Netačno je: Stvari o alergijama u koje ne treba vjerovati
Šmrcanje, iritirane oči, osip na koži – mnogi ljudi su osjetljivi na alergene poput polena, životinjske dlake ili kućne prašine
Alergija je veliki problem s kojim se suočavaju brojni ljudi, bez obzira na godine i pol. Ipak, neke stvari vezane uz alergije su s godinama postale samo mitovi i u njih ne treba vjerovati.
Sezona polena traje samo u proljeće
Kad su još uvijek postojala jasno odvojena godišnja doba, to je možda i bio slučaj. Zbog klimatskih promjena i blagih temperatura polen je u sezoni gotovo tijekom cijele godine. Jesen daje kratak predah prije nego što ponovno počne oko Božića, piše Novi list.
Alergija na kućnu prašinu povezana je sa nečistoćom
Nije tačno. Grinje, spore gljivica ili životinjska dlaka izazivaju alergiju na kućnu prašinu. Međutim, to se ne može izbjeći čak ni u pomno očišćenoj kući. Ipak, nešto se može učiniti u vezi s ozbiljnošću napada alergije. Oni koji dosljedno uklanjaju kućnu prašinu i redovno je čiste mogu smanjiti opseg napada i tako sebi malo olakšati život.
Alergije se mogu pojaviti iznenadno
Za većinu ljudi alergija je iznenađenje. Međutim, kod ljudi nema alergijske reakcije koja se pojavljuje odjednom. Naprotiv, to je proces. Alergeni su strani proteini na koje imunološki sistem pretjerano reaguje, a ova reakcija se može razviti postupno. Za određeno vrijeme tijelo može neutralizovati strane proteine bez komplikacija. Ali, u nekom trenutku imunološki sistem eskalira i tijelo reaguje simptomima tipičnim za alergije.
Alergije su nasljedne
Geni igraju važnu ulogu u alergijama. Svako ko ima rođake s polenskom groznicom, neurodermatitisom ili alergijom na životinjsku perut, takođe je pod većim rizikom da se razboli. Međutim, mit je da djeca automatski dobijaju iste alergije kao i njihovi roditelji.
Nakon vakcinisanja, alergija u potpunosti nestaje
Sve zavisi od alergije. Takozvana hiposenzibilizacija može biti od pomoći protiv trave i polena, grinja kućne prašine ili otrova insekata. Cilj tretmana je navikavanje organizma na alergen kroz određeno vrijeme. Međutim, nema jamstva za uspjeh. Ipak, vrijedi pokušati jer desenzibilizacija može spriječiti širenje izvorne alergije na nove alergije ili čak astmu.
( Vijesti online )