Odlažu se izbori u više opština
45 poslanika bilo je za, a 16 ih je bilo protiv
Skupština je usvojila dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima se odlažu izbori u više crnogorskih opština.
Za razlog hitnosti stupanja na snagu Zakona danom objavljivanja u Službenom listu, glasalo je 45 poslanika, a 16 ih je bilo protiv.
Amandman Miloša Konatara (URA) postao je sastavni dio Zakona, a njime je predviđeno da se izbori održe najkasnije do 30. oktobra, umjesto, kako je ranije definisano, da se održi 30. oktobra.
Sjednici prisustvuju i poslanici sada opozicionih partija – Demokratskog fronta (Nova, DNP, PzP, Radnička partija) i Demokratske Crne Gore, koji su bojkotovali sjednicu na Cetinju kada je formirana nova manjinska Vlada, a za predsjednicu Skupštine izabrana Danijela Đurović (SNP).
Poslanici DF-a, Demokrata, Prave i Ujedinjene Crne Gore sada sjede u lijevom dijelu sale u odnosu na predsjednicu, koji je, prema dosadašnjoj praksi, predviđen za opoziciju. Tu su donedavno sjedjeli poslanici DPS-a koji su sada na desnoj strani.
Poslanički klubovi Demokratske partije socijalista (DPS), Socijalističke narodne partije (SNP), “Crno na bijelo” (URA i CIVIS), Bošnjačke stranke (BS) i Socijaldemokratske partije (SDP), dostavili su Skupštini 28. aprila inicijativu kojom se traže dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kako bi se odložilo održavanje lokalnih izbora u više opština za 30. oktobar ove godine.
Dopunama predloga Zakona traži se odlaganje izbora u Pljevljima, Rožajama, Plavu, Tivtu, Budvi, Plužinama, Žabljaku, Bijelom Polju, Šavniku, Baru, Danilovgradu, Kolašinu, Glavnom gradu Podgorici i u Skupštini Opštine Golubovci - opštine u okviru Glavnog grada.
Koprivica: Akt bez presedana i uvreda za zakon
Momo Koprivica (Demokrate) kazao je da, ako bilo ko može da se ponaša kako hoće, to generiše deformaciju političkog sistema sa nesagledivim posljedicama za društvo.
On je ocijenio da je ovaj predlog akt bez presedana i dijametralno je drugačiji od svih ranijih sličnih predloga.
Kazao je da je ovaj predlog „uvreda za zakon“ i da se ne radi o objedinjavanju nego o odlaganju izbora.
„Njim se definiše datum održavanja izbora, nijedan predlog zakona ranije nije predviđao mogućnost da se fiksira datum održavanja izbora“, kazao je Koprivica.
On je rekao da se ovim predlogom „antizakona“ ne predviđa ni produžavanje mandata Skupština opština kojima je istekao mandat, a u Budvi i Tivtu gdje je uvedena prinudna uprava, odbori povjerenika već postoje i funkcionišu, pa se urušava privremeno rješenje prinudne uprave.
Miloš Konatar (Crno na bijelo) u ime predlagača predloga kazao je da predlog nije novina.
„Ovaj isti ovaj zakon, s istom namjerom da se izbori odlože, predlagan je u novembru. Traženo je odlaganje u Petnjici, Cetinju i Mojkovcu. I u januaru smo imali inicijativu da se izbori u Ulcinju i Beranama odlože i održe sa izborima u grupi opština“, rekao je Konatar.
On je rekao da su predlagači spremni da isprave normu, kako se ne bi eksplicitno određivao datum izbora.
„Ako se to ispravi, očekujem da će i ostale kolege podržati ovo rješenje“, naveo je Konatar.
Đurović je rekla da će pretres o ovoj tački trajati tri sata.
Koprivica je reagovao na izlaganje Konatara i kazao da nikada ne bi potpisao takav akt.
„Potpisali smo predlog o objedinjavanju izbora. Nije problem u ovom zakonu, ne smeta nama datum izbora, već je problem deformisanje političkog sistema i zloupotereba prava. Ovdje se ne radi o objedinjavanju, nego o odlaganju izbora, da su htjeli da ih objedine, održali bi ih u junu“, naveo je Koprivica koji se Đurović obraćao sa „poslanice“, a ne sa „predsjednice“.
Poslanik DPS-a Predrag Sekulić zvanično je predložio ispravku norme koja se odnosi na datum održavanja izbora.
On je predložio da ta norma glasi "da se izbori održe do 30. oktobra".
On je kazao da nema problema ni kada je mandat odbornicima u pitanju, jer njima, prema zakonu, mandat traje dok se ne izaberu novi.
"Što se tiče odbora povjerilaca, mislim da je ovo racionalnije rješenje", naveo je Sekulić.
On očekuje da će Odbor za izbornu reformu završiti posao i odrediti da mandat odbornicima traje četiri godine "slagali se oni ili ne".
Radunović: Svjesni ste da biste loše prošli na izborima
Slaven Radunović (DF) pojasnio je zašto nijesu bili na sjednici na na Cetinju 28. aprila.
„Ta sjednica je neligitimno zakazana, to je urađeno na silu“, rekao je Radunović.
Dodao je da će nova Vlada da donosi određena rješenja, zakone i odluke, i odlučili su da ne bojkotuju rad parlamenta, kako dio pobjedničke većine od 30. avgusta ne bi dodatno onemogućili da utiče na političke tokove.
Ponovio je i da je jedan od razloga što nijesu bili na Cetinju i to što su neki lokalni političari pokušali da relativizuju incident sa djecom „koja su pjevala srpske pjesme“.
Komentarišući dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, kazao je da se samo priča o tome da se izbori „sad ne održe“.
„Razumijem da nije pravi momenat za vas, da ste svjesni da biste loše prošli na izborima, to politički razumijem. Ali ne razumijem da ste spremni toliko daleko daleko da idete, da insistirate da se odlože izbori koji su vanredno zakazani i da produžite prinudnu upravu u Budvi i Tivtu. To je neshvatljivo“, poručio je Radunović.
On je poručio da svi treba da se zapitaju gdje žive i da je vrijeme da se „objavi rat organizovanom kriminalu“.
„Sve poluge države su otrovane. Naše institucije sistema na koje su nas iz EU upućivali da se žalimo su Vesna Medenica, Milivoje Katnić, Dejan Peruničić, Milović, porodica Lazović. To vam je Crna Gora DPS-a... Ako ste vi iz manjinske vlade htjeli da prevarite DPS, da vam izglasaju Vladu i mandatara i kažete hvala, mi ćemo sad da vodimo svoju politiku, skidam kapu, svaka vam čast. A ako se stvarno oslanjate na to da će DPS da vam podržava u razgoni DPS po institucijama, onda ste naivni i za par funkcionerskih mjesta prodali ste Crnu Goru. Ako zajedno sa njima budete amortizovali ova dešavanja, onda ste gori od njih, oni su uzeli pare a vi ćete biti budale“, kazao je Radunović.
On je poručio da DF neće dozvoliti da se mimo njih bira Sudski savjet, VDT, Ustavni sud koje bira DPS.
„Ako treba dvije trećine, za dvije trećine postoji Front, ali sa uslovima da ne mogu da prolaze Katnić i Medenica“, poručio je Radunović.
Bogdanović: Ako zakon stupi na snagu, završen svaki dijalog o izbornoj reformi
Dragan Vukić (SNP) istakao je da su se od prvog dana zalagali za to zakonsko rješenje, još dok su bili u opoziciji.
„Ovo zakonsko rješenje skoro sve partije su podržale u parlamentu u prethodnom periodu. Zašto je došlo do promjena mišljenja je pitanje koje nije za nas“, rekao je Vukić.
Boris Bogdanović (Demokrate) kazao je da je zgrada Vlade postala klasično parking mjesto za političare iskompleksirane lošim izbornim rezultatom.
„Obećavamo građanima da ćemo ih zbrisati sa političke mape, ni centa ni procenta im nećemo ostaviti“, rekao je Bogdanović.
On je naveo da se ovaj predlog zakona prevodi „kao bježanija od izbora od suda naroda, kao kukavčluk i uzaludno nadanje da je narodu kratko pamćenje“.
„Cirkusanti su predložili ovakav zakon, kojim se definiše datum održavanja izbora i prvi put se na ovakav način derogiraju nadležnosti predsjednika“, kazao je Bogdanović koji se, takođe predsjednici Đurović, obraćao sa „poslanice“.
On je poručio da ako ovaj zakon stupi na snagu, za Demokrate je završen svaki dijalog o izbornoj reformi i svi poslanici Demokrata će podnijeti ostavku u Odboru za izbornu reformu.
Bogdanović je kazao da se Zakon ne može odnositi na SO Golubovci i Glavni grad jer je mandat odbornika u tim opštinama propisan Zakonom o Glavnom gradu.
Vuksanović Stanković: Dopune Zakona ustavne, na predsjedniku da odluči da li će odložiti izbore
Draginja Vuksanović Stanković (SDP) poručila je da se poslanici sa uvažavanjem obraćaju nosiocima funkcija, posebno ako su žene, primjećujući da su se poslanici Demokrata obratili Đurović sa „poslanice“, a ne sa „predsjednice“.
„Je li to zato što je žena?“, pitala je Vuksanović Stanković.
Bogdanović je objasnio da se Đurović obraćaju sa „poslanice“ jer je za predsjednicu izabrana na nelegitimnoj sjednici.
Vuksanović Stanković je kazala da su dopune Zakona u skladu sa Ustavom, a na predsjedniku države je da odluči da li će ih odložiti ili ne.
„Ovaj zakon ima uporište u Ustavu i pretežnijem javnom interesu koji je iznad bilo kojeg zakona“, pojasnila je Vuksanović Stanković.
Ona je tokom rasprave odgovorila profesorici hemije iz Bara, navodeći da ima nalaz prosvjetne inspekcije i da nema dokaza da je njena diploma nostrifikovana.
Radulović: Izbore održati u jednom danu, da se uvedu otvorene liste
Branko Radulović (PzP) čestitao je Đurović funkciju i poželio „dobro stolovanje“ pošto nije bio na sjednici na Cetinju, „jer nije sam mogao da ide, jer bi bio optužen“.
„Žao mi je što nijesam bio jer bih im poručio da nije crnogorski, liberalno niti katunski onako se odnijeti prema djeci, jer su to pjesme multietničke Crne Gore. Nije dolično pjevati uvezene pjesme, koje pjeva Tompson, nikad se nije to pjevalo u Crnoj Gori, ali mislim da su to pojedinci“, rekao je Radulović.
On je kazao da je 30-godišnje nasljedstvo jedne vlasti, izuzetno bremenito, da je prethodna vlada bila sterilna ili nije bial dovoljno reformska, ali su svi bili za njenu smjenu.
„Pozivam vas da razmislimo koji su to optimalni rezultati i činjenje, da iz ove situacije mi ostavimo trag nečega što je dobro za Crnu Goru ili da budemo zaboravljeni ili nikad ne ponovljeni“, rekao je Radulović.
On je najavio da će nuditi reformska rješenja, a kritikovati sve što je ispod toga.
Radulović je kazao da je za to da se u jednom danu održavaju svi izbori, da se uvedu otvorene liste.
„Ako se dogovorimo, ako ćemo da restartujemo Crnu Goru na zdravim osnovima, moraju da budu radikalne reforme, moramo da ubijemo hobotnicu. A Dritan (Abazović) nema osnovne zakone koje treba to da omoguće, šta je sa ispitivanjem porijekla imovine?“, pitao je Radulović.
Smatra da se Predlog zakona može posmatrati sa dvije tačke gledišta.
"Je li on cilj politikanstva, interesa i zaštite nekih grjehova što su napravljeni u proteklih 30 godina ili je proizvod nečega što je poreba naša", rekao je Radulović.
On je dodao da dobro zna Đukanovića i on će kalkulisati između „onoga što su mu grehovi i demokratski iskoraci“, a što se tiče Abazovića, vjeruje da ga vodi „mladalaštvo, elan i poštenje“.
„Vjerujem u to, jer bi se onda sve prevrnulo“, kazao je Radulović.
On je kazao da je na predlagačima da povuku prijedlog zakona, a vrijeme će pokazati sve.
"Javni interes da se glasa istog dana"
Ivan Brajović (SD) rekao je da su svi saglasni da bi izbore trebalo imati u jednom danu. To je, kaže, interes i građana Crne Gore, a do toga je najbolje doći, smatra on, kroz Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu i rješenja koja bi donijela priču o izborima u jednom danu.
"Očigledno ovdje nema spremnosti da se dogovori Zakon o izboru odbornika i poslanika. Da ima spremnosti, to se moglo uraditi i u ranijem sazivu parlamenta", rekao je Brajović.
Miloš Konatar (GP URA) podnio je amandman na Predlog zakona u dijelu datuma održavanja izbora.
U zakonu sada piše da se izbori održavaju „u istom danu, a najkasnije do 30. oktobra“
„Pošto su se pojavile dileme da li mi možemo odrediti tačan datum izbora, ja sam kao jedan od predlagača podnio amandman. Nije eksplicitno određen datum izbora, ostavlja se predsjedniku da odredi datum“, kazao je Konatar.
Dodao je da je javni interes da građani na lokalnim izborima glasaju istog dana.
Jovanka Laličić (DPS) nada se da će Odbor za sveoubuhvatnu izbornu reformu intenzivirati aktivnost nakon stabilizacije političke situacije i vrlo brzo ponuditi inovirane izborne zakone.
Poslanik DF-a Janko Milatović rekao je da se ovim predlogom izbjegavaju izbori u terminima koje je odredio „onaj koji upravlja našim sudbinama“, a koji je svojim autoritetom sve mogao da ih smjesti u junu.
„Znao je da će se ovo izglasati, a posebno vrijeđa moju inteleginciju što je juče zakazao izbore u Pljevljima za 3. jul“, kazao je Milatović.
Daliborka Pejović (DPS) navela je da je sve ovo moglo da se riješi kroz Odbor za izbornu reformu da je bilo volje i da su više građanima dosadili sa ovom pričom.
Momo Koprivica (Demokrate) pitao je zašto partija Mila Đukanovića „nije umolila svog šefa“ da objedini izbore tako što će ih raspisati u jednom danu u junu.
„Ne. oni su dogovorili da izbori budu u oktobru, kako bi pobjegli od suda građana“, kazao je Koprivica.
Budimir Aleksić (DF) počeo je svoje izlaganje sa „poštovani građani Kolumbije na Jadranu“.
„Ovdje su jasni politički motivi, radi se o bježanju od izbora. Te stranke na izborima da se sad održe ili u junu, ne bi imale ni trećini glasova koje su dobile na prošlim izborima“, rekao je Aleksić.
Dragan Bojović (DF) upozorio je da se ovim uvodi pravni presedan, tako da bi svaka nova većina mogla da mijenja datume izbora kako joj je volja.
Bečić: Udar na dijalog vlasti i opozicije
Bivši predsjednik parlamenta Aleksa Bečić (Demokrate) rekao je da Crna Gora po svemu negativnom posljednjih mjeseci pokazuje da je zemlja čuda.
„Tome svjedoče i posljednja dešavanja. Poslanici su suprotno Ustavu sazvali sjednicu na kojoj su donosili najkrupnije odluke u jednom društvu. Danas imamo Vladu u kojoj nemamo predstavnike 90 odsto građana, a čine je partije koje imaju više ministara nego poslanika i Vladu koja je izabrana suprotno članu 2 Ustava jer se ne mogu na vlast vraćati oni koji su izgubuli na izborima i koji su priznali da su gubitnici. Na vlast se u demokratskim sistemima, bez izbora ne mogu vraćati oni koji su izgubili izbore“, kazao je Bečić.
Kako je dodao, ne treba da čudi što u moru čuda, što se pojavljuju ovakve dopune Zakona o lokalnoj samoupravi i da taj predlog nije isti kao njegov.
„Zaobiđen je dijalog, nije bilo razgovora sa opozicijom niti dijaloga na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu“, naveo je Bečić.
Dodao je da je u ovom zakonu određen datum izbora, ne definiše se trajanje mandata odbornika, na nelegalan način se produžava prinudna uprava..
„Upoznao sam javnost i šeficu Delegaciju EU da, ako se usvoji ovakav predlog i pravmo zaživi, poslanici Demokrata će podnijeti ostavke na članstvu u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu jer smatram da je ovakav predlog direktan pucanj i udar na dijalog vlasti i opozicije za pitanja za koja nam je potrebna kvalifikovana većina“, poručio je Bečić.
Bulatović: Ivanović glavni ideolog SNP-a, a ne Joković
Milosava Paunović (SNP) rekla je njena partija ima u svom programu i u kampanjama za izbore u svim opštinama, stavku objedinjavanja izbora u Crnoj Gori, za početak lokalnih izbora.
Podsjetila je da ovakav predlog ima dugi istorijat, predlagan je nekoliko puta, i trebalo je da usvoje prvi predlog.
“Trebalo je da se složimo tada i usvojimo prvi predlog. Ovo ne rješava problem trajno, propustili smo da objedinimo sve izbore jer su u nekim opštinama održani izbori…Sramota svih nas je što se ne možemo dogovoriti”, poručila je Paunović.
Predrag Bulatović (DF) naveo je da je “otac naših naroda i narodnosti” Josip Broz Tito rekao “ne treba se držati zakona kao pijan plota”.
“Sad imamo ponovo oca naroda i narodnosti, a to je Milo Đukanović. Od danas, usvajanjem ovog zakona, politika i pravo prestaju da postoje”, poručio je Bulatović.
On je dodao da će Ustavnom sudu, “kakav je, takav je”, poslati zahtjev za privremenu mjeru, pa neka odbiju, a oni će znati šta da rade i kako “nasilju da se suprotstave”.
U raspravi sa Draganom Ivanovićem (SNP) o tome kakva je Socijalistička narodna partija bila dok je on i Momir Bulatović bio na njenom čelu, rekao je da je to bio pokret koji je želio da ruši mafiju u Crnoj Gori.
Ivanović je kazao da je Bulatović isključen iz partije, a Bulatović je odgovorio da nije isključen, nego je to bio raskol.
“Ovo je neka druga SNP. Vi ste odabrali svoj put, ali nije (Vladimir) Joković glavni, Vi ste glavni ideolog”, kazao je Bulatović.
"Ne zna se ko je pozicija, a ko opozicija"
Andrija Popović (LP) rekao je da je ovoj zakon trebalo da bude usvojen prije tri mjeseca, iako ga je vratio predsjednik države.
“Ali, desilo se što se desilo. Raspala se Skupština, raspala se Vlada, blokiran je rad parlamenta i vjerujem da ćemo sada uspjeti ono što nijesmo tada, da objedinimo lokalne izbore”, kazao je Popović.
Vladan Raičević (PzP) smatra da je ovaj predlog u razumnom vremenskom okviru imao prostor za usvajanje, ali zbog nesuklađenosti poteza predsjednika države i parlamenta i različitih interesa političkih elita, vraćen je na ponovno razmatranje.
“Pomenuta neusklađenost se ponavlja, predsjednik je raspisao skoro sve izbore, zbog čega smo sgurno da ni ovog puta neće ići u kršenje Ustava… Ne sumnjam da će Ustavni sud, ako se ipak izglasa ovaj predlog, uoči pojave neustavnosti i zakonitosti”, rekao je Raičević.
Nikola Janović (DPS) naveo je da bi održavanje izbora u junu i julu, bilo suprotno preporukama Evropske komisije, ali treba razmišljati I o turističkoj sezoni.
“Svi bi trebalo da razmišljamo o turističkoj sezoni i građane da rasteretimo s obzirom na to u kakvom je stanju ekonomija nakon godinu I po prethodne vlade”, rekao je Janović.
Adnan Striković (SDP) kazao je da ostaje dilema – da li su svi za to da se održe izbore u jednom danu.
“Ako jesmo, onda bih molio one koji misle da oni predlože one što je zakonitije. Ono što je neko predlagao nije u redu i nije u skladu sa zakonom. Danas je 5. Maj i da smo danas raspisali izbore, oni bi mogli da budu održani tek 5. jula”, naveo je Striković.
Marko Milačić (Prava Crna Gora) kazao je da “sve što izvire iz izdaje je izdaja, sve što izvire iz nepravde je nepravda, sve što izvire iz prevare je prevara” tako i ovo danas.
“Sve danas vidimo, sa kim je formirana parlamentarna većina…nekima nije odgovarao Zdravko Krivokapić, a danas im odgovara Zoran Lazović. Nije im odgovarala (Vesna) Bratić, a danas im odgovaraju oni ljudi koji su bili intimusi Belivuka”, naveo je Milačić.
Vladimir Dobričanin (Ujedinjena Crna Gora) kazao je da ne zna da li da održi minut ćutanja demokratiji, jer tri minuta koje ima za izlaganje je malo da se oda pošta demokratiji u Crnoj Gori.
“Nijesam došao da kršim zakon. Zakon nije iznad vas iznad mene, kakvu poruku šaljete narodu, da li ćemo manje ili više kršiti zakon? Ovo je hadučija, da li idemo u anarhiju? Ovdje se svi, bre, bave kriminalom, od VDT-a, vrhovnih sudija, do vrha policije, da li ste svjesni šta se dešava u državi?” pitao je Dobričanin.
Dodao je da se ovdje ne zna ni ko je pozicija ni opozicija.
“Hoćete da odložite izbore. Kako? Ajde da ne odlažete izbore za 30. oktobar nego za 2027. godinu, pa vladajte, po deset godina. Samo zapamtite, ovaj narod se jednom skupio, sabraće se ponovo, pa poslije nema nazad”, poručio je Dobričanin.
Andrija Nikolić (DPS) kazao je da treba omogućiti građanima da imaju vremena da pripreme turističku sezonu jer od toga žive, a kroz Odbor za izbornu reformu pokušati tražiti valjana rješenja.
“Ne bježi niko od suda javnosti, ni izbora... Biće izbora, niko se neće sakriti od suda javnosti, građani će reći svoje. Dijalog je potreban Skupštini, potreban joj je Odbor za izbornu reformu i konstruktivan pristup svih političkih aktera kako bismo dolazili do zajedničkih rješenja”, naveo je Nikolić.
On je dodao da oni koji najavljuju da će ignorisati dijalog, direktno rade protiv onoga što su evropske obaveze i obaveze iz evopske agende pristupanja EU. Maksim Vučinić (Radnička partija) kazao je da je ovo neustavan i nakaradan zakon, čiji predlagači žele na silu da ga donesu u Skupštini.
“Ovo je davanje vremena da se donisioci zakona u novim foteljama konsoliduju i mobilišu državne resurse do izbora”, rekao je Vučinić.
Rasprava o "zločinima"
Lidija Kljajić (DPS) rekla je da građani zaslužuju objedinjene izbore i da znaju kad će oni biti.
U raspravi sa Dobričaninom o tome ko će uzeti vlast u Beranama, pitala ga je na koliko mjesta glasa i u koliko država.
“Ja u jednoj, u ovoj. A imam državljanstvo i Srbije po zakonu. Nemojte to mene da pitate, pitajte Vaše zašto toliko vole Beograd i kupuju nekretnine tamo”, kazao je Dobričanin.
On je dodao da nije ona kriva, već oni koji DPS-u “daju kiseonik” i da će ta partija “odgovarati za sve zločine koje je počinila”.
Reagovao je Andrija Nikolić navodeći da je Dobričaninu ova država dala utočište i imao je mnogo veća prava od onih koja spočitava nekom prethodnom režimu.
Rasprava sa Dobričaninom, zbog pominjana zločina, je nastavljena i nakon što je Đurović dala kratku pauzu. Nakon što je poslanik DPS-a Miomir M. Mugoša ustao sa svog mjesta i prišao Dobričaninu, prišlo je više poslanika da smiri situaciju.
Dobričanin je rekao da je sve u redu i da samo razgovaraju. Takođe je i skupštinsko obezbjeđenje u pripravnosti.
Dobričanin je u razgovoru sa Mugošom kazao da je kada je rekao “zločin” da je mislio u političkom smislu.
On je kazao da je došao tamo đe mu je đed sahranjen i da je došao kao “gotov kadar” koji je mnogo uradio.
Poslanici bi trebalo da se izjasne i o izmjenama Zakona o državnoj upravi kojima je predviđeno da ministarstva mogu imati najviše tri državna sekretara.Te izmjene inicirao je poslanik Miloš Konatar (GP URA).
DIK potvrdio poslaničke mandate Mustafiću, Zenki, Strikoviću i Božoviću
Predsjednica parlamenta obavijestila je da je Državna izborna komisija (DIK) potvrdila je poslaničke mandate Sulju Mustafiću (Bošnjačka stranka - BS), Mehmedu Zenki (Albanska koalicija "Jednoglasno"), Adnanu Strikoviću (Socijaldemokratska partija - SDP) i Bogdanu Božoviću (Socijalistička narodna partija - SNP).
Time je njima počeo poslanički mandat.
Vladimir Dobričanin (Ujedinjena) obavijestio je parlament da je istupio iz Poslaničkog kluba DF-a.
Mustafić, bivši potpredsjednik Skupštine, u poslaničkim klupama će zamijeniti Ervina Ibrahimovića, takođe doskorašnjeg potpredsjednika parlamenta, koji je novi ministar kapitalnih investicija i potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj. Zenka, lider Demokratske unije Albanaca, naslijediće Fatmira Đeku, koji je ministar ljudskih i manjinskih prava, dok će Striković u klupe umjesto Raška Konjevića, ministra odbrane i potpredsjednika Vlade za politički sistem i unutrašnju politiku.
Božović u parlament ulazi umjesto čelnika SNP-a Vladimira Jokovića, koji je izabran za ministra poljoprivrede i potpredsjednika Vlade za ekonomski sistem. DIK je odluku proslijedio Skupštini, koja će konstatovati da je novim poslanicima otpočeo mandat.
Za dnevni red glasala su 42 poslanika, dok je osam bilo protiv.
( Biljana Matijašević )