Crna Gora između obaveza i interesa
EK pozdravlja Vladinu odluku i očekuje snažno sprovođenje restriktivnih mjera Sedam članova Vlade glasalo za, jedan bio uzdržan, a pet odsustvovalo sa sjednice
Evropska unija (EU) pozdravlja usklađivanje Crne Gore sa njenim sankcijama i jasan stav u korist poštovanja međunarodnog prava i stabilnosti u Evropi.
To je “Vijestima” kazao portparol Evropske komisije (EK) Peter Stano, komentarišući jučerašnju odluku Vlade da nakon dva ranija neuspješna pokušaja, usvoji paket sankcija EU Rusiji zbog vojne invazije te države na Ukrajinu.
”Crna Gora je javno izrazila podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine, osudila rusku invaziju, pozvala na hitan prekid vojnih neprijateljstava i pokazala solidarnost s ukrajinskim narodom. EU jako cijeni dosljednu stopostotnu usklađenost Crne Gore s vanjskom i bezbjednosnom politikom EU”, naveo je Stano.
On je podsjetio da je usklađivanje s odlukama vanjske i bezbjednosne politike EU dio pristupnog procesa, te da je sprovođenje restriktivnih mjera odgovornost nacionalnih tijela.
”Očekujemo njihovo snažno sprovođenje od crnogorskih vlasti”, poručio je Stano.
Za restriktivne mjere glasali su vicepremijer Dritan Abazović (predsjedavao sjednicom), ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić, ministarka odbrane Olivera Injac, ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić.
Uzdržan je bio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović, a sjednici nisu prisustvovali premijer Zdravko Krivokapić, koji je na Delfi ekonomskom forumu, ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović, ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović (koji je u Strazburu) i ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, takođe je pozdravila odluku Vlade.
”Bravo! Važno je vidjeti da se prijatelj, partner, saveznik - Crna Gora pridruži sankcijama EU, koje su osmišljene da potkopaju sposobnost Rusije da finansira svoj nehumani, neopravdani i ničim neizazvani rat protiv naroda Ukrajine”, napisala je na Tviteru.
Britanska ambasadorka, Karen Medoks, navela je da su sankcije važan korak koji pokazuje da su evroatlantske vrijednosti prioritet, uprkos, kako je rekla, ovdašnjim političkim izazovima.
Važno je, kako je napisala na Tviteru, da se restriktivne mjere rigorozno sprovedu.
Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, Tonino Picula, takođe je pozdravio potez Vlade, poručujući na Tviteru da je država još jednom potvrdila “svoju zadanu evroatlantsku orijentaciju i status predvodnika procesa proširenja”.
Šef Delegacije EP za odnose sa Crnom Gorom, Vladimir Bilčik, poručio je da izražava nadu da će primjer Crne Gore slijediti sve zemlje zapadnog Balkana koje su kandidati za članstvo u EU.
”Brutalna ubistva koje je počinila Rusija u Kramatorsku snažan su podsjetnik da nema prostora za pomirenje s agresorom u Moskvi”, napiso je on na Tviteru.
Na dnevnom redu sjednice Vlade održane 17. marta bio je predlog zaključaka kojima je trebalo da se podrže sankcije, ali je ona prekinuta nakon svađe premijera Krivokapića i ministra vanjskih poslova Radulovića.
Krivokapić je htio da promijeni zakonsku proceduru u vezi sa tim ko je dužan da sprovodi primjenu sankcija, smatrajući da bi to trebalo da bude Ministarstvo vanjskih poslova.
Zakonom o međunarodnim restriktivnim mjerama, odluku o sankcijama donosi Vlada. Njome se, kako piše u članu 8, utvrđuje osnov za uvođenje sankcija, njihova vrsta, način primjene, postupanja organa i drugih subjekata nadležnih za primjenu, kao i rok trajanja.
Sedmicu nakon toga, sjednica je otkazana zbog službenih putovanja ministara, bojkota Vlade, te učestvovanja u kampanji za lokalne izbore.
Sankcija nije bilo ni na narednoj sjednici, održanoj, 31. marta. Vlada tog dana nije usvojila Krivokapićev predlog o formiranju “koordinacionog tijela za praćenje uvođenja i primjene međunarodnih mjera povodom krize u Ukrajini”.
Vlada je juče donijela odluku o formiranju tog tijela.
Abazović je juče kazao da je veoma važno što je donijeta odluka o sankcijama, i da je, zato što to nije ranije učinjeno, napravljana manja šteta međunarodnom ugledu države.
”Ovo je praćenje međunarodne politike u odnosu na EU. Jako sam srećan i zadovoljan. Ne zbog toga što smo uveli sankcije, već zbog toga što je dominanta većina ministara razumjela da je to važno za državu, bez obzira na različite interpretacije. Atmosfera u Vladi je bila jako prijatna i korektna. Svako je glasao po sopstvenom nahođenju”, rekao je on novinarima nakon prijema u vili “Gorica” povodom Međunarodnog dana Roma.
Poslanik i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF), Milan Knežević, ocijenio je da će odluka o sankcijama uništiti predstojeću turističku sezonu.
”Naš stav je veoma dobro poznat - protiv smo uvođenja sankcija Rusiji... Smatramo da treba učiniti sve da dođe do dogovora između, prvenstveno, Rusije i Ukrajine, i da ne povlačimo nikakve jednostrane poteze koji će ugroziti našu ekonomiju i turističku sezonu. Uvjeren sam da će ovaj potez do kraja uništiti turističku sezonu”, rekao je on na pres konferenciji.
Knežević je saopštio da poštuju teritorijalni integritet Ukrajine, i da Crna Gora kao mala država treba da se drži što više po strani od geopolitičkih sukoba.
Generalni sekretar Demokratske partije socijalista (DPS), Aleksandar Bogdanović, rekao je da su oni članovi Vlade koji su odsustvovali sa sjednice ili bili uzdržani na njoj, demonstrirali nedostatak empatije za građane Ukrajine.
”Još jednom su potvrdili da je njihovo djelovanje protivno civilizacijskim vrijednostima i krajnje štetno po Crnu Goru i njen evropski put”, naveo je na Tviteru.
Paket sankcija Savjeta EU, koji je prethodno usvojila Vladina Komisija za politički sistem, odnosi se na 696 ruskih državljana, finansijske institucije, imovinu, medije, promet, distribuciju dobara...
Na spisku sankcionisanih su, između ostalih, predsjednik Rusije Vladimir Putin, premijer Mihail Mišustin, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, ministar unutrašnjih poslova Vladimir Kolokoljcev, portparol Kremlja Dmitrij Peskov, predsjednik Čečenije Ramzan Kadirov, bivši predsjednik Rusije i aktuelni potpredsjednik Ruskog vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev...
Sankcije važe i za portparolku Ministarstva vanjskih poslova Rusije Mariju Zaharovu, za koju se navodi da je centralna figura državne propagande. Kaznene mjere se odnose i na ministra ekonomskog razvoja Maksima Rešetnjikova, šefa kabineta ruske Vlade Dmitrija Grigorenjka, potpredsjednika za infrastrukturni i regionalni razvoj Marata Husnulina...
Na spisku su i glavni izvršni direktor ruske državne naftne kompanije Rosnjeft Igor Sečin, glavni izvršni direktor ruskog naftnog i plinskog preduzeća Transnjeft Nikolaj Tokarev, Banka Rusije, osiguravajuća kompanija SOGAZ...
Lekić: Nastavak neozbiljnosti
Upitan da prokomentariše Vladinu odluku, predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Miodrag Lekić (Demos) kaže da, “imajući u vidu da je javnost upoznata o njoj samo putem nekoliko tvitova, istina svečarskog karaktera, i dalje nije poznata ni cijelina odluke, ni njen sadržaj”.
”Na sajtu Vlade nema ništa o tome, a očekivano i kao nastavak neizbiljnosti - ni Odbor za međunarodne odnose i iseljenike nije udostojen takve informacije. Iz navedenih razloga, jasno je da ne mogu komentarisati odluku i njen nepoznati sadržaj. Ono što mogu, jeste način kako se to važno pitanje rješavalo u proteklom vremenu. U najkraćem - neodgovorno, u obliku neke lakrdije, s medijskim produkcijama i različitim verzijma u samoj Vladi. I ovaj aranžman u kom je premijer trebalo da bude odsutan sa sjednice o tako ozbiljnom pitanje, dio je ukupne lakrdije”, kazao je Lekić za “Vijesti”.
Spajić: Sankcije veliku udar na ekonomiju
Ministar Spajić preksinoć je kazao da misli da će sankcije predstavljati veliki udar na crnogorsku ekonomiju i turizam.
”Imamo 23 odsto turista koji dolaze s prostora Rusije i Ukrajine... Sankcije su nepopularna mjera, ali su spoljnopolitička obaveza. Očekujem da EU opredijeli ekonomski paket za Crnu Goru, naši građani zbog rata ni krivi ni dužni plaćaju visoke cijene energenata”, rekao je on u emisiji “Načisto” na TV Vijesti.
( Nikola Dragaš, Biljana Matijašević, Željka Vučinić )