Restitucija koči razvoj Slobodne zone
Za površinu od oko 2,7 hektara u Slobodnoj zoni Luke Bar, koja je planskom dokumentacijom predviđena za dalji razvoj proizvodnje i proizvodno-trgovačkih djelatnosti, i za dva hektara oko upravne zgrade predati zahtjevi za povraćaj zemljišta koji su aktivni skoro od samog početka rada zone 2005. i koji još nijesu riješeni
Površina od oko 2,7 hektara u Slobodnoj zoni Luke Bar koja je planskom dokumentacijom predviđena za dalji razvoj proizvodnje i proizvodno-trgovačkih djelatnosti ima teret restitucije, odnosno, za taj prostor su predati zahtjevi za povraćaj zemljišta koji su aktivni skoro od samog početka rada zone i još nijesu riješeni. Zahtjevima za povraćaj oko dva hektara zemljišta je obuhvaćena i zona oko upravne zgrade Luke Bar uključujući i samu zgradu.
To je za “Vijesti” kazao izvršni direktor Luke Bar Ilija Pješčić.
Odluka o osnivanju Slobodne zone je donijeta 2000. godine, a ona je sa radom počela 2005. godine.
Inicijativa za preparcelizaciju
”Važno je napomenuti da su zemljište i svi infrastrukturni objekti na prostoru Slobodne zone u vlasništvu države Crne Gore. Postoje aktivni zahtjevi za povraćaj zemljišta u zoni planiranoj za dalji razvoj Slobodne zone u dijelu opredijeljenom za razvoj proizvodnje, proizvodno-trgovačkih i poslovnih aktivnosti (zahtjev za povraćaj se odnosi na zemljište površine oko 2,7 ha) i u zoni oko upravne zgrade Luke Bar (zahtjev za povraćaj se odnosi na zemljište površine oko dva hektara uključujući i samu zgradu). Značajan dio prostora predviđenog za proširenje Slobodne zone, shovno planskoj dokumentaciji, ima teret restitucije. Iako se formalni zahtjev za povraćaj zemljišta odnosi na površinu oko 2,7 hektara, zabilježbu tereta restitucije nosi zemljište ukupne površine 24,5 hektara jer se radi o dvije velike katastarske parcele”, objasnio je Pješčić.
Zahtjevi za povraćaj (obeštećenje) se vode pred Komisijom za povraćaj i obeštećenje u Baru, kaže Pješčić, gotovo od samog početka rada Slobodne zone i još nisu okončani. Prema njegovim riječima Luka Bar u tom dijelu nije nadležna, ali joj je cilj da se to pitanje riješi u što je moguće kraćem roku i time otklone ograničenja vezana za valorizaciju potencijala Slobodne zone.
”Pošto je procedura za zahtjeve za povraćaj (obeštećenje) u toku i nije izvjesno kada će se postupak okončati, u cilju prevazilaženja ovog problema Luka Bar je podnijela inicijativu da se preparcelišu katastarske parcele predviđene za razvoj proizvodno-trgovačkih i poslovnih aktivnosti tako što će se izdvojiti zemljište koje je predmet restitucije u posebnu parcelu, a da se briše teret restitucije sa ostatka parcele”, pojasnio je Pješčić.
Restrukturiranjem 2009. godine na prostoru Slobodne zone formirani su i “Kontejnerski terminal i generalni tereti” (sada AD “Port of Adria”) i Luka Bar, prema riječima Pješčića, ima ovlašćenja operatora slobodne zone i za to područje.
”Ukupna površina teritorije oba društva na kojoj je moguće obavljati poslovanje u režimu slobodne zone iznosi oko 130 hektara sa definitivnim opredjeljenjem da se razvija i proširuje, u skladu sa zahtjevima potencijalnih korisnika i obezbjeđivanjem formalno-pravnih preduslova. Postoji opredjeljenje, formalizovano u odredbama prostorno-planske dokumentacije, da se prostor Slobodne zone razvija i proširuje na ostalom prostoru prve faze privredne zone Bar, na južnoj padini brda Volujica i uvali Bigovica i u zoni akvatorijuma između glavnog lukobrana i rta Volujica čime bi se površina slobodne zone gotovo udvostručila”, istakao je Pješčić.
Zaokružena planska dokumentacija
Direktor Luke Bar navodi da je dugogodišnji problem pokrivenost prostora Slobodne zone validnom planskom dokumentacijom otklonjen je 2018. godine donošenjem Prostornog plana područja posebne namjene za obalno područje Crne Gore u okviru koga je na insistiranje Luka Bar urađena detaljna razrada lokacija “Prve faza Privredne zone Bar” u opštini Bar koja obuhvata i prostor Slobodne zone.
”Time je prekinut višegodišnji period nepostojanja adekvatne planske dokumentacije nakon prestanka važenja DUP-a “Prve faze privredne zone Bar “ iz 2003. godine”, istakao je Pješčić
On je rekao da osim načina postupanja sa robom, ne postoje posebne pogodnosti kojima bi se podstakla investiranja u Slobodnu zonu, te da su Izmjenama Zakona o slobodnim zonama (2016. godine), dodatno redukovani podsticaji za korisnike te zon.
”Tada su za fazu izgradnje objekata i opremanja ukinuti benefiti vezani za oslobađanje od carine i poreza. U cilju privlačenja firmi zainteresovanih za razvoj proizvodnih i trgovačkih djelatnosti,neophodno je pronaći i uvesti realne podsticaja na svim nivoima - Luke Bar, Opštine Bar i na državnom nivou - koji će obezbijediti povećanje stepena iskorišćenja potencijala Slobodne zone. Konkretni podsticaji za razvoj djelatnosti u Slobodnoj zoni na lokalnom i državnom nivou bi se trebali odnositi na investicionu fazu (oslobađanje od komunalija, carina, poreza...) i na fazu obavljanja djelatnosti (stimulansi za nove tehnologije, broj zaposlenih ...), naveo je Pješčić.
Rade na unapređenju sistema bezbjednosti
Pješčić kaže da dešavanja u Slobodnoj zoni koja se odnose na krijumčarenje narkotika i duvana direktno utiču na reputaciju kompanije.
”Reputacioni rizik najčešće nastaje kao posljedica nastupanja incidentnih događaja koji proizilaze iz izloženosti kompanije raznim strateškim, operativnim i finansijskim rizicima. Dokazano je da rast reputacionog rizika u kompanijama direktno utiče na finansijsku stabilnost, često sa dugoročnim posljedicama. Zbog ovih događaja i snažne medijske propraćenosti u cilju obavještavanja javnosti, a nerijetko i objavljivanja poluinformacija ili informacija koje predstavljaju tajnu (u smislu zaštite istražnog postupka), pojačavaju se negativne posljedice po reputaciju kompanije”, istakao je Pješčić.
On je rekao da se na taj način pojačava nepovjerenje poslovnih partnera u kompaniju i rastom reputacionog rizika smanjuje se poslovanje kompanije, a moguć je i prekid poslovanja u jednom dijelu.
”Želim napomenuti da u identičnim ili sličnim situacijama u smislu krijumčarenja narkotika u drugim evropskim lukama sve službe bezbjednosti postupaju na način da se javnost upozna da je određenja količina narkotika pronađena u luci. Dalje davanje obavještenja je zabranjeno u cilju zaštite sprovođenja istrage i drugih informacija važnih sa aspeketa bezbjednosti. Tek nakon podizanja optužnice, nadležni državni organi upoznaju javnost sa detaljima. Sve ovo rade sa ciljem zaštite reputacije kompanija, a posebno kompanija u državnom vlasništvu”, kazao je Pješčić.
On je naglasio da Luka Bar aktivno radi na unapređenju sistema bezbjednosti luke i lučkih postrojenja u saradnji sa svim relevantnim službama bezbjednosti u državi.
Prema njegovim riječima u toku je unapređenje sistema fizičke i tehničke zaštite u luci koje će omogućiti umanjenje reputacionog rizika i vraćanje povjerenja kod partnera.
”Preduzeli smo niz aktivnosti u ovom pravcu, koje su već dale rezultat. Nadam se da ćemo svi zajedno, sa ciljem sprečavanja ovih oblika krijumčarenja i unapređenja poslovanja Luke Bar raditi na poboljšanju medijskog ambijenta u cilju zaštite interesa kompanije i smanjenja reputacionog rizika”, kazao je Pješčić.
Rekordan pretovar za prva tri mjeseca ove godine
Pješčić je kazao da Luka Baru za prva tri mjeseca ove godine po količini pretovara ima najbolji rezultat u zadnjih 20 godina.
”Imamo 466 hiljada tona za prva tri mjeseca. Drugi kvartal već ima najavljen pretovar za 300 hiljada tona. Ta cifra će rasti i očekuje se da će biti ista na nivou prva tri mjeseca”, rekao je Pješčić.
( Marija Mirjačić )