Profit Aerodroma 2,4 miliona, opterećeni lošim odlukama bivše uprave

Aerodromi Crne Gore (ACG) tokom prethodne godine poslovali su pozitivno i zaradili 2,4 miliona eura, pokazuje finansijski iskaz te kompanije koji je prije nekoliko dana podnesen Upravi prihoda i carina (UPC).

Ta državna kompanija je 2020. godinu, koja je obilježila pandemija koronavirusa, završila sa minusom od 14,2 miliona, dok je 2019. osvaren profit od skoro 27 miliona.

Ukupni akumulirani gubitak na kraju prošle godine, sa ovim pozitivnim rezultatom, iznosio je 1,2 miliona eura, dok se ukupni kapital uvećao za 4,62 miliona - na 135,522 miliona.

Prihodi od prodaje su iznosili 18,9 miliona, gotovo tri puta više nego godinu ranije, dok su 2019. bili 31,9 miliona. Za prošlu godinu od ostalih prihoda (zakup poslovnih prostora, ugostiteljstvo, parking...) zarađeno je dodatnih 3,373 miliona.

Polovina prihoda od prodaje se odnosilo na zaradu od putničkog servisa koja iznosi 15 eura po odlazećem putniku, dok je 3,85 miliona prihodovano na osnovu takse za slijetanje i polijetanje aviona.

”Pad saobraćaja je nastavljen i u prvim mjesecima 2021. pa su ovi prihodi još uvijek niži u odnosu na 2019. kao referentnu godinu i to skoro za 41 odsto”, navodi se u napomenama uz finansijski izvještaj.

Popusti prema avio-kompanijama su 2021. godine iznosili 2,05 miliona zbog čega su prihodi umanjeni za taj iznos, a najviše popusta su dobile najprometnije avio-kompanije: Air Serbia 716 hiljada, To Montenegero 400 hiljada, Turkish Airlines 258 hiljada...

Po osnovu vrijednosnog usklađivanja imovine kompanija je prihodovala 277 hiljada eura.

Smanjili troškove za 2,2 miliona

Kompanija je prošle godine uspjela da smanji troškove poslovanja na 4,5 miliona eura, sa 6,2 miliona koliko su iznosili u 2020. godini, odnosno za oko 27 odsto. Troškovi zarada smanjeni su sa 14,6 na 14,1 milion eura.

Aerodromi po osnovu prodaje potražuju 7,35 miliona, od čega 6,59 miliona eura od Montenegro Airlinesa koji se nalazi u stečaju.

Pored toga, vrijednost ostalih potraživanja ACG-a je veća od 13 miliona a najviše se potražuje od Ministarstva finansije - 9,8 miliona eura, jer je toliki iznos od dijela dobiti iz 2019. godine bivši menadžment prenio u državni budžet bez odluke odbora direktora ACG-a.

Šest bivših menadžera traži 800 hiljada

Kompanija je za sudske sporove za 2020. godinu rezervisala 933 hiljade, a skoro 800 hiljada odnosilo se na naknade štete za manje isplaćene zarade za šest bivših članova menadžmenta, kao i na naknadu štete za manje isplaćene zarade za faktički rad za šest zaposlenih u iznosu od 140 hiljada.

”U 2021. godini izvršeno je rezervisanje iz dva radna spora u iznosu od 88 hiljada, a ujedno je došlo do smanjenja rezervisanja koja su bila formirana u 2020. godini i to u iznosu od 143 hiljade”, piše u dokumentu predatom UPC.

U izvještaju se objašnjava, da su potraživanja radnika na osnovu razlika u zaradama od 2008. do 2018. godine, nastalih kao greške tadašnje uprave kompanije, u 2019. godini iznosili 14,1 milion eura, od čega je kroz vansudska poravnjanja do sada isplaćeno 7,7 miliona eura.

Praštali dugove Erlajnsu, davali pozajmice i žirirali

Osim što Aerodromi i dalje od Montenegro erlajnsa potražuju još 6,59 miliona eura, lani su morali da otpišu dio duga od 833 hiljade eura zbog odlaska u stečaj, ali i dodatno još 522 hiljade eura na ime zajma koji avio-prevoznik nije vratio.

To znači da su prethodnih godina, osim što su tolerisali da MA ne plaća nikakve obaveze, Aerodromi svom najvećem dužniku davali i pozajmice.

Aerodromi su 2019. godine, na osnovu odluke tadašnje Vlade, dio svoje dobiti od 6,2 miliona eura dali kao kolateral za kredit kojeg je uzeo MA. Kako kredit nije vraćen, banka je, kako je navedeno u izvještaju, povukla kolateral.

ACG je finansijski izvještaj UPC predao nakon isteka zakonskog roka koji je bio do kraja marta, ali su iz ACG ranije poručili da je to urađeno zbog procjene vrijednosti imovine preduzeća, zbog čega su tražili i dobili odobrenje UPC za produženje roka.

”To nam omogućava da u finansijski iskaz budu uključene i promjene u procjeni vrijednosti imovine društva, čime će se izbjeći podnošenje izmijenjenih finansijskih iskaza. Podsjećamo da je posljednja procjena vrijednosti imovine urađena 2012. godine”, saopštili su iz ACG.

Stalna imovina kompanije je procijenjena na 123,757 miliona, za 1,74 milion više nego na kraju 2020.

Žaliće se na utvrđeni poreski dug

Kako se u izvještaju navodi, Sektor za velike poreske obveznike UPC izvršio je inspekcijski nadzor pravilnosti obračunavanja, prijavljivanja i plaćanja poreza i drugih dažbina i tom prilikom 18. aprila donijela rješenje kojim je utvrđen poreski dug ACG-a.

”Društvo će u zakonskom roku izjaviti žalbu Ministarstvu finansija i socijalnog staranja”, navodi se u dokumentu Aerodroma.

”Vijestima” je ranije iz UPC saopšteno da od 20 velikih poreskih obveznika u većinskom državnom vlasništvu četiri nisu predali finansijske iskaze za prethodnu godinu, od čega su tri, u skladu sa zakonskom mogućnošću, podnijeli zahtjev za odlaganje roka za podnošenje prijava poreza na dobit, a u slučaju jednog je predat nalog za inspekcijski nadzor, ne precizirajući prema kojoj kompaniji.

Zbog istrage o odnosima Kneževića i Brajovića i dalje zamrznuta tri miliona

Potraživanje od tri miliona eura odnosi se na očekivani transfer novca iz Centralne banke nakon završetka krivične istrage. ACG je taj iznos imala kao depozit na računu Atlas banke u momentu uvođenja stečaja, a nakon pokretanja krivične istrage novac je prenijet u trezor CBCG.

Riječ je o sporu u koji je umiješan i bivši predsjednik Skupštine Ivan Brajović. Vlasnik Banke Duško Knežević je kazao da je firma iz Atlas grupe od Brajovića kupila zemljište u Bijelopavlićima po deset puta većoj cijeni od tržišne, kako bi mu pomogli da vrati dugove, a da su zauzvrat Aerodromi, koje su kontroslisali kadrovi njegove partije, držali depozite u Atlas banci.

Specijalno tužilaštvo je u oktobru 2019. saopštilo da su Knežević i bivši rukovodioci banke Marko Nikolić i Dijana Zečević optuženi da su neisplaćivanjem depozita oštetili Aerodrome za ovaj iznos.

Nikolić je pred tužilaštvom kazao da je 12. jula 2018. prisustvovao razgovoru Kneževića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ivana Brajovića o produženju ugovora o depozitu za ta tri miliona eura, kao i da je prema tom dogovoru načinjen aneks ugovora o produženju roka oročenja iznosa. On je naveo da taj aneks nije potpisan, ali ni da Aerodromi nijesu tražili razročenje depozita, zbog čega je on sistemski produžen.

Uprava Aerodroma je u izvještaju navela da je očekuju da će ishod krivične prijave biti pozitivan za kompaniju i da će CBCG izdvojena sredstva vratiti ACG.

( Ivan Ivanović )