Hrvatsko tužilaštvo: Dron koji se srušio u Zagrebu sa sobom nosio eksplozivnu napravu

Dron iz sovjetske ere koji se srušio u Zagrebu, nakon što je preletio teritorije Rumunije i Mađarske, nosio je improvizovanu eksplozivnu napravu. Takođe, na originalnoj crvenoj boji zvijezde na krilu letjelice, onaj ko ju je lansirao, nanio je žutu i plavu boju ukrajinske zastave.

To je na konferenciji za novinare u Zagrebu, u četvrtak, saopštilo Državno tužilaštvo i vojni i policijski stručnjaci koji su predstavili prve rezultate jednomjesečne istrage.

Šta je utvrđeno?

Nedaleko od Zagreba letjelica je započela manevar za slijetanje, ali stručnjaci nisu mogli potvrditi da je Zagreb bio cilj. Pretpostavlja se da je iz nekog razloga došlo do greške prilikom slijetanja.

Jurica Ilić iz Županijskog državnog tužilaštva u Zagrebu naglasio je kako je istraživanje bilo koncentrirano na uzroke pada latjelice, dok se o tome ko je letjelicu lansirao i otkuda je precizno došla istraga nastavlja.

Načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije, brigadir Mario Počinok kazao je kako NATO još nije obaviješten o ovim rezultatima.

Šta se zna o letjelici?

Gotovo 6 tona teška bespilotna letjelica proizvedena osamdesetih godina prošlog vijeka u tadašnjem SSSR-u pala je 10. marta u 23 časa u južnom dijelu Zagreba, pedesetak metara od najbliže zgrade Studentskog doma "Stjepan Radić".

Istraga je odmah ustanovila da se radi o izviđačkoj letjelici TU – 141, koja je do pada u Hrvatskoj prošla kroz zračni prostor dviju država članica NATO-a. Oko 22.23 po srednjeeuropskom vremenu ušla je u rumunski vazdušni prostor i u njemu provela 3 minuta, a potom je ušla u mađarski vazdušni prostor i u njemu provela 40 minuta.

Potom je ušla u hrvatski vazdušni prostor u kojem je do pada u Zagrebu provela sedam minuta leteći brzinom od 700 km/h na visini od 1.300 metara.

Pala je u park-šumu i zabila se duboko u zemlju, tako da nije bilo ozbiljnije štete – oštećeno je četrdesetak automobila koji su bili nedaleko parkirani, a eksplozija je probudila i uznemirila studente.

Reakcije iz Ukrajine, Rusije i NATO

Ukrajinske i ruske vlasti odmah su sljedećeg dana negirale da je letjelica koja je pala u Zagrebu ispaljena s područja pod njihovom kontrolom i za ispaljivanje prozvale drugu stranu.

Vlada i vojni izvori su već prvih dana nakon pada letjelice tvrdili da je bila naoružana, odnosno da je nosila bombu, dok su nezavisni eksperti tvrdili da je riječ o izviđačkom modelu koji je namijenjen vazdušnom snimanju, a da tragovi eksploziva koji su nađeni na ostacima letjelice mogu poticati od eksplozivnog pritiska ugrađenog u letjelicu s ciljem da u slučaju nekontrolisanog pada – kao u Zagrebu - uništi sve prikupljene podatke.

Na tom tragu je bila i izjava Jensa Stoltenberga 15. marta koji je na konferenciji za novinare kazao kako "indikacije koje imamo sada o padu letjelice u Hrvatskoj govore nam da nije bilo napada. Prema preliminarnim saznanjima iz istrage, letjelica nije bila naoružana", naglasio je Stoltenberg.

U Hrvatskoj je pad rakete od gotovo 6 tona u širem centru Zagreba izazvao ogorčenje i zaprepašćenost kako to da je ona mogla gotovo sat vremena provesti u vazdušnom prostoru država članica NATO-a, a da niko nije reagovao.

Plenković i Milanović o dronu

Premijer Andrej Plenković je 16. marta posjetio NATO-ovu vazdušnu bazu Torehon pored Madrida, nadležnu za kontrolu neba nad državama južnog krila NATO-a. On je za madridski "El pais" kazao kako mu je tamo rečeno da se letjelica "kretala pravolinijski velikom brzinom na maloj visini".

"Na radarima u Rumuniji i Mađarskoj nije se vidjela kao potencijalni rizik. U tom trenutku su se na radarima pojavile brojne druge stvari, pa su smatrali da je riječ o lažnom alarmu", kazao je Plenović.

Zoran Milanović i Andrej Plenković, hrvatski predsjednik i premijer, iznijeli su različite ocjene o dronu koji je pao u glavnom gradu države.

Reagovao je i hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović.

Dok je Plenković kazao kako "postoje tri scenarija" koji mogu objasniti pad rakete u širi centar Zagreba – "došlo je do pogreške, sabotaže ili je postojala namjera", Milanović je odmah dan nakon njenog pada kazao kako on i njegovi kolege procjenjuju da je riječ o "ozbiljnom incidentu", ali da "nije usmjeren protiv Hrvatske".

( Radio Slobodna Evropa )