Odluka bi važila i za Crnu Goru: Srbija priprema kvote za izvoz žita, brašna i ulja

Ministarstvo poljoprivrede Srbije priprema predlog mjera kojim bi za zemlje regiona bio odobren izvoz žitarica, brašna i ulja po sistemu kvota i on će najvjerovatnije u četvrtak naredne sedmice biti na sjednici Vlade, saznaju “Vijesti.

Srbija je od 11. marta privremeno zabranila izvoz ovih proizvoda kako bi očuvala svoje tržište i spriječila rast cijena.

Crna Gora je prije zabrane oko 80 do 90 odsto ovih proizvoda nabavljala iz ove države, kao najbližeg i najjeftinijeg snabdjevača.

U međuvremenu Srbija je samo dozvolila izvoz ovih roba za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, koje su bila kupljenje prije donošenja odluke o zabrani izvoza.

Ukoliko zabrana bude ukinuta naredne sedmice, cijene ovih proizvoda, prema najavama dobavljača, mogle bi biti za deset do 20 odsto veće nego prije zabrane, ali bi i dalje bile znatno niže nego sa drugih udaljenijih tržišta zbog skupljeg transporta.

Zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju omogućava Vladi Srbije da uvodi zabrane izvoza i sistem kvota za izvoz u cilju zaštite svog tržišta i standarda svojih stanovnika.

Prema informacijama “Vijesti” količine u budućim kvotama i mogući izvoz po državama bio bi određen na osnovu potrebe te države i dosadašnjih količine tih proizvoda koje su nabavljane u Srbiji. Time se želi spriječiti moguća preprodaja tih proizvoda drugim državama.

Na primjer, prema sadašnjem planu, Srbija bi dozvolila mjesečni izvoz od oko 350 hiljada tona pšenice, dok su prosječne mjesečne potrebe Crne Gore za pšenicom i njenim brašnom između osam i devet hiljada tona, a u ljetnjim mjesecima i do 12 hiljada tona.

To bi značilo da bi crnogorske potrebe zadovoljilo svega oko tri odsto mogućeg ukupnog dozvoljenog izvoza iz Srbije.

Slično bi bilo i kod ostalih proizvoda, ukoliko ovakav predlog kvota na kraju bude usvojen.

Pritisak da se dozvoli izvoz žitarica, brašna i ulja na Vladu Srbije prave i njihovi proizvođači i mlinska industrija, jer imaju značajne zalihe u silosima i skladištima, a već za tri do četiri mjeseca počinje nova žetva sa značajno većih površina od ranije korišćenih.

Prema podacima koje je saopštilo njihovo udruženje, trenutno u silosima imaju preko milion tona pšenice i oko 900 hiljada tona kukuruza, koju brzo moraju prodati i isprazniti siloze za novu žetvu koja počinje za tri mjeseca.

Problemi na globalnom nivou sa rastom cijena žitarica i uljarica počeli su prošle godine zbog slabog roda izazvanog sušama u dijelovima svijeta gdje se proizvode najveće količine ovih roba, dok je do drastičnog rasta cijena i povremenih nestašica došlo nakon izbijanja rata u Ukrajini jer su ova zemlja i Rusija među najvećih proizvođačima.

To je uticalo i na rast cijena stočne hrane na globalnom nivou, zbog čega su znatno povećani troškovi uzgajivačima stoke i živine, koji su zatim povećali cijene mesa, mlijeka i jaja.

Na rast cijena osnovnih životnih namirnica na evropskom tržištu, uticao je i rekordni rast cijena goriva, struje i vještačkih đubriva, ali i zabrane i ograničavanja izvoza pojedinih zemalja, stvaranje velikih zaliha i berzanske i trgovačke spekulacije.

Bile bi izbjegnute nestašice i novi rast cijena

Kako će ukidanje zabrane uticati na cijene u Crnoj Gori, sagovornici “Vijesti” nisu mogli da ocjene jer će im dobavljači iz Srbije nove cijene saopštiti kada se zabrana ukine.

Procjene se kreću od toga da će domaće cijene ostati na istom nivou, do toga da će doći na njihovog blagog pada, jer su sadašnje uvozne cijene sa drugih tržišta veće od onih koje se očekuju iz Srbije.

To će značajno zavisi i od toga i da li će narednih dana doći do očekivanog snižavanja cijena goriva.

Na primjer, cijena kilograma pšenice na novosadskoj Produktnoj berzi prije zabrane izvoza iznosila je oko 30 centi, i do sada se zadržala na tom nivou jer je došlo do smanjenja tražnje usljed izostanka inostranih kupaca.

Nakon ukidanja zabrane ona će izvjesno biti veća, ali je na međunarodnim tržištama ona već prelazila iznos od 40 centi po kilogramu.

Kilogram brašna sada se sa drugih tržišta uvozi po cijenama od 50 do 55 centi po kilogramu, dok su ranije cijene iz Srbije bila za oko 20 odsto niže.

Najznačajniji segment ukidanja zabrane izvoza i uvođenja kvota, jeste što će se garantovati snabdijevanje domaćeg tržišta na duži period. To je važno za snabdijevanje domaćeg stanovništva, ali i za pripremu turističke sezone.

( Goran Kapor )