Putin gura Finsku i Švedsku u NATO

"Bezbjednosna situacija u cijeloj Evropi se promijenila i mi to moramo da prihvatimo, moramo da se prilagodimo", kazao je za Rojters švedski major Stefan Nordstron komentarišući rusku invaziju na Ukrajinu. "Bilo bi prilično naivno ne priznati da postoji prijetnja", kazao je on.

Upravo zbog tog osjećaja prijetnje ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je kako on kaže pokrenuo "specijalnu operaciju" u Ukrajini dijelom i da bi se suprotstavio širenju NATO saveza, mogao bi uskoro imati novog NATO susjeda.

Za pojedine članice vojnog saveza, Švedska i Finska koje se nalaze između Rusije i NATO članice Norveške već su partneri.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao je početkom marta da Alijansa sada dijeli sve informacije o ratu u Ukrajini sa Švedskom i Finskom. Obje zemlje redovno prisustvuju NATO sastancima. "Ne postoji država na svijetu" koja nam je bliži partner od njih kazao je Stoltenberg. Međutim, on je ukazao na važnu razliku: "Apsolutne bezbjednosne garancije koje pružamo svim NATO saveznicima, samo su za NATO saveznike".

To znači da 16 miliona stanovnika Finske i Švedske, budući da te zemlje nijesu članice, nema zaštitu NATO garancije da je napad na jednu saveznicu napad na sve.

Moskva je u više navrata upozorila Finsku i Švedsku da ne ulaze u NATO, a rusko ministarstvo inostranih poslova je sredinom marta saopštilo da će biti "ozbiljnih vojnih i političkih posljedica" ako to učine

Finska ima granicu sa Rusijom dugu 1300 kilometara. U telefonskom razgovoru 28 marta, predsjednik te zemlje Sauli Ninisto zatražio je od Stoltenberga detalje o principima i koracima prihvatanja novih članica. Finski lideri su razgovarali o mogućem članstvu sa "skoro svih" 30 NATO članica, a sredinom aprila podnijeće izvještaj parlamentu, kazao je za Rojters finski ministar inostranih poslova Peka Havisto.

Švedska - domovina Alfreda Nobela i država koja nije učestvovala u ratu od 1814 - više oklijeva. Međutim, nedavno istraživanje javnog mnjenja pokazalo je da 59 odsto Šveđana želi učlanjenje u NATO, ukoliko to učini Finska.

Moskva je u više navrata upozorila obje države da ne ulaze u NATO, a rusko ministarstvo inostranih poslova je 12. marta saopštilo da će biti "ozbiljnih vojnih i političkih posljedica" ako to učine.

NATO članice će poželjeti dobrodošlicu Finskoj i Švedskoj ukoliko odluče sa se pridruže, ali taj potez zavisi od te dvije zemlje, kazao je juče Stoltenberg.

On je juče, govoreći o mogućoj ruskoj odmazdi prije nego što dvije zemlje budu potpuno pod zaštitom NATO, istakao da će Alijansa vjerovatno naći način da se "pozabavi bojaznima koje te zemlje mogu imati oko prelaznog perioda između prijave konačne ratifikacije".

Stoltenberg je ranije kazao da je moguć "prilično brz" ulazak Finske i Švedske, ali NATO nije detaljnije saopštio šta podrazumijeva ubrzana procedura. "Predsjednik Putin želi manje NATO-a na ruskim granicama", kazao je Stoltenberg u januaru. "Ali dobiće više NATO-a" istakao je on govoreći i o pojačanom broju savezničkih trupa na jugoistoku Evrope, Poljskoj i na Baltiku.

Sjećanja na rat

Marku Kusela, 80-godišnji penzioner koji živi u Imatri na finskoj granici sa Rusijom, poznaje pravi rat. On je kao dijete sa majkom i bratom evakuisan u Švedsku nakon što je njegov otac ubijen u borbama tokom ruske invazije.

Vratili su se u Finsku tek nakon što je rat završen.

Oko 96 000 Finaca, ili 2,5 odsto populacije stradalo je tokom ruske invazije, u dva rata između 1939 i 1944. Ukupno 55 000 djece izgubilo je očeve, a preko 400 000 ljudi ostalo je bez domova.

Finci su, boreći se iz guste šume, odvratili Ruse i od tada, Finska ima jasan cilj: snažna odbrana i prijateljski odnosi sa Rusijom.

Ova država je izgradila vojsku regruta, koja ima 900 000 rezervista muškaraca i žena, a prema Međunarodnom institutu za strateške studije ima jednu od najvećih artiljerija u Evropi.

Godinama su Finci i Rusi intenzivno sarađivali. Ove godine Imatra je planirala da proslavi 250-godišnju istoriju finskog turizma od posete ruske carice Katarine Velike 1772. godine.

Na graničnom prelazu sada nema praktično nikoga. Finska bezbjednosna služba, poznata kao Supo, tvrdi da su ruski vojni resursi trenutno fokusirani na Ukrajinu i unutrašnje operacije, ali upozorava da bi se situacija mogla brzo promijeniti.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu skoro 3000 Finaca se prijavilo lokalnim udruženjima rezervista kao i 1000 žena za grupe za pripravnost u vanrednim situacija.

Finska je jedna od rijetkih evropskih zemalja koja održava nacionalnu zalihu goriva, hrane i ljekova za hitne slučajeve.

Izgradnja skloništa ispod svake veće zgrade je obavezna od Drugog svjetskog rata, a u 54000 skloništa ima prostora za 4,4 miliona ljudi od ukupne populacije od 5,5 miliona stanovnika.

Podrška Finaca ulasku u NATO dostigla je rekord u posljednjih mjesec, a prema posljednjem istraživanju 62 odsto ispitanika je podržalo ulazak u Alijansu dok je svega 16 odsto bilo protiv.

Supo, bezbjednosna služba, saopštila je 29. marta da Finska treba da se čuva od moguće ruske odmazde zbog izjava Helsinkija o ulasku u NATO.

"Ne moramo da donosimo brze odluke o našoj odbrani, ali je sigurno da bismo se zbog eventualne prijave za članstvo mogli naći na meti hibridnih aktivnosti ili uplitanja", kazao je Havisto za Rojters i dodao da se Finska za to mora pripremiti.

Zalihe za vanredne situacije

Švedska, koja tvrdi da neutralnost odgovara njenim stanovnicima, ne gleda u istoj mjeri na Rusiju kao na prijetnju. Na primjer ta zemlja je dozvolila pad potrošnje na odbranu i zapustila je skloništa nakon Hladnog rata. Međutim i tamo se raspoloženje mijenja.

Nakon što je Rusija napala Krim 2014, vlada je ubrzala naoružavanje i jačanje vojnih snaga na ostrvu Gotland, u blizini sjedišta ruske Baltičke flote. Te godine je takođe uvela ograničenu regrutnu obavezu.

Stokholm je ranije ovog mjeseca saopštio da će skoro udvostručiti ulaganje u odbranu na oko dva odsto BDP-a i obnoviti mrežu bunkera za hitne slučajeve kako bi mogla da smjesti do sedam miliona ljudi.

Oko 71 odsto Šveđana zabrinuto je zbog pojačane vojne prijetnje od Rusije - što je znatno više u odnosu na 46 odsto iz januara, pokazalo je istraživanje objavljeno početkom marta.

Iz tri maloprodajna lanca za Rojters je saopšteno da je povećanja potražnja za proizvodima za hitne slučajeve, uključujući pribor za prvu pomoć, radije, filtere za vodu i slično.

Diplomate i političari kažu da ukoliko se neka od ove dvije zemlje odluči za ulazak u NATO onda će to biti Finska. Šef diplomatije Havisto kazao je da je skoro svakodnevno o ovoj temi razgovara sa švedskim kolegom.

"Ne bi bilo idealno da Finska uđe sama, jer bi onda na nju pali svi rizici koje nosi proces prijave", kazao je Mati Pasu, spoljnopolitički analitičar u Finskom institutu međunarodnih poslova.

U Švedskoj, vlada i opozicija sprovode analizu bezbjednosne politike, a izvještaj se očekuje u maju. Premijerka Magdalena Anderson je 30. marta u obraćanju na nacionalnoj televiziji naglasila da je važno sačekati zaključke analize. Vladajuće socijaldemokrate se protive ulasku u NATO, dok četiri opozicione partije to podržavaju.

Bez obzira na to, neutralnost Švedske je sve više zamagljena, kazala je za Rojters Ana Vislander, direktorka za Sjevernu Evropu u Atlantskom savjetu.

"Ako pogledate, pripremamo se da se zajedno suočimo sa neprijateljem i mislim da nema sumnje u to u kojem smo taboru", kazala je ona. "Vidite kakva upozorenja šalje Rusija tako da očigledno ni oni nemaju dilemu".

( Nada Bogetić )