Park prirode Piva - za sedam godina oko 182.000 posjetilaca, Ćalasan: Uvijek može bolje...
Najviše turista u Parku prirode “Piva” bilo je na raftingu, na Trnovačkom jezeru i Stabanskim jezerima. U toku je projekat obnove kule vojvode Lazara Sočice, u kojoj će biti istorijski, zavičajni i prirodnjački muzej
Odlukom Skupštine opštine Plužine 22. aprila 2015. godine osnovan je Park prirode (PP) “Piva”, a od tada do danas Park je posjetilo oko 182.000 registrovanih posjetilaca.
”Od tog broja, oko 16.000 posjetilaca je boravilo na Trnovačkom jezeru, oko 2.000 na Stabanskim jezerima, a ostatak je bio na raftingu na rijeci Tari. Da li smo opravdali očekivanja od proglašenja do danas, to ćemo ipak ostaviti na razmatranje našim posjetiocima. Mi uvijek volimo da kažemo da uvijek može bolje, da smo još nešto mogli da uradimo, da je nešto što je već urađeno moglo bolje, ali jedno je sigurno: u sve ono što smo do sada uradili i što sada radimo, a i ono što ćemo ubuduće da radimo, mi uvijek dajemo sto odsto sebe. I tako će uvijek i biti”, kazao je za “Vijesti” Petar Ćalasan iz PP “Piva”.
Kako je naveo, u prethodnom periodu je dosta toga urađeno na zaštiti i očuvanju prirodnih potencijala Parka, obogaćen je turistički potencijal kako PP “Piva”, tako i opštine, unaprijeđena je turistička i parkovska infrastruktura, ostvaren je odličan odnos sa lokalnim stanovništvom na zaštiti i unapređenju sveukupne slike i značaja Parka kao zaštićenog područja.
”Stvoreni su novi turistički proizvodi koji su do sada djelimično ili nijesu ni postojali: nabavljeno je deset novih kajaka jednosjeda i dvosjeda za kajaking na Pivskom jezeru, osposobljena je pećina Đokova ledenica za bezbjedan boravak posjetilaca, uređena je stijena za slobodno penjanje i nabavljena oprema za ovu vrstu adrenalinske aktivnosti, izgrađeni su novi vidikovci za posmatranje ptica i divljih životinja na atraktivnim lokacijama u Parku, uređeni su i izgrađeni novi vidikovci i odmorišta, uređena je putna infrastruktura, uredili smo i markirali prvu stazu zdravlja kod nas na prostoru Nedajnog i Milogore”, pobrojao je Ćalasan dio aktivnosti koji je urađen od osnivanja Parka.
Tu su, kako je kazao, i info table, uređena mjesta na lokaciji gdje se održava rafting, na Brštanovici i Šćepan Polju, rad sa najmlađima na prostoru opštine Plužine, pomoć seoskom stanovništvu koje se bavi poljoprivredom i turizmom, promocija Parka...
”Tokom zimskih mjeseci sa svojim vozilima i motornim sankama priskačemo u pomoć lokalnom stanovništvu, odvozimo i dovozimo bolesne, dostavljamo hranu, ljekove i ostale potrepštine... U skladu sa finansijskim mogućnostima, tokom ljeta realizujemo brojne zabavne, sportske, kulturne i muzičke manifestacije. Dobar dio infrastrukturnih ulaganja je ostvaren preko projekata koji su realizovani sa velikim brojem NVO, iz pristupnih fondova EU, iz finansijskih sredstava koji su preko projekata dobijani od strane nadležnih ministarstava, ali i drugih relevantnih institucija koje posluju u Crnoj Gori”, kazao je Ćalasan.
U toku je projekat obnove kule vojvode Lazara Sočice koja se nalazi na Goransku i očekuju da će kula, u kojoj će biti istorijski, zavičajni i prirodnjački muzej, u junu moći da ugosti prve turiste.
”U planu je i rekonstrukcija Spomen doma (hostela) u Crkvičkom Polju. Nakon ovoga, gosti će moći da uživaju u novim, potpuno opremljenim i modernim sobama u sklopu ovoga objekta. Uz poptuno opremljenu kuhinju koja je na raspolaganju gostima, restoranom i kafe barom, salom za sastanke, istorijskim muzejom, ali i sa 40 mountain bicikala gosti će moći da istraže i da uživaju u ovom selu i okolini, za koje mnogi kažu da je i najljepše selo u Pivi”, poručio je Ćalasan.
Ćalasan: Loša komunikacija sa Upravom za šume
Da ne bude sve idilično, “potrude” se požari, korona, ali i, ističe Ćalasan, slaba komunikacija sa Upravom za šume, područnom jedinicom iz Plužina.
”Od početka smo ukazivali na njihovo ‘nedomaćinsko’ gazdovanje i ponašanje u šumskom kompleksu koji se prostire na teritoriji Parka i koji se iz godine u godinu daje na korišćenje koncesionarima, ali nijesmo naišli na razumijevanje sa druge strane da se ovi problemi trajno riješe i da se na najbolji mogući način upravlja šumama koje se daju koncesionarima, kako bi na obostrano zadovoljstvo zaštitili i unaprijedili sveukupni ambijent ovog za nas, veoma značajnog, prirodnog blaga”, kazao je Ćalasan.
Nedovoljan budžet je uslovio i, prema njegovim riječima, nedovoljnim brojem zaposlenih u Parku, posebno u službi monitoringa i zaštite prirode, ali se nadaju da će u narednom periodu i taj problem biti riješen.
( Svetlana Mandić )