Brđanin, Mašković, Kentera i Jelić u trci za ANB

Da aktuelni direktor ANB-a Dejan Vukšić neće dočekati jun i godišnjicu punog mandata potvrdio je u četvrtak mandatar Dritan Abazović, koji je saopštio da će tajna služba dobiti novog šefa, te da je nekoliko kandidata u trci za tu poziciju.

Dan nakon izjave Abazovića još se ne zna ko ima ponajviše šansi da zamijeni Vukšića, a razgovori na tu temu vođeni su sa nekoliko kandidata ali još nije precizno dogovoreno ko će preuzeti fotelju šefa Agencije.

Na listi mogućih Vukšićevih nasljednika u fotelji šefa ANB-a pominju se dosadašnji pomoćnik direktora Uprave policije Sektora za finansijsko-obavještajne poslove Saša Mašković, kome je nedavno istekao v. d. mandat na toj poziciji unutar sistema javne službe.

Mašković je prije gotovo tri decenije radni vijek počeo u tadašnjoj Službi državne bezbjednosti, gdje je radio do 2000. godine, kada je prešao u policiju gdje je obavljao brojne pozicije - načelnika odjeljenja za potrage, nadzor, zamolnice, jedno vrijeme bio je i u Specijalnom policijskom odjeljenju u Grupi za istrage krivičnih djela visoke korupcije i pranja novca.

Mašković je 1. marta 2021. godine dobio v. d. mandat u FOJ-u - sektoru UP koji se bavi složenim istragama pranja novca i finansiranja terorizma, gdje se prate sumnjive transakcije i razmjenjuju podaci sa međunarodno finansijsko-obavještajnim službama.

Pored njega, dobre šanse za pokrivanje važne pozicije u sistemu bezbjednosti ima i predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera, koji je na toj poziciji još od 2008. godine. Njegova područja ekspertize uključuju međunarodne odnose, politike i upravljanja obavještajne zajednice, kao i bezbjednosna pitanja koja utiču na obavještajnu zajednicu, druge bezbjednosne studije i terorizam. Prije dolaska u Atlantski savez bio je direktor Centra za međunarodne odnose Crne Gore.

Atlantski savez je osnovao i Digitalni forenzički centar, prvi na području zapadnog Balkana, za koji navode da je posvećen suzbijanju dezinformacija, lažnih vijesti i propagandnih kampanja koje imaju za cilj destabilizaciju demokratskih procesa u Crnoj Gori i regionu zapadnog Balkana.

Misiju sprovode i preko Centra za borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma i Centra za međunarodne odnose. U Upravnom odboru Atlantskog saveza su pored Kentere i budući ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić i bivša ministarka odbrane u eri DPS-a Milica Pejanović Đurišić.

Kao mogući kandidat za šefa ANB-a pominje se i Miloš Jelić, koji je zapošljen kao agent u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Promjena u vrhu ANB-a planirana je već u prvim danima mandata nove Vlade, a prema Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, novi premijer neće imati zakonskih poteškoća da smijeni Vukšića i predloži novog direktora tajne službe.

Prema članu 25 Zakona o ANB-u, direktora Agencije imenuje i razrješava Vlada, na predlog premijera. Predlog za imenovanje direktora ANB-a, Vlada je dužna da dostavi nadležnom skupštinskom odboru, radi davanja mišljenja. Direktor Agencije imenuje se na period od pet godina, za rad je odgovoran Vladi, a ne može biti član političke stranke, niti politički djelovati.

Prošlogodišnje imenovanje Dejana Vukšića na čelo ANB-a naišlo je na oštro protivljenje opozicije, koja je tvrdila da je prekršen Zakon o ANB-u, koji propisuje da direktor i službenici te institucije ne mogu biti članovi političke stranke, niti politički djelovati. Vukšić je bio nosilac liste na lokalnim izborima u Kotoru avgusta 2020.

Kada mu je odlazeći premijer u junu dao puni mandat bez dobijenog mišljenja Odbora za bezbjednost i odbranu i to je naišlo na negodovanje, ali je Krivokapić saopštio da je tražio da se ispoštuje zakonska procedura ali da on nije kriv što na zahtjev Vlade nije zakazana i zbog nedostatka kvoruma održana sjednica tog parlamentarnog tijela.

Eru Vukšića u ANB-u obilježili su brojni podaci, o radu Agencije, unutrašnjoj organizaciji posla, kontaktima sa stranim agentima, koji su često iznošeni u javnosti, pa su se tako u medijima mogla pročitati imena lojalnih agenata, njihova zaduženja ali i imena stranih operativaca...

I Brđanin u igri

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin takođe je u igri za preuzimanje čelne pozicije Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Prema nezvaničnim informacijama “Vjesti”, Brđanin je na tu temu imao razgovore sa čelnicima buduće parlamentarne većine.

Ideja je da Brđanin preuzme ANB, a da ga na mjestu šefa policije naslijedi sadašnji zamjenik Dejan Knežević.

Brđanin je početkom marta 2021. godine izabran za direktora UP, a nakon dešavanja na Cetinju 4. i 5. septembra tokom ustoličenja mitropolita Joanikija, on i ministar MUP-a Sergej Sekulović su u nemilosti premijera Krivokapića, koji je želio njihovu smjenu.

Nova vlada, novi šef ANB

Mandatar za sastav nove vlade kazao je “Vijestima” da ne želi da licitira imenima ko će biti novi šef ANB-a i pojasnio da ukoliko se izabere vlada i ljudi na svim nivoima onda je i logičan slijed da se bira i novi direktor tajne službe.

On je naglasio da je sa Vukšićem sve vrijeme imao sasvim korektnu saradnju, te da je ima i sada.

“Nikad nijesam podržavao teze da je sektor bezbjednosti u rasulu, jer to nije tačno. Naprotiv, mislim sasvim suprotno, a moram da naglasim da u ANB-u nije bilo većih problema. Služba je za godinu razotkrila brojne nepravilnosti i afere iz prethodnog perioda, zbog čega sada kreće transformacija našeg društva i korjenite promjene”, kazao je Abazović.

Abazović je otkrio i da se razgovaralo o izmjeni Zakona o ANB-u, te da je sa aktuelnim direktorom službe, detektovao koji su problemi i kako bi zakonski moglo da se unaprijedi služba.

“U tom kontekstu smo razgovarali da bi bilo dobro da se poveća dio ovlašćenja ANB-a u perspektivi. ANB je sada informativna služba, ali bi mogla da ima i neki drugi karakter. S obzirom da je ta tema škakljiva sigurno je da se promjenom Zakona neće ići odmah, već po uspostavljanju Vlade, plan je da otvorimo dijalog unutar izvršne vlasti, stručne javnosti ali i sa međunarodnim partnerima, kako bi vidjeli koji je model optimalan za Crnu Goru. Želim da time nastavimo reforme, koje smo počeli”, pojasnio je on.

Isto mišljenje, Abazović ima i za Upravu policije, nagašavajući da se tajna i javna policija moraju ojačati i osloboditi sumnjivih kadrova...

( Biljana Nikolić )