove godine obradio je osam slučajeva i za četiri je dodijelio status žrtve, kazala je savjetnica u Odjeljenju za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), Sonja Perišić Bigović.

Ona je, na sjednici skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, rekla da je trgovina ljudima kompleksno krivično djelo, posebno imajući u vidu da su žrtve nerijetko i djeca.

Perišić Bigović je navela da je, cijeneći ogroman značaj saradnje sa nevladinim sektorom, potpisan Sporazum o međusobnoj saradnji institucija i nevladinog sektora, koji ima za cilj da se primjenjuje u konkretnim slučajevima kada se pojavi žrtva trgovine ljudima.

„Ogroman je značaj same identifikacije kada je ova problematika u pitanju, onog momenta kada mi identifikujemo žrtvu, ona ima pristup svim servisima pomoći i zaštite koje države nudi i koji su na raspolaganju“, kazala je Perišić Bigović.

Kako je rekla, onog momenta kada je ne prepoznaju, jer je to prikrivena društvena pojava, ona jednostavno nema pristup toj pomoći.

Perišić Bigović je ocijenila da je formiranje Tima za formalnu identifikaciju žrtava veoma značajno i da je to tijelo postiglo ogromne rezultate, jer su uspjeli da daju status većem broju žrtava trgovine ljudima.

„Mi sa aspekta multisektorskog pristupa dajemo status žrtvi trgovine ljudima i na taj način joj omogućavamo pristup svim servisima pomoći bez obzira na to da li je podignuta optužnica“, rekla je Perišić Bigović.

Kako je navela, u prošloj godini Tim je obradio 11 slučajeva, za pet osoba je dodijelio status žrtve trgovine ljudima.

Perišić Bigović je dodala da su četiri osobe bile ženskog pola, a jedna muškog.

Ona je istakla da su sve osobe kojima je dodijeljen status žrtve trgovine ljudima bile maloljetne.

Perišić Bigović je navela da su dva slučaja bila sklapanja nedozvoljenog braka, a u pitanju su ženske osobe.

Ona je dodala da je jedna ženska osoba bila žrtva seksualne eksploatacije, a da su registrovane i dvije osobe, jedna ženska i jedna muška, koje se žrtve oblika krivičnog djela prosjačenja.

„U toku ove godine, tim je obradio osam slučajeva, za četiri je dodijelio status žrtve trgovine ljudima. U dva slučaja tim još nije donio odluku, budući da osobe još nijesu dovoljno spremne da razgovaraju sa našim psihologom, ili nedostaje jedan dio dokumentacije“, rekla je Perišić Bigović.

Ona je navela da su sve identifikovane žrtve bile žrtve sklapanja nedozvoljenog braka.

"Jedna je žrtva bila porijeklom iz Srbije, ostale su porijeklom iz Crne Gore, neke imaju regulisano državljanstvo, a neke su interno raseljena lica. Imali smo jednu osobu muškog pola, a sve identifikovane žrtve su bile maloljetne", dodala je Perišić Bigović.

Ona je kazala da se u odnosu na jedan slučaj odustalo od postupka identifikacije, budući da se osoba kao žrtva ne nalazi u Crnoj Gori i da djelo nije izvršeno u Crnoj Gori.

Prema njenim riječima, u saradnji sa organima iz druge države ustupili su tu dokumentaciju.

„Za jednu osobu smo utvrdili da nije žrtva trgovine ljudima, ali da je u visokom riziku da to postane“, dodala je Perišić Bigović.

Koordinatorka Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, Biljana Vučetić, kazala je da u skladu sa Sporazumom o međusobnoj saradnji u borbi protiv trgovine ljudima Ministarstvo osigurava pružanje socijalne i dječje zaštite potencijalnim žrtvama trgovine ljudima.

Vučetić je kazala da Ministarstvo osigurava pružanje te zaštite državljanima Crne Gore i stranim državljanima, dajući im prioritet u odnosu na druge slučajevi.

Ona je pojasnila da su centri za socijalni rad zaduženi za pružanje psiho-socijalne pomoći.

„U smislu imenovanja staratelja, izradu individualnih planova usluga i zaštite žrtava u saradnju sa drugim potpisnicima sporazuma, smještaj u skloništu, kao i ocjenjivanje socio-ekonomskog statusa žrtve kao osnovu za dodjelu jednokratne novčane pomoći koja je predviđena Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti“, pojasnila je Vučetić.

Vučetić je istakla da je zakonom propisano da se dijete, odrasla i stara osoba koja je žrtva trgovine ljudima posebno štiti.

Prošle godine, kako je kazala, obezbijeđeno je deset hiljada eura i 250 eura na mjesečnom nivou po korisniku.

Vučetić je navela da je deset hiljada eura za prošlu godinu dobio Institut za socijalnu i obrazovnu politiku (ISOP). Ona je pojasnila da imaju jednog licenciranog prižaoca usluga za sklonište, a to je ISOP.

Poslanica Socijalističke narodne partije, Danijela Đurović, ocijenila je da je potrebno institucionalno bolje riješiti odnos između države i nevladinog sektora, i da taj odnos ne treba da bude vezan isključivo za budžetsku godinu, već da bude na duži period.

„Kako bi se ojačale isntitucije nevladinog sektora koje imaju namjeru, potrebu i želju da rade u ovom domenu“, rekla je Đurović.

Kako je kazala, zabrinjava da upravo te NVO, odnosno njihovi volonteri, radije ne ulaze u postupak licenciranja, već kao volonteri pomažu žrtvama nasilja.

„To negdje otvara prostor za sivu zonu i potencijalnu zloupotrebu, ne kažem da je ima, nego otvara prostor, i smatram da bi država trebalo da ima aktivniju ulogu“, dodala je Đurović.

Ona je navela da je posebno zabrinuo aspekt da postupak licenciranja mogu da prođu NVO čiji je osnivač osoba koja je pravosnažno osuđivana zbog nasilja.

„Ako stavljamo vrlo visoke standarde, kako pravimo takav propust“, upitala je Đurović.

Vučetić je kazala da je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja donijelo pravilnik na osnovu zakona koji je aktuelan i jedino primjenjiv i da je kao takav licencirao NVO koja se bavi pružanjem te usluge.

„Taj pravilnik ne predviđa ni jedan dokaz koji ukazuje na to da li je neko osuđivan. To ne znači da nemamo dobru volju da tu normu ugradimo u novi zakon, jer je i nama cilj da kredibilitet pružaoca usluge, osim kvaliteta, bude potpuno meritoran“, rekla je Vučetić.

Predstavnik Uprave policije, Marko Brajović, podsjetio je da je 2018. godine formiran Odsjek za borbu protiv krivičnih djela trgovine ljudima, krijumčarenja i ilegalnih migracija.

„Možemo reći da je to bio jedan od prvih koraka koji je doprinio broju otkrivenih slučajeva trgovine ljudima“, rekao je Brajović.

Kako je kazao, drugi veoma značajan korak je formiranje Operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima, kojim rukovodi predstavnik tužilaštva u Podgorici.

„Plan Uprave policije u aktima koji predstoje je reorganizacija Uprave policije i na planu trgovine ljudima, gdje će se dobiti još više kadra i kapaciteta, konkretno službenika i inspektora koji će se baviti tim krivičnom djelom, na nacionalnom i lokalnom nivou“, kazao je Brajović.

Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Anka Vukićević kazala je da su nadležnosti tog resora definisane zakonima o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenom osiguranju, a jednim dijelom i Zakonom o strancima

„Ministarstvo zdravlja ima obavezu da obezbijedi medicinsku pomoć, prevenciju, liječenje zaraznih bolesti i slučajeva porođaja i materinstva dok te osobe borave u Crnoj Gori“, navela je Vukićević i dodala da će jedinice Hitne medicinske pomoći obezbjeđivati pomoć u ambulantama i na terenu u toku od 24 sata.

( Mina )