Žene u IT svijetu u Crnoj Gori prihvaćene jednako kao muškarci, ali ih ima značajno manje
"Fleksibilno radno vrijeme, mogućnost rada od kuće, dodatna zdravstvena osiguranja, uključeni obroci, se sada redovno mogu naći u ponudama domaćih IT kompanija. Kako IT stručnjaci, pogotovo programeri, mogu posao obavljati i udaljeno, mnogi se odlučuju za ponude inostranih kompanija zbog mogućnosti veće zarade", pojašnjava Pejović
Uslovi rada u sektoru informacionih tehnologija (IT) značajno su se promijenili i napredovali u Crnoj Gori u posljednjih 20 godina, a žene su u ovom sektoru, više nego u drugima, prihvaćene jednako kao i muškarci.
Tako evoluciju IT-a u Crnoj Gori opisuje Jasna Pejović, osnivačica akademije DigitalBee sa preko 20 godina radnog iskustva.
Pejović je diplomirana matematičarka i programerka, magistar menadžmenta IT koja je je preko 15 godina rada provela na liderskim pozicijama u internacionalnom kompanijama Deutsche Telekom i Triglav.
Studije je počela 1996. kada su, kako kaže, računari bili rijetkost, a internet tek u začetku.
"Bila sam talentovana matematičarka i matematika je bila to što me je privuklo ovim studijama, a potom sam se zaljubila u programiranje. Programiranje vam omogućava da uz vrlo malo tehničkih resursa, svoje ideje pretvarate u djela. To je ono što me osvojilo na prvi pogled. Vremenom sam počela voditi projekte implementacije IT sistema, a potom sam preuzela i prve menadžerske i liderske uloge u IT-u".
Pejović je dugo godina bila jedna od rijetkih IT direktorki u zemlji, a danas je jedna od rijetkih preduzetnica u IT-u i startup svijetu.
"Žene koje su u IT svijetu u Crnoj Gori su prihvaćene jednako kao i muškarci i IT sektor je po tom pitanju mnogo napredniji od nekih drugih. Problem je u tome što žena u IT sektoru ima značajno manje nego muškaraca, i kod nas i u svijetu. Ovo je velika šteta jer IT sektor ne mari za pol, godine niti boju kože", ističe Pejovć i dodaje da je u sektoru toliko oblasti da svako može pronaći onu koja mu najviše odgovara i dalje je razvijati.
Uslovi rada u Crnoj Gori su se, navodi Pejović, značajno promijenili, a zbog nedostatka kadra kompanije se nadmeću u kreiranju boljih uslova za rad.
"Fleksibilno radno vrijeme, mogućnost rada od kuće, dodatna zdravstvena osiguranja, uključeni obroci, se sada redovno mogu naći u ponudama domaćih IT kompanija. Kako IT stručnjaci, pogotovo programeri, mogu posao obavljati i udaljeno, mnogi se odlučuju za ponude inostranih kompanija zbog mogućnosti veće zarade", pojašnjava Pejović.
Osnivanjem Akademije hrabri djevojčice i razbija predrasude
Iako se širom svijeta IT sektor razvija brže nego ijedan drugi i traži sve više ljudi, Crna Gora i dalje ne radi dovoljno kako bi motivisala sve, a naročito žene da se posvete ovim naukama, smatra Pejović.
"Našem i svjetskom tržištu je potrebno više programera, kao i drugih IT stručnjaka. Ali i adekvatnog nastavnog kadra za njihovo obrazovanje. Da bismo napravili promjenu i da bismo imali jednu programerku za 10-15 godina od danas spremnu za tržište rada, mi danas već u vrtiću odnosno početnim razredima osnovne škole moramo razbijati predrasude o IT-u kao zanimanju dječaka", ističe Pejović.
Zbog toga je, sa željom da osnaži djecu i tinejdžere znanjima bitnim za uspjeh u digitalnom dobu, osnovala Digitalnu Akademiju DigitalBee.
"Kao osnivač DigitalBee često se srećem sa ovim predrasudama i kroz naš program “Više od programiranja” radimo i na razbijanju predrasuda i na sticanju ključnih vještina važnih za uspjeh u digitalnom dobu. Odnedavno imamo i programe brze dokvalifikacije odraslih za dva tražena IT zanimanja kroz našu obrazovnu ustanovu DigitalBee EDU", dodaje Pejović.
Poručuje da ne treba svako dijete da postane programer, ali da svako dijete treba da poznaje osnove programiranja.
"Djevojčice, kao i dječaci, su dobrodošle u kreativni svijet programiranja i kreiranja boljih prilika za sebe, a time i za zemlju u kojoj živimo".
Žene su tokom 2018. godine činile samo 17 odsto evropske studentske populacije, podaci su Eurostata.
Prema broju žena prednjačile su Belgija gdje su 37 odsto studenata čine žene, a prate je Rumunija, Bugarska, Grčka i Švedska sa preko 30 odsto.
Nešto bolja situacija je među studentima doktorskih studija, gdje su 22 odsto činile žene. Najviše ih je bilo u Letoniji (47 odsto), a odmah iza nje je Hrvatska (43).
Rad žena manje vrednovan nego rad muškaraca
Statistika ostaje neumoljiva. Žene širom planete su i dalje manje plaćene za isti posao nego muškarci.
Prema podacima Eurostata, za svakih 86 centi koje zarade žene u EU muškarci zarade jedan euro, što znači da bi žene morale da rade dva mjeseca dodatno kako bi nadoknadile razliku.
Kada su u pitanju Sjedninjene Američke Države, jaz u platama muškaraca i žena ostao je relativno stabilan posljednjih 15-ak godina. Prema analizi Istraživačko centra Pev žene su u 2020. godini zarađivale 84 odsto onoga što su zaradili muškarci. Na osnovu ove procjene, ženama bi bila potrebna dodatna 42 dana rada da zarade ono što su muškarci radili 2020.
Pejović kaže da joj se dešavalo da otkrije da je za isti posao bila plaćena manje od svojih kolega, te da je to nepravda koja uvijek zaboli.
"Moje iskustvo je da su žene pokornije, trpeljivije i manje glasne u zahtjevima za povećanje plate. Objektivno je i da trudnoća, porođaj, briga o malom djetetu otežavaju bavljenje karijerom, ali vas i osposobljavaju da bolje upravljate vremenom i da brzo donosite odluke. Uče vas odgovornosti, koja je jako važna u IT poslovima. Rad na mekim vještinama, pogotovo samopouzdanju, asertivnoj komunikaciji, građenju mreže podrške je ono na čemu žene moraju raditi da bi poboljšale svoju poziciju", ističe Pejović.
Dodaje da IT oblast daje nevjerovatnu fleksibilnost u poslu, zbog čega su zanimanja iz ove sfere idealna za žene, jer lakše balansiraju između posla i privatnog života, uz odličnu zaradu.
Na leđima nose svjetske kompanije i mijenjaju svijet
Kimberli Brajant je osnivačica i izvršna direktorica neprofitne organizacije "Black Girls CODE" posvećene „promjeni lica tehnologije“ uvođenjem djevojaka "u boji" u oblasti tehnologije i računarskih nauka sa koncentracijom na preduzetništvo.
Dobila je brojne nagrade za svoj rad sa Black Girls CODE, među kojima je prestižna nagrada Džeferson za društvena postignuća. Biznis Insajder uvrstio ju je na listu „25 najuticajnijih Afroamerikanaca u tehnologiji“.
Kimberli je proglašena za jednu od najkreativnijih ljudi kompanije FastCompani, kao i za "šampiona promjena" za svoj rad u tehnološkoj inkluziji. Zbog rada na premošćivanju digitalnog jaza za obojene devojke i dobila je nagradu za genijalnost u društvenom napretku od Smitsonijan Instituta.
Gvin Šotvel je predsjednica i izvršna direktorica kompanije SpaceX, i upravlja operacijama komercijalne kompanije za istraživanje svemira koju je osnovao Elon Mask.
Šotvel je bila 11. zaposleni u SpaceX-u, a kompaniji se pridružila 2002. godine Prije toga radila je u kompaniji Microcosm, Inc. kao direktorica svemirskih sistema.
Kao potpredsjednica poslovnog razvoja, vodila je napore da se napravi manifest vozila Falcon do preko 50 lansiranja koja predstavljaju prihod od pet milijardi dolara, uključujući komercijalne usluge snabdijevanja za isporuku tereta i zaliha na Međunarodnu svemirsku stanicu.
Postala je predsjednica i glavna operativna direktorica 2008. godine i preuzela je odgovornost za svakodnevne operacije i za upravljanje klijentima i strateškim odnosima koji podržavaju rast kompanije.
Pod njenim rukovodstvom, zaostavština SpaceX-a je narasla na više od sedam milijardi dolara u lansiranju. Od 2019. godine, SpaceX je lansirao preko 1.700 satelita za svoju internet uslugu velike brzine Starlink, koja ima preko 100.000 korisnika.
Suzan Vožeski je izvršna direktorica Jutjuba, a prethodno je bila viša potpredsjednica zadužena za marketing.
Niz godina radila je za Gugl. Godine 1998. suosnivači Gugla Sergej Brin i Lari Pejdž iznajmili su garažu njenog oca u Menlo Parku u Kaliforniji i tamo razvili Guglov pretraživač.
Angažovana je 1999. godine kao službenik Gugla broj 16 i radila je na svemu, od AdSense-a i Gugla analitike do Gugla knjiga i Gugla slika. Prije Gugla, Vojciki je radila u odeljenju za marketing u svjetski poznatoj kompaniji Intel.
Prema podacima Eurostata, za svakih 86 centi koje zarade žene u EU muškarci zarade jedan euro, što znači da bi žene morale da rade dva mjeseca dodatno kako bi nadoknadile razliku.
U gejmingu pokazuju kreativnost i rješavaju zagonetke
Igrice čine veliki dio IT sektora, doprinose razvoju i često pružaju djeci put do „prvog dodira” sa računarom, dovode do toga da igrači imaju češću interakciju sa tehnologijom nego osnovni korisnici interneta, a motivišu i inovacije u tehnološkom prostoru.
Žene svoju kreativnost u ovoj sferi iskazuju na različite načine, a violinistkinja Ana Rašović, članica Crnogorskog simfonijskog orkestra.
Ana je odlučila da na svoj Jutjubu kanal pratiocima ponudi nešto novo - muzičke teme iz video igrica. Ispod svake teme koju skine po sluhu, Ana pratiocima nudi i notni zapis, te je i to još jedna specifičnost njenog kanala.
"Sa sviranjem violine i igranjem video-igara sam počela u približno isto vrijeme - sa oko pet godina. Moje obrazovanje u klasičnoj muzici je teklo uporedo sa interesovanjem za video igre - oduvijek su me zanimale aktuelnosti u svijetu gejminga. Muzika za video igre u manjoj ili većoj mjeri ima svoje korijene u klasičnoj muzici, i sviranjem svojih obrada njegujem i unapređujem svoje sviranje klasične muzike i obrnuto", kazala je u intervjuu "Vijestima".
Jedno istraživanje pokazalo je da muškarci vole pucačke ili sportske igrice, dok žene više vole strateške igre i zagonetke, no one mogu se svi svrstati u tu grupu.
Djevojke i žene su prisutne i u gejmingu, a po brojnosti su prevazišle muškarce kada su u pitanju mobilne igre - čine čak 63 odsto igrača.
Zorana Radoman koja već godinama uspješno igra jednu od najpopularnijih igrica - Counter Strike. Tada elektronski sportovi nisu bili na sadašnjem nivou.
"Pritom, mentalitet ljudi i predrasude koje potenciraju da igrice nisu za žene dovele su do toga da naglo prestanem sa igranjem i posvetim se drugim stvarima”, prisjeća se ona.
”Smatram da ne postoje ‘ženstvenije’ igrice. Pronašla sam se u ovoj igrici jer je dosta realna, i ne vezujem je samo za vještinu pucanja. Ona je mnogo kompleksnija. Rekla bih da žene generalno igricama pristupaju sa već gore pomenutim, predrasudama i samim tim ne znaju koja je suština. Igrice imaju veoma pozitivne aspekte, aktiviraju oblasti u mozgu koje su odgovorne za pažnju i vizuelne vještine, poboljšavaju reflekse i logičko razmišljanje. Moje mišljenje je da u ovoj oblasti žene mogu rame uz rame sa muškarcima, samo je potrebno dati im slobodu, ne tretirati ih kao slabiji pol i ne osporavati njihove sposobnosti”, savjetuje Zorana.
( Ana Burić )