Rusija prijeti napadom na vojne komandne centre u Kijevu, tvrdi da je potpuno osvojila Mariupolj

Portparol Pentagona Džon Kirbi rekao je da će za dio nove vojne opreme za koju su Sjedinjene Američke Države (SAD) danas rekle da šalju Ukrajini biti potrebna obuka ukrajinskih snaga, prenosi Rojters.

Rusija uvodi sankcije protiv 398 članova Predstavničkog doma američkog Kongresa i 87 kanadskih senatora i krenuće i protiv drugih ljudi, javila je danas novinska agencija Interfaks, citirajući Ministarstvo spoljnih poslova, prenosi Rojters.

Moskva je reagovala nakon što je Vašington 24. marta uveo sankcije protiv 328 članova ruske Državne Dume, odnosno donjeg doma parlamenta, kao odgovor na invaziju na Ukrajinu.

Ovim potezom blokirana je sva imovina koju 328 članova Dume ima u SAD  i zabranjeno im je bilo kakvo poslovanje sa građanima SAD.

Duma ima ukupno 450 poslanika.

"U bliskoj budućnosti planiraju se nove najave ruskih kontramjera, uključujući povećanje broja ljudi na "stop listi" i druge korake odmazde", navodi Interfaks, citirajući ministarstvo.

Kanada je 24. februara objavila da dodaje 351 člana Dume na svoju listu sankcija.

Ukupno 1.567 ljudi evakuisano je danas iz ukrajinskih gradova kroz humanitarne koridore, manje od 2.671 koliko je pobjeglo u utorak, rekao je visoki zvaničnik, prenosi Rojters.

Kirilo Timošenko, zamjenik šefa ukrajinske predsjedničke administracije, naveo je to u onlajn objavi.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džozef Bajden odobrio je novu vojnu pomoć Ukrajini od 800 miliona dolara, koja uključuje artiljeriju i helikoptere da ojača njenu odbranu protiv pojačane ruske ofanzive na istoku zemlje.

Sukob u Ukrajini postaće beskonačno krvoproliće, širenje bijede, patnje i razaranja, kazao je predsjednik te države Volodimir Zelenski i zatražio dodatno naoružanje od zapadnih država.

Zelenski je u video obraćanju poručio da se Ukrajina brani od Rusije mnogo duže nego što su osvajači planirali, prenosi Gardijan.

"Ipak, Rusija i dalje ima kapacitet da izvrši napad i to ne samo protiv Ukrajine. Poljska, Moldavija, Rumunija i baltičke države postaće sljedeće mete ukoliko padne sloboda Ukrajine", ocijenio je Zelenski.

On je rekao da je potrebno dodatno naoružanje kako bi se spasili milioni Ukrajinaca, kao i milioni Evropljana.

"Potrebna nam je teška artiljerija, oklopna vozila, sistemi PVO i borbeni avioni", istakao je Zelenski.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je danas da mu se njemački predsjednik ili njegova kancelarija nisu zvanično obratili zbog posjete Ukrajini, putovanja za koju je Frank-Valter Štajnmajer rekao da Kijev nije želio da se održi, prenosi Rojters.

"Njemački predsjednik ili kancelarija njemačkog predsjednika nam se nisu zvanično obratili za ovu posjetu", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare poslije sastanka sa liderima Poljske i tri baltičke države.

Štajnmajer, koji je dugo zagovarao pomirenje sa Rusijom, rekao je u utorak da Kijev ne želi da on dođe u posjetu, prenosi Rojters.

Ukrajinski zvaničnik je potom negirao da je predsjednik Volodimir Zelenski odbio ponudu Štajnmajera za posjetu.

Šef SZO: Druge krize, kao u Etiopiji, ne dobijaju podjednaku pažnju, možda zato što oni koji pate nisu bijelci

Ruska vojska je zaprijetila danas da će napasti vojne komandne centre u glavnom gradu Ukrajine Kijevu, od čijeg zauzimanja je za sada odustala, optužujući Ukrajinu da gađa rusku teritoriju.

"Vidimo pokušaje sabotaže i udare ukrajinskih snaga na mete na teritoriji Ruske Federacije", rekao je Igor Konašenkov, portparol ruskog ministarstva odbrane.

"Ako se takvi događaji nastave, ruska vojska će sprovesti napade na centre gdje se donosi odluka, uključujući u Kijevu, od čega se ruska vojska do sada uzdržavala", dodao je on.

Ruske snage su se krajem marta povukle iz regiona Kijeva koji su mjesec dana uzaludno pokušavale da opkole i napadale ga.

Portparol ruskog Ministarstva odbrane je rekao danas da je potpuno osvojena zona trgovinske luke Marijupolj, strateški važnog grada na jugoistoku Ukrajine.

Francuska je Ukrajini isporučila vojnu opremu vrijednosti većoj od 100 miliona eura, rekla je danas Florans Parli, francuska ministarka odbrane poslije razgovora sa svojim ukrajinskim kolegom Oleksijem Reznikovim.

"Rekla sam svom kolegi da će Francuska isporučiti još, pored sto miliona eura poklona u opremi koji je već dat", napisala je ministarka na Tviteru.

U saopštenju Ministartva odbrane Parli je navela da se isporuke sastoje od opreme za zaštitu, elektronike, oružja, municije i sistema oružja koje "odgovara potrebama koje je iskazala Ukrajina".

Pariz do sada nije naveo vrijednost naoružanja isporučenog Kijevu od početka ruske invazije krajem februara.

Evropska unija je za vojnu opremu za Ukrajinu do sada ukupno izdvojila 1,5 milijardi eura.

"Kako se sukob bude, nastavljao Francuska se priprema sa svojim partnerima da obezbijedi Ukrajini vojnu podršku koja traje, potpomognutu mobilizacijom naše odbrambene industrije", navodi se u saopštenju Ministarstva.

"Francuska je riješena da pomogne Ukrajini da pruži otpor agresiji i stvori uslove za pravedan i trajan mir", zaključuje se u saopštenju.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš rekao je danas da "opšti prekid vatre" u humanitarne svrhe u Ukrajini "sada izgleda nije moguć", iako je to bio cilj koji je nedavno povjerio jednom svom emisaru upućenom u Moskvu.

"To je ono na šta smo pozivali iz humanitarnih razloga, ali izgleda da to nije moguće", rekao je on novinarima.

UN čekaju odgovore Rusije na konkretne predloge za evakuaciju civila i garantovanje isporuke humanitarne pomoći u ratna područja, naveo je Gutereš.

Na pitanje AFP-a da li smatra da je u Ukrajini u toku "genocid" - kako je u utorak rekao predsjednik SAD Džozef Bajden, šef UN je rekao da "genocid striktno definisan u međunarodnom pravu, i u UN se oslanjamo na zakonsko opredjeljenje odgovarajućih pravosudnih organa".

Podsjetio je da je o ratu u Ukrajini otvorio Međunarodni krivični sud sa sjedištem u Hagu.

Gutereš je pozvao Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, koji bi uskoro trebalo da održe proljećne sastanke u Vašingtonu, da oslobode novac za zemlje u razvoju koje trpe posljedice ruske invazije na Ukrajinu.

UN smatraju da 107 zemlja svijeta pati od posljedica tog sukoba, uključujući 69 koje su izložene trostrukom efektu nestašice hrane, goriva i finansiranja.

Dvadesetpet zemalja od tih 69 je u Africi.

Multilateralne finansijske institucije imaju monetarne instrumente, "novac je tu i mora se koristiti" kako bi se ograničile posljedice rata u Ukrajini na zemlje u razvoju, rekao je generalni sekretar UN.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da će, ako se napadi na rusku teritoriju nastave, njihove snage napasti mjesta u Ukrajini, uključujući Kijev, gdje se takve odluke donose, prenosi Rojters.

Takođe se navodi da je trgovačka ukrajinska luka Mariupolj pod punom kontrolom, dok su svi "taoci" sa plovila u luci oslobođeni.

Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Han, koji je posjetio ukrajinski grad Buču, kazao je da je Ukrajina "mjesto zločina".

Borba za Mariupolj: Različite tvrdnje o predaji ukrajinskih marinaca

Stručnjaci koje je angažovala Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) izjavili su da su otkrili "jasne obrasce" kršenja međunarodnog humanitarnog prava od ruskih snaga u Ukrajini.

Francuski predsjednik Emanuel Makron izbjegao je danas da ruske vojne akcije u Ukrajini nazove genocidom.

Povodom izjave američkog predsjednika Džozefa Bajdena koji je upotrijebio termin genocid, Makron je televiziji Frans dva rekao da je Rusija "pokrenula pretjerano brutalan rat" i da je "utvrđeno da je ratne zločine počinila ruska vojska".

"Moramo pronaći odgovorne i izvesti ih pred lice pravde. Danas sam oprezan sa terminima. Genocid ima značenje. Ukrajinci i Rusi su bratski narodi. Ovo što se dešava danas je ludilo. To je nevjerovatna brutalnost i povratak ratu u Evropi", kazao je Makron.

Bajden je danas optužio Rusiju za genocid u Ukrajini, što je Kremlj kategorički odbacio.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova optužilo je danas Kijev da odugovlači mirovne pregovore sa Moskvom dok sprovodi svoju vojnu kampanju, prenosi Rojters.

Govoreći na brifingu, portparolka Marija Zaharova je dodala da se razgovori između dvije strane nastavljaju u onlajn formatu.

Vlada Njemačke upozorila je danas na teške posljedice rata u Ukrajini po njemačku privredu.

"Ruska agresija na Ukrajinu predstavlja veliki rizik po njemački privredni rast", navodi se u mjesečnom izveštaju Ministarstva privrede, prenosi Tanjug.

Ministarstvo je saopštilo da je trenutno teško procijeniti posljedice rata u Ukrajini.

"Posljedice zavise od dužine i intenziteta rata", dodaje se u izvještaju.

Kremlj je odbacio danas ideju o razmjeni ukrajinskog poslanika i biznismena bliskog saradnika Vladimira Putina Viktora Medvedčuka uhapšenog u Ukrajini, za zatvorenike koji se drže u Rusiji.

"Kada je riječ o razmjeni koju su sa toliko strasti i zadovoljstva pomenule razne ličnosti u Kijevu, Medvedčuk nije ruski državljanin, on nema nikakve veze sa specijalnom vojnom operacijom (u Ukrajini), to je strani političar", rekao je portparol ruskog predsedništva Dmitri Peskov.

"Mi apsolutno ne znamo da li on želi da se Rusija uključi u rješavanje klevetničke afere protiv njega", rekaoje Peskov.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je zamjenu Medvedčuka za muške i ženske ratne zarobljenike koje drže moskovske snage, prenio je ranije danas Rojters.

Ukrajinske vlasti su objavile juče da su uhapsile Medvedčuka (67), proruskog ukrajinskog poslanika i poslovnog čovjeka koji je bio u bjekstvu od početka ruske ofanzive u Ukrajini.

Medvedčuku je bio određen kućni pritvor u maju 2021. godine kada je bio optužen za velezidaju i pokušaj krađe prirodnih resursa Krima, ukrajinskog poluostrva koje je Rusija pripojila 2014. godine.

On je nestao poslije početka ruske ofanzive dok nije objavljena informacija o njegovom hapšenju.

On je bio drugi najbogatiji čovjek u Ukrajini 2021. godine sa 620 miliona dolara, prema časopisu Forbs, i poznat je po svojim vezama sa Putinom, koji je prema Medvedčuku kum njegovim ćerkama.

Peskov je rekao danas da je Medvedčuk bio meta političkih progona zasnovanim na "izmišljenim" optužbama.

Peskov je takođe rekao da je on "za mir" i da ne učestvuje ni u kakvim tajnim pregovorima sa Moskvom.

"Njegov stav je uvijek bio javan, on nikad nije vodio veze sa Rusijom iza kulisa. I čak hipotetički da je to bio slučaj Medvedčuk bi sigurno napustio Ukrajinu prije vojne operacije, rekao je Peskov.

Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov upozorio je danas da Rusija smatra da su transportna sredstva SAD i NATO kojim se prevozi oružje u Ukrajini legitimni vojni ciljevi i da će pokušaji SAD i drugih zapadnih zemalja da "uspore rusku specijalnu operaciju" u Ukrajini biti zaustavljeni.

"Upozoravamo da transport oružja SAD i NATO koji prolazi kroz teritoriju Ukrajine smatramo legitimnim vojnim ciljevima", rekao je Rjabkov u intervjuu za Tass.

Po njegovim riječima, SAD i druge zapadne zemlje moraju da znaju da će njihovi pokušaji da uspore rusku "specijalnu operaciju" i nanesu maksimalnu štetu ruskim kontigentima i formacijama samoproglašene Donjecke i Luganske republike "biti ozbiljno suzbijeni".

Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je da se Rusija ne slaže sa izjavom predsjednika SAD Džozefa Bajdena da je politika Rusije u Ukrajini genocidna.

Peskov je novinarima rekao da su takve izjave "teško prihvatljive" za predsjednika SAD.

"Kategorički se ne slažemo sa njima. Smatramo neprihvatljivim pokušaj ovakvog iskrivljavanja situacije, tim prije - to je teško prihvatljivo za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država", rekao je Peskov.

Naveo je su SAD "zemlja koja je počinila dobro poznata djela u toku moderne i novije istorije".