Sloboda govora po pravilima Ilona Maska

Ilon Mask sklopio je dogovor u ponedjeljak da kupi kompaniju Tviter za 44 milijarde dolara u transakciji zahvaljujući kojoj će najbogatiji čovjek na svijetu dobiti kontrolu nad platformom ove društvene mreže koju koriste milioni ljudi uključujući svjetske lidere.

Dogovor o kupovini predstavlja ključni trenutak u 16-godišnjoj istoriji kompanije koja je, kako navodi Rojters, jedan od najuticajnijih javnih prostora. Mask, koji sebe naziva apsolutistom slobodnog govora, u više navrata je kritikovao način moderiranja na Tviteru. On želi da algoritmi za utvrđivanje prioriteta tvitova budu javni i negoduje zbog uticaja korporacija koje se reklamiraju na platformi.

Politički aktivisti očekuju da će Maskov režim značiti manje moderirana i ukidanje zabrana za pojedince poput bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa. Konzervativci su pozdravili mogućnost blažih kontrola dok su pojedini aktivisti za zaštitu slobode govora izrazili strahove zbog mogućeg rasta govora mržnje.

Kupovinom Tvitera, on je nastavio tradiciju milijardera koji zahvaljujući novcu stiču kontrolu nad uticajnim medijskim platformama, uključujući Džefa Bezosa, koji je 2013. kupio „Vašington post“

„S Maskom i njegovi stavom prema slobodi govora - prosto sve prepustiti - to bi bilo loše po sve“, kazao je za agencju Asošiejtid pres Pol Baret, zamjenik direktora Centra za biznis i ljudska prava na Univerzitetu u Njujorku. „Ukoliko prestanete da moderirate automatizovanim sistemima i ljudskim revizijama mjesto kao što je Tviter u kratkom roku ćete imati septičku jamu“, kazao je Baret.

Mask je u saopštenju naveo da je „sloboda govora okosnica funkcionalne demokratije, a Tviter je digitalni gradski trg gdje se vodi debaata o stvarima koje su od ključnog značaja za budućnost čoječanstva“.

Kupovinom Tvitera on je nastavio tradiciju milijardera koji zahvaljujući novcu stiču kontrolu nad uticajnim medijskim platformama, uključujući Džefa Bezosa koji je 2013. godine kupio „Vašington post“.

Mask, čije se bogatstvo procjenjuje a 268 milijardi dolaa, tvrdi da mu u vezi sa Tviterom nije bitna ekonomska računica.

„Imati javnu platformu kojoj se maksimalno vjeruje i koja je široko inkluzivna je izuzetno važno za budućnost civilizacije. Uopšte me ne zanima ekonomska računica“, kazao je nedavno.

Mada je deset puta manja od daleko većih društvenih platformi poput Metinog Fejsbuka, smatra se da je Tviter imao značajnu ulogu prilikom organizovanja ustanaka Arapskog proljeća kao i napadu na Kapitol 6. januara 2001. godine.

Nakon što je Tviter zabranio Trampov nalog zbog podsticanja na nasilje pošto su njegove pristalice upale u Kapitol, Mask je objavio: „Mnoge ljude će izuzetno obradovati to što se jedna visokotehnološka kompanija sa zapadne obale postavlja kao de fakto arbitar slobode govora“.

Trampovi saveznici, uključujući njegovog sina Donalda Trampa Mlađeg, u više navrata su apelovali na Maska da kupi Tviter.

„Ako Ilon Mask može privatno da šalje ljude u svemir siguran sam da može dizajnirati društvenu mrežu koja nije pristrasna“, kazao je Tramp mlađi prošlog aprila.

Tramp, čija kompanija pravi konkurenciju Tviteru u vidu društvene mreže „Truth Social“, kazao je u ponedjeljak za Foks da se on neće vratiti na Tviter.

Iz Bijele kuće je saopšteno da je predsjednik Džo Bajden već neko vrijeme zabrinut zbog moći koju imaju platforme društvenih medija i širenja dezinformacija.

Ako želimo da zaštitimo slobodu govora na internetu, onda ne možemo živjeti u svijetu u kojem najbogatija osoba na planeti može samo da kupi platformu koju od koje zavise milioni ljudi i zatim promijeni pravila po svom nahođenju

Mask inače redovno blokira korisnike društvenih mreža koji kritikuju njega ili njegovu kompaniju a povremeno maltretira novinare koji kritički izvještavaju o kompaniji Tesla.

„Samo blokiram ljude na direktne uvrede“, objavio je Mask 2020, odgovarajući na tvit jednog novinara.

Evan Grir, politički aktivista iz organizacije Borba za budućost, kazao je za AP da će Maskov nedostatak iskustva u moderiranju na uticajnoj društvenoj mreži biti problem ukoliko uspješno prezme kompaniju.

„Ako želimo da zaštitimo slobodu govora na internetu, onda ne možemo živjeti u svijetu u kojem najbogatija osoba na planeti može samo da kupi platformu koju od koje zavise milioni ljudi i zatim promijeni pravila po svom nahođenju“, kazao je Grir.

( Nada Bogetić )