Klimatske promjene i virusne infekcije: Doba moći čovječanstva nad Zemljom je i razdoblje moći virusa nad ljudima

Za viruse na planeti ovo je vrijeme nezapamćenih mogućnosti. Procjenjuje se da od 40.000 virusa koji se nalaze u tijelima sisara, jedna četvrtina može da zarazi ljude. Većina ipak ne prelazi na ljude jer nemaju mnogo mogućnosti za prelazak na tijelo čovjeka. Ali šanse za takve prelaske se povećavaju. Zašto?

Promjene u klimi planete prisiljavaju životinje da se sele u nova staništa kako bi se našla u poželjnim uslovima životne sredine koji im odgovaraju, a vrste koje nikada nisu koegzistirale zajedno postaju komšije što stvara uslove da virusi mogu da pređu na nepoznatog domaćina pa tako i na ljude.

Mnogi naučnici su tvrdili da će klimatske promjene dovesti do toga da pandemije postanu izvjesnije, ali nova analiza pokazuje da je ovakva zabrinjavajuća budućnost već stigla.

Planetarna mreža virusa i života u divljini prirode "trenutno se ponovo ispisuje", rekao je za "The Atlantic" Kolin Karlson, biolog sa Univerziteta Džordžtaun.

"Dok smo mislili da razumijemo pravila ove igre, iznova i iznova, realnost nas je naučila da to nije način na koji djeluje biologija."

Ovo se naročito odnosi na Afriku i Aziju, kontinente koji su u posljednjih nekoliko decenija žarišta širenja smrtonosnih virusa sa ljudi na životinje i obrnuto. Među ovim virusima su HIV, ebola i koronavirus.

Istraživači, koji su rezultate svojih analiza objavili u časopisu "Nature" koristili su model kako bi ispitali više od 3.000 vrsta sisara koji bi mogli da migriraju i šire viruse u narednih 50 godina ako se planeta Zemlja zagrije za dva stepena Celzijusa.

Otkrili su da će se prelazak virusa sa vrste na vrstu desiti više od 4.000 puta među sisarima. Ptice i vodene životinje nisu bile uključene u studiju.

Naučnici su rekli da se neće svi virusi širiti na ljude ili uzrokovati pandemije kakva je pandemija izazvana koronavirusom, ali broj virusa među vrstama povećava rizike od širenja na ljude.

Povezivanje dvije najveće krize

Studija naglašava dvije globalne krize – klimatske promjene i širenje infektivnih bolesti.

Najmanje 10.000 vrsta virusa ima kapacitet da inficira ljude, ali trenutno većina ih tiho cirkuliše među životinjama, odnosno sisarima u divljini. Međutim, klima i eksploatacije tla će stvoriti nove mogućnosi za širenje virusa među prethodno geografski izolovanim vrstama u divljini, napominje studija. U nekim slučajevima, to će podstaknuti zoonotska širenja virusa.

Klimatske promjene će rezultirati hiljadama novih vrsta virusa koji se šire među životinjskim vrstama do 2070. godine, što će vrlo vjerovatno povećati rizik od pojave infektivnih bolesti koje mogu da pređu sa životinja na ljude kako navodi nova studija.

Studija predviđa da će vrste sisara nagomilati nove kombinacije virusa na visokim nadmorskim visinama, u žarištima biološke raznovrsnosti i u područjima guste naseljenosti ljudi u Africi i Aziji.

Zbog jedinstvene sposobnosti razmnožavanja, slijepi miševi su inkubatori novih virusa koji prelaze na druge vrste. Prelazak virusa sa slijepog miša, kako navodi ova studija, odigravaće se evolucionim putevima koji će olakšati pojavu infekcija kod ljudi. Preporučije se da se poveća nadzor virusa naročito u tropskim zonama koje nose najviše zoonoza, s jedne strane, dok sa druge prolaze kroz brzo zagrijavanje klime.

Prethodna istraživanja su ispitivala kako deforestacija i izumiranje vidljih vrsta kroz trgovinu vodi širenju virusa sa životinja na ljude, ali manje je istraživanja o tome kako klimatske promjene mogu da utiču na ovu vrstu prenosa zaraze, naveli su autori studije.

"Ne govorimo mnogo o klimi u kontekstu zoonoza", što su bolesti koje mogu da se šire sa životinja na ljude, rekao je jedan od autora biolog Karlson. "Naša studija povezuje dvije najurgentnije krize sa kojima se suočavamo."

Studija je počela da se radi 2019. godine dok su rezultati objavljeni krajem aprila 2022. pokazali da u najoptimističnijim klimatskim scenarijima u deceniji koja dolazi desiće se, u grubim kalkulacijama, 300.000 prvih susreta između vrsta koje inače nemaju dodira, što će dovesti do 15.000 skokova virusa na nove domaćine.

Prenos virusa je već počeo

"Neke indikacije nam sugerišu da su se ovakvi susreti vrsta i prenos virusa već dešava mnogo frekventnije i u blizini mjesta gdje živi mnogo ljudi", rekao je Aron Bernstajn, pedijatar iz Centra za klimu, zdravstvo i globalnu životnu sredinu sa Univerziteta Harvard.

Koautor studije Gregori Alberi, ekolog za bolesti sa Univerziteta Džordžtaun rekao je da se infekcije podstaknute klimatskim promjenama već dešavaju i da svijet treba da učini više da nauči i pripremi se.

"Ovo se ne može spriječiti, čak i u najboljem klimatskom scenariju", rekao je Alberi, prenosi agencija Asošiejted pres (AP).

Karlson i Alberi prozvali su, s dozom crnog humora, studiju,"Ledenjak", čime su označili ogromnu i uglavnom skrivenu prijetnju koje je čovječanstvo još nesvjesno. Njihova simulacija otkrila je da su virusi sisara već dramatično promijenjeni, do stepena koji se vjerovatno ne može poništiti čak i ako sve emisije ugljenika sjutra prestanu.

Antropocen, doba definisano moći čovječanstva nad Zemljom, takođe je razdoblje definisano moći virusa nad ljudima – vrijeme pandemija.

"Trenutak da se klimatskim promjenama zaustavi povećanje prenosa virusa bio je prije 15 godina", rekao je Karlson. "Mi smo u svijetu koji je 1,2 stepena topliji (od predindustrijskih nivoa) i nema nazad. Zbog toga moramo da se pripremimo za nove pandemije."

Karlson, koji je takođe bio autor najnovijeg izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene, rekao je da se mora smanjiti emisija gasova staklene bašte i postepeno izbaciti fosilna goriva kako bi se smanjio rizik od širenja zaraznih bolesti.

( Radio Slobodna Evropa )