Zapad iscrpio bezbolne sankcije

Dok bogate svjetske demokratske sile uvode nove sankcije Rusiji kao odgovor na užasavajuće prizore pogubljenih Ukrajinaca u gradu Buča, postalo je jasno da su najlakše opcije kaznenih mjera iscrpljene a na površinu su izbile žestoke razlike među saveznicima oko narednih koraka.

Evropska unija se spremna da zada prvi udarac ruskom energetskom sektoru kao odgovor na invaziju na Ukrajinu, zabranjujući uvoz ruskog uglja. "Ove sankcije neće biti naše posljednje sankcije", kazala je juče pred Evropskim parlamentom šefica Evropske komisije Urusla fon der Lajen. "Sada treba da se okrenemo nafti i prihodu koji Rusija dobija od fosilnih goriva".

Međutim članice EU ostaju podijeljene oko eventualnih mjera usmjerenih na ruski sektor gasa i nafte koji je od kritičnog značaja za njihove ekonomije.

Sjedinjene Države i ostale članice Grupe sedam najavile su juče nove sankcije ruskim finansijskim institucijama, državnim preduzećima i zvaničnicima ruske vlade i njihovim članovima porodica. SAD su takođe zabranile Amerikancima da investiraju u Rusiji i onemogućile Moskvi da plaća vlasnicima javnog duga novcem koji se nalazi u američkim bankama.

Stigli smo do tačke kada treba da podnesemo određeni bol. Početni paketi sankcija su osmišljeni tako da nas na Zapadu ne pogode toliko koliko pogađaju Rusiju, kazao je Ben Steil

Nove sankcije pogodile su rusku Sberbanku, koja je vlasnik jedne trećine ukupne ruske bankarske imovine, i Alfabanku, četvrtu po veličini finansijsku instituciju u Rusiji. Međutim energetske transakcije nijesu obuhvaćene novim mjerama, kazali su zvaničnici.

Sjedinjene Države takođe uvode sankcije dvijema odraslim kćerkama ruskog predsjednika Vladimira Putin, supruzi i kćerki ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova i članovima ruskog savjeta bezbjednosti, prenio je Rojters.

"Jasno sam stavio do znanja da će Rusija platiti visoku cijenu za zločine u Buči", objavio je Bajden u poruci na Tviteru.

Mada je iz Sberbanke, koja je najveći ruski krediter, i Alfabanke saopšteno da nove sankcije neće bitnije utucati na njihove djelatnosti, jedan američki zvaničnik je kazao da bi ove mjere mogle vratiti Ruse u 1980-e i sovjetski stil života.

Međutim, Rojters ističe da one neće opteretiti ruske energetske prihode, koji održavaju u životu tamošnju ekonomiju i iz kojih se velikim dijelom finansira invazija na Ukrajinu.

Iz Rusije stiže 40 odsto od ukupne količine utrošenog gasa u Evropskoj uniji, od čega prema procjenama Međunarodne energetske agencije (IEA) Moskva prihoduje 400 miliona dolara dnevno. EU dobija trećinu uvoza nafte od Rusije što je oko 700 miliona dnevno.

"Stigli smo do tačke kada treba da podnesemo određeni bol", kazao je za Rojters Ben Steil, direktor odsjeka za međunarodnu ekonomiju u Savjetu za inostrane odnose u Njujorku. "Početni paketi sankcija su osmišljeni tako da nas na Zapadu ne pogode toliko koliko pogađaju Rusiju".

Podjele oko uvođenja sankcija na ruske energente bila je očigledna u ponedjeljak, kada je austrijski ministar finansija Magnus Bruner izrazio protivljene sankcijama na rusku naftu i gas, rekavši novinarima u Luksemburgu da će to više nauditi Austriji nego Rusiji.

Nekoliko sati ranije, francuski predsjednik Emanuel Makron je kazao da su ubistva civila u Buči jasno pokazala da je neophodna nova runda sankcija čija će meta biti ruska nafta i gas.

Litvanija je u subotu saopštila da će prestati da uvozi ruski gas za domaće potrebe i okončati "energetske veze sa agresorom". Litvanski šef diplomatije kazao je juče da EU treba da uvede naftni embargo Rusiji, ističući da planovi za sankcije na uvoz uglja nijesu dovoljni da stvore pritisak na Moskvu da obustavi invaziju na Ukrajinu.

"Ugalj ima veoma mali udio u našem uvozu iz Rusije. Ja sam u šali rekao hajde da uvedemo sankcije na svijeće i drvo za ogrijev. Ukoliko smo ozbiljni u našoj reakciji na masakre... onda treba da budemo ozbiljni povodom sankcija i smatram da je nafta sljedeći logičan korak", kazao je Gabrielijus Landsbergis.

U još jednom pokazatelju mogućeg razdora, Mađarska je juče saopštila da je spremna da rubljama plaća ruski gas, prkoseći Evropskoj uniji koja se jedinstveno suprotstavila zahtjevu Moskve za plaćanje u toj valuti.

Mađarska će za isporuke plaćati u rubljama ako Rusija bude tražila, rekao je juče premijer Viktor Orban. Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto je ranije rekao da vlasti EU ne treba da igraju nikakvu ulogu u njenom sporazumu o gasu sa Rusijom, koji se zasniva na bilateralnom ugovoru između jedinica mađarskog državnog MVM i Gasproma.

Jučerašnje sankcije uvedene finansijskim institucijama, nijesu obuhvatile rusku Gasprombanku koja je i do sada bila pošteđena zbog njene uloge u finansijskom sektoru.

Sjedinjene Države pozivaju evropske saveznike da nanesu više bola Rusiji, pritom se trudeći da ne dođe do pukotina unutar saveza protiv Vladimira Putina, što postaje sve teže, ističe Rojters.

"Stigli smo do krajnje tačke - sa obje strane Atlantika - povodom onoga što se može sa lakoćom uraditi, a šta se može uraditi u kratkom roku", rekao je o sankcijama Klejton Alen, američki direktor konsultantske kompanije za politički rizik Evroazijske grupe.

Da bi došlo do oštrijih sankcija, uključujući i ruski energetski sektor, američki zvaničnici će morati da pruže određena uvjerenja evropskim dtržavama da energetska tržišta i zalihe mogu biti stabilizovani kako bi se izbjegle ozbiljne ekonomske poteškoće, kazao je Alen za britansku agenciju. Ekonomski oslabljena Evropska unija nikome nije od pomoći, dodao je on.

"Ako zapadna Evropa zapadne u recesiju, to će drastično ograničiti količinu podrške - i moralne i materijalne - koju može pružiti Ukrajini", kazao je Alen.

Očekuje se da se američki državni sekretar Entoni Blinken založi za dodatne sankcije u Briselu ove nedjelje na sastanscima šefova diplomatija NATO i G7. Zamjenik američke ministarke finansija Voli Adejmo imao je slične sastanke prošle nedjelje u Londonu, Briselu, Parizu i Berlinu.

Američko ministarstvo finansija saopštilo je u ponedjeljak da je Adejmo na sastancima sa visokim njemačkim zvaničnicima razgovarao o načinima kako da nanesu jači finansijski udarac Rusiji a da pritom ublaže posljedice za Evropu.

Uprkos novim sankcijama koje su SAD uvele ruskim kompanijama i pojedinicima "značajna" količina trgovine i dalje se zakonito odvija između Rusije i Zapada, počev od energenata do metala i pšenice.

Takođe postoje brojne rupe koje treba zatvoriti, uključujući nastavak prodaje njemačkih i francuskih kompanija u Rusiju, i aktuelni lov na luksuzne jahte i drugu imovinu ruskih oligarha, kazao je jedan evropski diplomata uključen u pregovore o sankcijama.

Blokada na uvoz nafte daleko bi više pogodila Rusiju od sankcija na ugalj

Rusija je najveći svjetski izvoznik nafte i među tri najveća globalna proizvođača zajedno sa Sjedinjenim Državama i Saudijskom Arabijom.

Rusija izvozi 7 do 8 miliona barela sirove nafte i naftnih prerađevina na dnevnom nivou, pokazali su podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA). Oko polovine od ukupno 4,7 miliona barela dnevnog izvoza sirove nafte ide u EU.

Prema podacima Centralne banke, ruski ukupni izvoz dostigao je 489,8 milijadi dolara u 2021. Od toga, sirova nafta je predstavljala 110,2 milijarde a naftni proizvodi 68,7 milijardi, uz 54,2 milijarde za prirodni gas.

Blokada nafte imala bi daleko veći finansijski uticaj od sankcija na ugalj koje je predložila EU, lišavajući Moskvu glavnog izvora prihoda.

Po sadašnjim cijenama, Evropa šalje oko 450 miliona dolara dnevno Rusiji za sirovu naftu i prerađevine, oko 400 miliona dnevno za gas i oko 25 miliona za ugalj.

Međutim, mnogi evropski kupci su već uveli svoje sankcije, a Šel, ENI i Ekuinor su među kompanija koje su dobrovoljno obustavile kupovinu.

Usljed toga ruska sirova nafta "Ural" je značajno jeftinija, a Indija je među državama koja je povećala uvoz ove nafte po nižoj cijeni i nakon invazije na Ukrajinu.

Direktne sankcije, koje bi značile i smanjene ruske proizvodnje, mogle bi izazvati i globalni rast cijena nafte. U tom slučaju prosječna cijena nafte tipa "brent" u 2022. godini mogla bi biti oko 21 odsto veća.

EU bi lakše nadomjestila rusku naftu nego gas

Rusija je najveći evropski snabdjevač, a prema podacima Eurostata njen udio u naftnom uvozu EU u 2020. godini bio je 26 odsto. Među drugim snabdjevačima su Norveška, Kazahstan, SAD, Saudijska Arabija i Nigerija.

Najveća grčka rafinerije, Helenik petroleum, koja se oslanja na Rusiju za oko 18 odsto sirovog proizvoda, prošlog mjeseca je obezbijedila dodatne zalihe od Saudijske Arabije.

Poljska najveća rafinerija PKN Orlen i Švedska najveća rafinerija PREM obje koriste naftu iz Sjevernog mora umjesto novih porudžbina iz Rusije.

Usred skučenog tržišta gasa i ograničene evropske infrastrukture za uvoz tečnog prirodnog gasa, analitičari kažu da bi EU bilo lakše da zamijeni rusku naftu nego gas, jer drugi proizvođači mogu povećati proizvodnju. Međutim, postavlja se pitanje hoće li oni to učiniti.

"Dodatni kapaciteti su dostupni u nekim od velikih proizvođača izvan Rusije, međutim razočaravajući ishod nedavnih razgovora unutar OPEK plus organizacije ukazao je na ograničenu spremnost da se u skorije vrijeme olakša situacija na tržištu", saopštila je IAE prošlog mjeseca, komentarišući odluku grupe da se drži plana o postepenom skromnom povećanju proizvodnje.

Dva izvora su juče za Rojters kazala da su države članice IAE, pored SAD, pristale da iz skladišta na tržište puste 60 miliona barela nafte.

SAD su prošle nedjelje obećale da će iz naftnih rezervi pustiti 180 miliona barela, u cilju suzbijanja rasta cijena i umirivanja tržišta nakon ruske invazije na Ukrajinu.

( Nada Bogetić )