Olujna bura prigodno otvorila prvi tivatski "Festival vjetra"
Prije otvaranje "Festivala vjetra", Tivat je pozdravio i članove Podružnice Bokeljske Morarice koja je obillježila 50 godina osnivanja i kontinutiranog rada
Ni da su je ciljano naručili, organizatori nove tivatske manifestacije posvećene moru, umjetnosti i kulturnoj baštini - "Festivala vjetra", nisu mogli očekivati atmosferu primjereniju imenu ove fešte, sinoć prilikom njenog otvaranja na gradskoj rivi Pine u Tivtu.
Olujna, tzv. škura bura zapuhala je baš pred otvaranje Festivala, ali nije zasmetala odličnoj atmosferi koju je na gradskoj rivi napravio nastup poznatog hrvatskog kantautora Darka Rundeka i njegovog muzičkog sastava "Ekipa".
Prvi "festival održivog razvoja" kako su ga nazvali organizatori iz Sekcije krstaša Jedriličarskog kluba "Delfin" iz Tivta, tokom devet dana trajanja, publici će pružiti niz zanimljivih nautičkih, sportskih, umjetničkih, muzičkih i naučno-popularnih programa.
"Prije 71 godinu je neko "zapalio vatru" i osnovao jedriličlarski kub u Tivtu. Ljudi su se skupili oko te plemenite ideje, prenosili jedni drugim znanja o jedrenju i pomorstvu i postali su "ljudi od mora". Taj se specifični duh održao i ostao vitalan, a mi se pripremamo da ga prenesemo i na generacije koje dolaze. Jedrenje i more je za nas način života, a ovim festivalom želimo da ove dobre vibracije i prave vrijendosti podijelimo sa najširom zajednicom i napravimo jednu inkluzivnu, lijepu priču u susret početku glavne nautičke i turističke sezone u Boki", kazao je predsjednik JK "Delfin" Frano Tripović.
Prusutne je pozdravio i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović istakavši da je "Festival vjetra" ambiciozno zamišljen prjekat "i evo već večeras po ovoj jakoj buri, vidimo da nam je dobio dobar vjetar".
"Za devet dana 40 različitih programa, jedrenje uvezano sa održivim razvojem, sa edukativnim radionicama, izložbama, sa raznim drugim lijepim i korisnim stvarima koje odavno priželjkujemo u našem gradu. Sve to inicirala je jedna mlada, urbana ekipa kojoj se iskreno zahvaljujem i čestitam na poduhvatu da naprave manifestaciju koja će uvezati jedrenje i živiot sa morem, da budemo pravi morski, a ne samo grad pored mora", kazao je Komnenović dodajući da će lokalna uprava Tivta uvijek podržavati ovako dobre inicvijative.
"Zadovoljstvo nam je da budemo dio ove lijepe priče koja na najbolji način oslikava identitet grada Tivta. Želim vam da budete istrajni i da ovaj lijepi događaj pretvorite u tradiciju", istakla je direktorica Turističke organizacije Tivat Danica Banjević dodajući da im je zadovoljstvo da podrže jednu ovakvu maštovitu i kvalitetnu miultimedijalnu manifestaciju koja promoviše sportski turizam i aktivni odmor.
Nakon izložbe "Boka Surf Event" na kojoj su prezentirani oprema i novi načini tzv. adrenalinskog jedrenja poput kite surfinga i wind foila, "Festival vjetra" se nastavlja u ponedjeljak koncertom "Sax Kvarteta" kojeg čine učenici Srednje muzilke škole Tivat.
Na programu koncerta koji počenje u 19.30 sati u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra, su djela Mozzarta, Brauna, Gershvina, Brahmsa, Brucea, Elingtona.
U Muzeju i galeriji Tivat u 20.30 sati biće upriličena cereminija proglašenja pobjednika ovogodišnjeg foto konkursa "Okom Tivćana" koji je za temu imao "Tivat od vjetra", dok će u 21 sat u atrijumu srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković biti održana projekcija kratkog filma "U po bande" posvećenog bokeljskim jedriličarima, autorke mlade rediteljke Jane Radan iz Herceg Novog.
U ponedjeljak veče program festivala završava se na istom mjestu koncertom tivatske klape "Jadran" koji počinje u 21.30 časova.
Bokeljska Mornarica obilježila pola vijeka tivatske podružnice
Prije otvaranje "Festivala vjetra", Tivat je u subotu poslijepodne pozdravio i članove ovdašnje Podružnice Bokeljske Morarice koja je obillježila 50 godina osnivanja i kontinutiranog rada ove podrušnce tog drevnog, preko 12 vjekova starog udruženja bokeljskih pomoraca.
Isped zgrade Centra za kulturu Tivat obavljeno je postrojavanje odreda oficira i mornara u tradicionalnim odoravama ovog udruženja koje je odnendavno, i zvanično proglašeno za nematerijalno svjetsko kulturno dobro pod patronatom UNESCO-a.
U pratnji Gradske muzike, članovi tivatske Podružnice prodefilovali su tivatskim ulicama do rive Pine gdje je smotru odreda obavio prvi major Bokeljske Mornarice Gracija Abović. Potom su njeni pripadnici na rivi odigrali tradicionalno Kolo Svetoga Tripuna u koje su na kraju ušli prvaci Mornarice i gradski čelnici predvođeni Komnenovićem.
Komandir tivatskog Odreda i kolovođa tivatske Podružnice, kapetan Gracija Škanata istakao je da je 1972. izvršena reorganizacija Bokeljke Mornarice po gradovima i da je od tada Podružnica Tivat nastavila baštiniti tradicije svojih predaka jer je članova Mornarice iz ovih krajeva uvijek bilo, posebno nakon obnove Bokeljske mornarice 1859. godine kao memorijalne organizacije kada su u nju počeli ulaziti ne samo pomorci, već i ribari i težaci.
Svoj prvi javni nastup članovi novoformirane Podružnice Tivat imali su 10. septembra 1972. godine na dan Jugoslovenske Ratne Mornarice, pomorstva i riječnog brodarstva tadašnje Jugoslavije, a poslije i 21. novembra 1972. - na Dan Opštine Tivat.
Podružnica u Tivtu se osnovala prije pola vijeka da bi se održala stara slava Bokeljke mornarice - strukovnog uduženja starog preko 12 vjekova, a koje su ljudi iz tivatskog kraja uvijek bili neodvojivi dio, posebno Lastvoljani. Lastovski odred je uvijek bio najbrojniji pa je Lastva davala i kapetan. i najveća čast u ovoj organizaciji - nošenje barjaka pripada Gornjoj Lastvi, odnosno familiji Nikolića koji su poziciju barjaktara naslijedili od Ivovića.
U proteklih pola vijeka, nije bilo niti jedne proslave Dana Opštine Tivat bez nastupa Odreda Bokeljske mornarice iz Podružnice Tivat, a mornari i oficiri u tradicionalnim odorama dočekivali su i sve visoke državne poglavare koji su od sredine 19. vijeka do danas pohodili Tivat - od austrougarskog cara Franja Jospia, preko jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita do aktuelnih državnih čelnika i visokih stranih funkcionera koji pohode Crnu Goru.
( Siniša Luković )