Bunar želja ili realan program

Realizacija nekih od ključnih ciljeva buduće vlade, poput dogovora o izboru čelnika pravosuđa i izborne reforme, nije u nadležnosti izvršne vlasti i zavisiće isključivo od šire parlamentarne podrške.

Ovo je jedna od stvari zbog koje je neizvjesno da li će se program mandatara Dritana Abazovića ispuniti ili će ostati “bunar želja”. Na to između ostalog upozorava izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, koja je za “Vijesti” komentarisala mandatarov ekspoze objavljen prije dva dana na sajtu Skupštine.

Abazovićeva vlada imaće u parlamentu podršku 46 poslanika, dok je za izbor vrhovnog državnog tužioca, sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta, te izmjene izbornih zakona - potrebna bar tropetinska većina ili 49 glasova.

Osim navedenih ciljeva, i uopštenih prioriteta koje su u ekspozetima proklamovali odlazeći premijer Zdravko Krivokapić i bivši Duško Marković - reforma javne uprave, ravnomjeran regionalni razvoj, zaštita životne sredine..., u planu Abazovićevog kabineta su i “nastavak beskompromisne” borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, ubrzanje pregovora o pristupanju EU, nastavak ekonomskih reformi, preispitivanje svih ugovora koji ugrožavaju ustavno određenje države, reforma službe bezbjednosti, revizija zatečenog stanja u oblasti prosvjete i kulture, priprema ljetnje turističke sezone...

Među prioritetima su i predlaganje zakona o popisu stanovništva, regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama, te “sagledavanje regionalnih” inicijativa.

O tim, ali i o svim drugim pitanjima “od vitalnog državnog i nacionalnog interesa”, Abazovićev kabinet će, kako je definisano Sporazum o parlamentarnoj podršci i političkim prioritetima vlade, odlučivati kvalifikovanom većinom.

Uljarevićeva ocijenila je da je mnogo toga u Abazovićevom ekspozeu puka lista želja. Navodi da su mnoge stvari postavljene nerealne ili kontradiktorno, dok, kaže, nije dobro što neki dijelovi koji se nalaze u prioritetima ekspozea, nisu razrađeni u tematskim djelovima dokumenta.

”Tu posebno mislim na reviziju zatečenog stanja u oblasti prosvjete i kulture, jer vjerujem da mnoge zanima kako će se u tom segmentu sanirati devastirajući efekti odlazeće Vlade i kratkog, ali izuzetno štetnog mandata (ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta) Vesne Bratić... Cijeli ekspoze je, po mom mišljenju, trebalo da bude kraći, precizniji i mjerljiviji imajući u vidu najavljeno trajanje buduće vlade”, istakla je Uljarevićeva za “Vijesti”.

Sagovornica kaže da su prioriteti u oblasti evropskih intergacija države “posebno nerealno postavljeni” u ekspozeu.

”Takođe, iako je dosta prostora posvećeno elaboraciji uspostavljanja ministarstva evropskih poslova, to ne djeluje ubjedljivo za one koji poznaju suštinu tog procesa, a posebno imajući u vidu da smo taj loš eksperiment već imali, pa je nepotrebno da ponovo prolazimo kroz to”, napominje ona.

Abazović u ekspozeu navodi da vjeruje da Crna Gora može zatražiti ubrzani prijem u EU, “i da hitnim ali mudrim odlukama” može uskoro postati punopravna članica. Osim novog ministarstva, najavljuje i promjene u pregovaračkoj strukturi.

Markovića vlada je najavljivala da će do 2019. okončati pregovore s EU, dok je Krivokapićeva, uprkos proklamovanom cilju ostvarivanja napretka u pregovorima - posebno u poglavljima 23 i 24 - od Evropske komisije dobila najgore ocjene u oblasti pravosuđa.

Uljarevićeva dalje ističe da u ekspozeu nije trebalo da se nađe dio koji nije u ingerenciji izvršne, već zakonodavne vlasti - dogovor o izboru nosilaca najviših pravosudnih funkcija ili profesionalizacija Državne izborne komisije. Osim što je nepotrebno, to, prema njenim riječima, ne šalje ni dobru poruku o razumijevanju ingerencija različitih grana vlasti.

”A to je dio onih loših praksi koje moraju da se mijenjaju... Takođe, postoje i stavke koje su premise a ne prioriteti, kao što je, recimo, ‘dogovor o uspostavljanju odgovornih i funkcionalnih državnih organa i institucija u kojima će se zakonito postupanje podrazumijevati’”, dodaje Uljarevićeva.

Osim izbora čelnika pravosuđa, nova vlada, s ciljem borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, ima u planu i da ubrza rad na izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kako bi se unaprijedile odredbe koje se odnose na etičku i disciplinsku odgovornost sudija, njihov izbor, premještanje, ocjenjivanje...

Prioritet Abazovićevog kabineta biće i zakon o preispitivanju porijekla imovine, odnosno izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koje je jesanas predstavila Krivokapićeva vlada, kojoj je to takođe bio jedan od ciljeva.

Govoreći o dobrim stranama ekspozea, ona kaže da misli da akcentovanje potrebe političke i društvene stabilosti i postavljanja državnog interesa ispred ličnog i partijskog, predstavljaju važne aspekte dokumenta, a da ostaje da se vidi u kojoj mjeri će to biti okosnica rada nove vlade.

”Velika i lijepa obećanja data su i prema NVO sektoru, posebno prema njegovom kritički orijentisanom dijelu. Naravno, i tu će vrijeme biti ‘rešeto’ koje će pokazati rezistenciju nove vlade na kritički pogled istinskog civilnog društva”, zaključuje direktorica CGO-a.

Sjednica Skupštine na kojoj će se birati nova vlada, zakazana je za sjutra na Cetnju. Ona će imati 18 resora i dva ministra bez portfelja, a činiće je GP URA, Socijalistička narodna partija, Socijaldemokratska partija, CIVIS i stranke manjinskih naroda. Vlada bi trebalo da traje godinu, uz mogućnost produženja političkog sporazuma članica koje je čine.

Uljarević: Ulazimo u fazu česte smjenjivosti vlasti

Navodeći da je Crna Gora duboko i bolno rascijepljeno društvo, Uljarevićeva naglašava da se ne može napredovati bez elementarne stabilizacije prilika, dodajući da toga neće biti dok se partije u glasanjima ne orijentišu prema javnom interesu.

“Naravno, legitimiciju učešća u tim procesima ne mogu imati oni koji za donošenje odluka instrukcije primaju od nedemokratskih eksternih aktera - bilo da su oni iz regiona ili Rusije i sl., jer je to u suprotnosti sa spoljnopolitičkom, ali i vrednosnom orijentacijom na kojoj treba da se temelji moderno crnogorsko društvo. Ulazimo u fazu česte smjenjivosti vlasti, a to zahtijeva širu perspektivu svih aktera i razmišljanje na duže staze”, poručuje ona.

Milena Muk: Nema novih ciljeva

Komentarišući Abazovićev ekspoze, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Milena Muk, napisala je na Tviteru da je nejasno šta će biti s projektom odlazeće vlade “Montenegro Digital” i nedavno osnovanom kompanijom “Montenegro Works”.

“Ekspoze upućuje na razvoj IKT tehnologija i reviziju stanja u javnim preduzećima, ali ne osvrće se na sudbinu ovih inicijativa... Suštinski, novih ciljeva nema mnogo, jer su manje-više utemeljeni na onome što je već zapisano u važećim zakonima, strategijama ili preporukama EU. Priprema ljetnje turističke sezone, kao prioritet, iako je riječ o redovnoj aktivnosti, jeste dobar pokazatelj koliko je nišan nizak”, podvlači ona.

( Nikola Dragaš )