Prva presuda u BiH za diskriminaciju nad LGBTI osobama

Opšinski sud u Sarajevu je 4. aprila ove godine donio prvostepenu presudu kojom je prvi put u Bosni i Hercegovini (BiH) sudski potvrđena diskriminacija prema LGBTI osobama.

Istaknuto je to u utorak, 26. aprila, na pres-konferenciji Sarajevskog otvorenog centra, nezavisne feminističke organizacije civilnog društva koja vodi kampanju za gej, biseksualne, trans i interseksualne osobe i prava žena u BiH.

Presuda se odnosi na poruku kojuje na svom Facebook profilu 1. aprila 2019. godine uputila Samra Ćosović Hajdarević, tadašnja zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, jednog od deset kantona u Federaciji BiH.

Ćosović Hajdarević je tada, reagirajući na najavu organizatora Prve bosanskohercegovačke povorke ponosa, objavila status u kojem je pozvala na diskriminaciju LGBTIQ osoba.

"Svako ima pravo na život kakav želi, tako isto imamo i mi svoje pravo da biramo s kim želimo da živimo. Želim da se ovakvi ljudi izoluju i sklone što dalje od naše djece i društva. Neka idu negdje drugo i prave sebi grad, državu, zakone i svoja prava koja im niko neće osporavati. Ali ovdje ne!", napisala je tadašnja zastupnica u Skupštini KS.

Lejla Huremović, članica Organizacionog odbora bh. povorke ponosa kazala je da je ova presuda važna jer je dokazano da širenje govora mržnje i pozivanja na nasilje prema LGBTIQ+ osobama na društvenim mrežama može dovesti do fizičkog nasilja.

"Ovo je potvrda da govor mržnje i pozivanje na nasilje na društvenim mrežama, pogotovo javnih ličnosti i političara, nije dopustivo i da se može sankcionisati", istakla je.

Huremović je poručila da presuda treba biti opomena da će svaki govor mržnje i pozivanje na nasilje biti prijavljeni, te da će se ubuduće očekivati slične presude.

Dženana Hadžiomerović, advokat koja je zastupala Sarajevski otvoreni centar, naglasila je da je presuda prvostepena, te da nije konačna niti pravosnažna.

Ukazala je na činjenicu da je prvi put jedan sud u BiH utvrdio postojanje diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i polnih karakteristika.

"Od 2009. godine, od kada su seksualna orijentacija i rodni identitet uvedene kao zabranjeni osnovi kroz navedeni Zakon (Zakon o zabrani diskriminacije BiH, op.a.), bilo je potrebno skoro 13 godina do prve presude. Također, sloboda govora nije apsolutna i osobe moraju biti svjesni poruka i posljedica takvih poruka koje emituju u javnost", kazala je Hadžiomerović.

Dodala je da upućivanje kritike ili negativni komentari prema LGBTI osobama i Povorci ponosa mogu spadati u slobodu govora, ali da javno pozivanje na izolaciju i uklanjanje pojedinih osoba iz društva zbog seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili polnih krakrakteristika smatra jasnim govorom mržnje.

( Radio Slobodna Evropa )