Duel globaliste i euroskeptika

Aktuelni francuski predsjednik Emanuel Makron i kandidatkinja ekstremne desnice Marin le Pen ušli su u drugi krug predsjedničkih izbora 24. aprila, pokazale su izlazne ankete nakon zatvaranja biračkih mjesta.

Makron je, na juče održanom prvom krugu predsjedničkih izbora, prema istraživanju koje su sproveli Ifop, OpinionWay, Elabe i Ipsos osvojio između 28,1 i 29,5 odsto glasova, dok je za Le Penovu glasalo između 23,3 i 24,4 odsto birača. Na trećem mjestu je ljevičarski kandidat Žan Lik Melanšon sa osvojenih 20,8 odsto glasova, dok je za desničarskog kandidata Erika Zemura glasalo oko sedam odsto Francuza.

Takav rezultat najavljuje duel između jednog ekonomskog liberala sa globalističkim pogledima i duboko euroskeptične ekonomske nacionalistkinje koja je, do početka rata u Ukrajinu, bila otvoreni obožavalac ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Makron je sinoć pozvao građane da blokiraju Le Penovu da dođe na vlast. On je u obraćanju pristalicama kazao da „ništa još nije odlučeno“ i obećao da će raditi kako bi ubijedio sve birače, uključujući i one koji su se uzdržali od glasanja ili podržali kandidate krajnje ljevice ili desnice da glasaju za njega.

Istraživanja pokazuju da je Makronova prednost uoči drugog kruga izbora u okvirima statističke greške

Sa druge strane Le Penova je, uz ovacije pristalica koji su uzvikivali “Pobijedićemo! Pobijedićemo!”, poručila da ona želi da ujedini sve Francuze. Drugi krug će biti “izbor civilizacija” kazala je ona, dodajući da njena platforma štiti slabe i da će učiniti Francusku nezavisnom”.

Jedan Zemurov saradnik je nakon objave nezvaničnih rezultata kazao da će on u drugom krugu podržati Le Penovu.

Međutim, svi značajniji kandidati su sinoć pozvali građane da u drugom krugu glasaju za Makrona. Među prvima je to uradila kandidatkinja lijevog centra Ana Hidalgo, koja je prema procjenama osvojila oko 1,9 odsto glasova.

”Kako Francuska ne bi zapala u mržnju svih protiv svih, pozivam vas da 24. aprila glasate protiv ekstremne desničarke Marin le Pen”, kazala je ona.

Kandidatkinja konzervativaca Valeri Pekres takođe je kazala da će ona glasati za Makrona, upozoravajući na “katastrofalne posljedice” ukoliko on ne bi pobijedio u drugom krugu. Kandidat Zelenih Janik Žado je takođe pozvao svoje birače da “spriječe pobjedu Le Penove” u drugom krugu.

Makronu najviše znači podrška Melanšona, imajući u vidu da je za njega glasalo preko 20 odsto birača, a koji je u obraćanju pozvao svoje pristalice da ne glasaju za Le Penovu.

”Znamo za koga nikada nećemo glasati... ne smijete podržati Le Penovu... u drugom krugu ona ne smije imati nijedan glas”, kazao je sinoć Melanšon. Najveći francuski sindikat sinoć je takođe pozvao svoje članove da glasaju za Makrona.

Agencija Rojters podsjeća da u posljednje dvije decenije nijedan francuski predsjednik nije osvojio prvi mandat.

Prije mjesec dana djelovalo je skoro izvjesno da će Makron preokrenuti taj trend pošto se, prema anketama, visoko kotirao zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu, razjedinjenoj opoziciji i njegovoj ulozi u državničkim naporima da se spriječi rat na istočnom obodu Evrope.

Ali platio je cijenu za kasni ulazak u kampanju tokom koje je izbjegavao šetnje po pijaci u provincijskoj Francuskoj u korist jednog velikog skupa nadomak Pariza. Nepopularnim se pokazao i plan da produži radno vrijeme.

Za razliku od toga, Le Penova je mjesecima obilazila gradove i sela širom Francuske, fokusirajući se na pitanja troškova života koja more milione ljudi i profitirajući na račun duboko ukorijenjenog bijesa građana prema otuđenoj političkoj eliti.

Prednost od skoro deset procentualnih poena koju je Makron imao sredinom marta istopila se, a istraživanja su pokazala da je njegova margina pobjede u eventualnom drugom krugu svedena na nivo statističke greške.

”Plašim se političkih ekstrema”, kazala je penzionerka Tereza Ejšen nakon što je glasala za Makrona u Parizu. “Ne znam šta bi se desilo sa Francuskom”.

Investitori su takođe primijetili rast podrške Le Penovoj. Prinos na francuske 5 i 10-godišnje državne obveznice prošle nedjelje je dostigao višegodišnji maksimum.

Pobjeda Le Penove 24. aprila predstavljala bi sličan udarac za establišment kao britansko glasanje za izlazak iz Evropske unije ili kao ulazak Donalda Trampa u Bijelu kuću 2017. godine, primjećuje Rojters.

Francuska, druga po veličini privreda u EU, od pokretačke snage evropskih integracija došla bi na čelo grupe evroskeptika sumnjičavih i prema vojnoj alijansi NATO.

Mada je Le Penova odbacila ranije ambicije za “fregzit” ili za izlazak Francuske iz eurozone, ona Evropsku uniju zamišlja samo kao savez suverenih država.

To ko će kontrolisati Jelisejsku palatu zavisiće od toga kako će glasati birači koji su u prvom krugu podržali rivale Makrona i Le Penove.

Na prethodnim izborima 2002. i 2017, birači lijevog i desnog centra su se ujedinili kako bi spriječili da na vlast dođu ekstremni desničari.

Međutim, istraživanja pokazuju da takozvani “republikanski front” posrće, i da mnogi lijevo orijentisani birači ne žele da podrže lidera kojeg smatraju arogantnim i “predsjednikom bogatih”.

”Mi želimo promjenu, stoga zašto da ne joj ne pružimo šansu u drugom krugu”, kazao je tehničar Aleks Talkone nakon što je glasao za ljevičarskog kandidata Žan Lika Melanšona.

Istraživanja javnog mnjenja ukazuju na neizvjestan rezultat u drugom krugu izbora, a prema rezultatima istraživanja agencije IFOP Makron bi u drugom krugu trebalo da pobijedi sa svega 51 odsto glasova.

Usljed toga, kako navodi agencija AP, za očekivati je da će kampanja za drugi krug vjerovatno biti daleko više borbenija i nestabilnija nego tokom prvog kruga, koji je u velikoj mjeri bio pod sjenkom rata u Ukrajini.

Sa svojim potencijalom da preoblikuje poslijeratni identitet Francuske, izbori imaju širok međunarodni značaj.

Pobjeda Makrona bi se smatrala porazom evropskih populista. U Kremlju to takođe ne bi izazvalo oduševljenje, budući da je on snažno podržao sankcije Evropske unije Rusiji, dok je Le Penova javno izrazila zabrinutost zbog njihovog uticaja na francuski životni standard.

Da bi pobijedio Le Penovu u drugom krugu, 44-godišnji aktuelni predsjednik će morati da podrije njene dugogodišnje napore da promijeni imidž kako bi izgledala pragmatičnije i manje ekstremno. U tome joj je na ovim izborima pomogla i kandidatura Erika Zemura pored kojeg je ona izgledala umjerenije. Makron je optužio Le Penovu za promovisanje ekstremističkog manifesta rasističke i rušilačke politike.

Njen mekši imidž, koji podrazumijeva i ljubav prema mačkama, osvojio je neke glasače, ali je druge učinio još sumnjičavijim.

Iv Majo, penzionisani inženjer, rekao je da je glasao za Makrona samo zbog toga što je protiv Le Penove. On je rekao da se plaši da bi njeno dugogodišnje neprijateljstvo prema EU moglo da dovede do pokušaja da Francusku povuče iz bloka, iako je to izbacila iz svog manifesta.

”Mislim da se uopšte nije promijenila”, rekao je. “To je ista stvar, ali sa mačkama.”

( Nada Bogetić )