Fasino za Vijesti: Stabilna vlast je ključ evropskog puta
Ukoliko bi Putin osvojio Ukrajinu, cijela centralna i istočna Evropa bile bi pogođene negativnim posljedicama, kako u ekonomskom, tako i u bezbjednosnom smislu. Moramo spriječiti da se autokratski i autoritarni politički modeli šire na Balkanu
Brisel i evropske prijestonice veoma su osjetljive na stabilnost zemalja kandidata, zbog toga je neophodno poštovanje standarda koji garantuju punu nezavisnost i slobodu medija, kao i sudske vlasti, ocijenio je predsjednik Odbora za vanjske poslove u Donjem domu italijanskog Parlamenta, Pjero Fasino.
On je u intervjuu “Vijestima” rekao da je ključno da izvršna i zakonodavna vlast budu stabilne i da se izbjegavaju krajnji oblici političke borbe, kao što je bojkot.
”Neophodno je prevazići sve oblike sukoba, usvajajući demokratsku tekovinu poštovanja izbornih rezultata, ko god da je pobijedio na izborima”, poručio je Fasino.
U Crnoj Gori je politička situacija nestabilna što dodatno komplikuje pregovore sa EU, iako je većina građana za ulazak u EU. Šta biste preporučili našim političarima kako bi prevazišli međusobne netrpeljivosti zarad zajedničkog cilja, a to je pristupanje EU?
Jasno je da su Brisel i evropske prijestonice veoma osjetljive na stabilnost zemalja kandidata. Ipak, posljednjih godina na Balkanu su nestabilnosti česte, posebno povodom izbora u zemljama regije. Izbori bi ipak trebalo da budu sprovedeni u skladu sa pravilima i da njihovi rezultati budu priznati, ko god odnio pobjedu na njima.
Upravo je iz ovog razloga neophodno poštovanje evropskih standarda koji garantuju punu nezavisnost i slobodu medija, kao i sudske vlasti. Takođe, ključno je da izvršna i zakonodavna vlast budu stabilne, te da se izbjegavaju krajnji oblici političke borbe kao što je bojkot. Neophodno je prevazići sve oblike sukoba, usvajajući demokratsku tekovinu poštovanja izbornih rezultata, ko god da je pobijedio na izborima. Što više balkanske zemlje budu pokazivale da su stabilne, to će EU sa druge strane dobijati veći podsticaj da ubrza njihovu integraciju.
Crna Gora već deset godina pregovara sa EU. Gdje Vi vidite problem, s obzirom na ovako dug period pregovora? Da li će nova metodologija dodatno usporiti put Crne Gore ka EU, s obzirom na strože kriterijume?
Prošlo je 27 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma i 19 od Solunskog samita. Ovaj period je veoma dug, neopravdano dug. Do ovog trenutka samo su Crna Gora i Srbija otvorile pregovore, Albanija i Sjeverna Makedonija čekaju da to učine, dok je BiH i Kosovu samo priznat status potencijalnog kandidata za članstvo. Ova sporost Evropske unije stvara tri negativna efekta: frustraciju javnog mnjenja balkanskih zemalja, rast uticaja drugih centara moći, usporavanje njihove integracije, odnosno reformskih procesa koji će dovesti do dostizanja evropskih standarda.
Jedini način da se ti rizici prevaziđu jeste da Evropska unija učini pomak kada je riječ o brzini procesa, odnosno da ubrza pregovore sa Beogradom i Podgoricom, da ih odmah započne sa Tiranom i Skopljem, prevazilazeći bugarski veto, te da prizna status kandidata Sarajevu i Prištini. Potrebno je jasno istaći da je proces proširenja neophodan za stabilnost i bezbjednost ne samo zemalja regiona, već i cijele EU. Kada je riječ o Italiji, mi smo apsolutno uvjereni da evropska integracija zemalja Balkana predstavlja prioritet i naša zemlja se na tim linijama zalaže i bori da Unija konačno prevaziđe ovu sporost.
Ipak, pregovori zahtijevaju određeno vrijeme. Kako u međuvremenu ojačati vezu između zemalja Zapadnog Balkana i EU?
Kako bi se ubrzali pregovori, veoma je važno da EU odmah omogući da zemlje ZB učestvuju u evropskim politikama. Takođe, od ogromnog značaja je da zemlje vašeg regiona što prije uključimo u evropske strategije snabdijevanja energijom kako bi se smanjila zavisnost od ruskog gasa. Još jedan način da se to postigne jeste da ministri vaših država budu dio ministarskih sastanaka Unije koji se tiču različitih sektora.
Sa druge strane, takođe je veoma važno da se vlade, ali i javno mnjenje vaših zemalja uključe u razradu reformi kako bi sama EU postala ujedinjenija i efikasnija. Ukratko, potrebna su djela koja dokazuju da Brisel želi da države ZB učestvuju u životu EU.
Može li rat u Ukrajini biti podsticaj za EU da ubrza pregovore sa Crnom Gorom?
Evropska unija otvorila je vrata Ukrajini, Moldaviji i Gruziji kako bi im garantovala bezbjednost, stabilnost i nezavisnost. Ovdje je neophodno reći da bi proces priznavanja statusa kandidata Kijevu, Kišinjevu i Tbilisiju trebalo da bude praćen onim koji se tiče ubrzanja proširenja EU na Zapadni Balkan.
Neprihvatljivo je usporavanje napredovanja balkanskih zemalja, upravo iz razloga što one podliježu riziku kada je riječ o bezbjednosti. Ti rizici mogu se uvećati ukoliko EU bude odugovlačila sa njihovom integracijom. Opet, integracija je takođe način da se izbjegne prisustvo zabrinjavajućih uticaja drugih sila u regionu.
Da li je zbog situacije u Ukrajini ugrožena stabilnost Crne Gore i regiona, i na koji način?
Ukoliko bi Putin (Vladimir) osvojio Ukrajinu, cijela centralna i istočna Evropa bile bi pogođene negativnim posljedicama, kako u ekonomskom, tako i u bezbjednosnom smislu. Moramo spriječiti da se autokratski i autoritarni politički modeli šire na Balkanu.
Ukrajina je napadnuta baš zato što je odbila autokratiju Moskve, kao i zbog toga što ona želi da bude dio demokratskog svijeta koji je u potpunoj suprotnosti sa varvarskom autokratijom Putina. Baš zato, odbrana Ukrajine od strane Zapada naša je obaveza. Ne smijemo dozvoliti da dio Ukrajine, ili cijela zemlja, padnu pod rusku kontrolu. Podrška Evrope odbrani Ukrajine mora biti nastavljena. Ukrajinci se bore i za našu slobodu.
Podgorica mora znati da je Rim na njenoj strani
Kako ocjenjujete odnose Italije i Crne Gore? Na koji način Italija namjerava podržati Crnu Goru na njenom evropskom putu?
Italijanska Vlada, kao i sve stranke prisutne u našem Parlamentu snažno podržavaju evropsku integraciju Crne Gore, kao državu koja je najviše odmakla u pregovorima sa Briselom. Između Italije i Crne Gore postoje važne istorijske, ekonomske i političke veze koje želimo dodatno da unapređujemo.
Spremni smo da ponudimo svu političku i tehničku pomoć neophodnu za uspješno okončanje pregovora. Na putu ka Briselu, Podgorica mora znati da je Rim na njenoj strani.
Korupcija u kontinuitetu muči istočnoevropske zemlje
Organizovani kriminal je problem koji Crna Gora ne uspijeva godinama da riješi, zajedno sa korupcijom. Često se u medijima pominje povezanost određenih crnogorskih i italijanskih kriminalnih grupa. Da li ima toga i kako se Italija bori sa tim problemom?
Korupcija nažalost predstavlja problem koji u kontinuitetu muči istočnoevropske zemlje, premda je postignut značajan napredak u odnosu na godine za nama. Brisel je na tu temu veoma osjetljiv. Potrebno je istrajati u ovoj borbi i nastaviti putem poštovanja evropskih standarda, a to su transparentnost, zakonitost, nepristrasnost, vladavina prava. Na putu dostizanja ovih standarda bilo bi korisno tražiti saradnju EU i Savjeta Evrope u Strazburu.
Evropska integracija je upravo to: stabilizacija, transparentnost, ekonomska stabilnost, demokratska kontrola, pravna država.
( Biljana Matijašević )