Zelenilo se vraća u modu, ali ga treba zaštititi od požara i sječe
"Da bi se unaprijedilo funkcionisanje park šuma potrebno je slijediti primjer društva Ljubitelji Gorice i prirode, koje imaju skromne prostorije, ali koji su uspjeli da park šumu Gorica u velikoj mjeri dovedu u dobro stanje: Uklanjaju se osušena i vjetrom oborena stabla, pomažu u slučaju požara, u akcijama sadnje. Na ovaj način dobijamo obrazac po kojem se rešava formiranje i obnova ostalih park šuma u Glavnom gradu"
Najviše štete zelenim površinama u novije vrijeme nanijeli su požari. U jednom od stihijskih požara izgorjela je gotovo kompletna Dajbabska gora, koja je bila prava divlja šuma u kojoj su bile zastupljene brojne životinjske vrste, kazao je Predrag Tomović, autor serijala "Podgorica sjutra".
Tomović u emisijama koje se na TV Vijesti svake srijede u 20 časova emituje uoči lokalnih izbora u Glavnom gradu ukazuje na brojne probleme i nudi moguća rješenja.
"Park šuma na Ćemovskom polju je sistematski paljena, ili je vršena nelegalna sječa, koja se tolerisala... Na Malom Brdu gotovo svake godine imali smo sistematske požare, dok je u seriji organzovanih požara, a usled neispravnosti hidrantske mreže izgorjela ogromna površina na Gorici, a velikim dijelom stradao je i najljepši dio park šume", navodi Tomović.
U istom periodu prošle godine u najvećoj mjeri uništena je park šuma prekoputa naselja Zelenika.
"Ovaj požar ostao je u sjenci požara na Gorici, a zapravo ako uporedimo površinu i broj uništenih stabala shvatićemo da je park šuma preko puta Zelenike znatno više stradala", kazao je.
Tomović smatra da, kako bi se riješio ovaj problem, treba postaviti ogradu, ili duboki kanal, kako bi se onemogućio ulaz vozila odnosno odlaganje šuta i raznog otpada i odnošenje stabala nakon nelegalne sječe, a najveći efekat bi dala šumarska služba koja je u periodu socijalizma davala odlične rezultate.
"Da bi se unaprijedilo funkcionisanje park šuma potrebno je slijediti primjer društva Ljubitelji Gorice i prirode, koje imaju skromne prostorije, ali koji su uspjeli da park šumu Gorica u velikoj mjeri dovedu u dobro stanje: Uklanjaju se osušena i vjetrom oborena stabla, pomažu u slučaju požara, u akcijama sadnje. Na ovaj način dobijamo obrazac po kojem se rešava formiranje i obnova ostalih park šuma u Glavnom gradu... Ova udruženja moraju dobiti adekvane prostorije gdje bi se okupljali i dobrovoljni vatrogasci, koji bi bili usaglašeni sa Vatrogasnom službom", smatra Tomović.
Potrebno je srediti i hidrantsku mrežu, ili formriati novu.
Borove šume koje su formirane u periodu socijalizma oplemenile su grad i zaštitile ga od vjetra i zagađenja, a osim toga obaraju temperaturu u Podgorici.
"Međutim, zbog sastava tla, borovi ne mogu da razviju dubok korijen, pa su vjetroizvale nerijetka pojava... Ovaj problem trebalo bi rješavati na dva načina: Na poziciji uništenih stabala saditi druge vrste, koje bolje podnose udare vjetra. Naravno, nove sadnice trebalo bi da budu otpornije i na požare koji su prijetnja u ljetnjem periodu", objašnjava Tomović.
Smanjenju obaranja ali i urednosti šuma doprinijelo bi, kaže, orezivanje krošnji.
"U posljednjih nekoliko godina zelenilo se vraća u modu, formiraju se novi parkovi i mikro lokacije. To se može vidjeti i na primjeru kružnih tokova koji su u znatno boljem stanju, osvijetljeni, sa adekvatnim sistemom zalivanja i redovnim održavanjem. Važniji bulevari u užem gradskom jezgru koji su izgrađeni prije više decenija sadrže drvorede koji se pravilno njeguju...Uredno se održavaju i ulični drvoredi u velikom broju naselja".
Tomović ističe i da bi skupštine etažnih vlasnika trebalo da učestvuju u uređenju pripadajućih zelenih površina.
"Najveći obim posla Gradsko zelenilo ima u proljeće kada vegetacija najviše aktivna. Male su šanse da preduzeće postigne sve obaveze na terenu. U tom smislu, skupštine etažnih vlasnika trebalo bi da preuzmu odgovornost za uređenje zelenih površina ispred objekata. Njihova obaveza bi bila da zelene površine čuva od uzurpacije i nepropisnog parkiranja... Na ovaj način gradska naselja bi izgledala mnogo urednije", predlaže Tomović.
Međutim, održavanje od strane stanara i male zelene inicijative morao bi da podrži i pomogne Glavni grad, smatra Tomović.
"U svakom kvartu imamo svijetle primjere naših komšija koji iz ljubavi prema prirodi uređuju ulaze, zelene površine oko stambenih objekata. U sređenim državama i humanim društvima, ovo je normalna pojava i svim članovima društva je stalo da se životno okruženje unaprijedi. Treba im pružiti stručnu podršku i skromnu finansijsku podršku, a ovu praksu proširiti što je više moguće", rekao je Tomović.
Kao veliki problem vidi neuređena imanja, koja mogu biti izvor brojnih problema koji se tiču komšijskih parcela i finkcionisanja komunalnih službi, a kako navodi Tomović, prema važećim zakonskim rješenjima, gradska preduzeća ne mogu da intervenišu na privatnim parcelama.
"Međutim, zakonska rješenja moraju da se što prije mijenjaju, jer neodgovorni vlasnik ili neriješeni imovinski odnosi ne smiju da dovode u opasnost okruženje i normalno funkcionisanje zajednice. Osim opasnosti od požara, pojave gmizavaca na zapuštenim privatnim parcelama formiraju se i divlje deponije. Velika opasnost postoji i od preraslog šiblja, koje zauzima pješačke staze, pa se građani nalaze i u životnoj opasnosti na prometnim saobraćajnicama, što je slučaj u Ulici Gavra Vukovića i brojnim ulicama u cijelom gradu", navodi Tomović.
Šetalište od Duklje do Luče
On smatra da je neophodno povezati fragmente grada.
"Suština priče o Zelenoj Podgorici je formiranja uvezanog sistema koji se dopunjava, koji neprekidno prožima cio prostor grada. Najvažnija komponenta Zelene Podgorice je Centralno šetalište pored Morače. Ono je aorta Podgorice. Zbog toga ga treba povezati sa ostacima antičkog grada Duklje, a sa time uvezati i most Luča"
Dodaje da šetalište mora biri pristpačno svima, bez stepenica.
"Sa Centralnog šetališta odvajaju se staze ka Malom i Veljem brdu, Gorici, centru grada, Staroj Varoši, Ljuboviću, Lješkopoljskoj Gorici, Dajbabskoj gori... Od mosta Luča nastavlja se pješačka i biciklistička staza koja prateći jugozapadnu obilaznicu i bulevar Zetskih vladara vodi nazad ka centru grada", predlaže Tomović.
( A.B. )