"Proširenje EU zasnovano na sopstvenim zaslugama svake zemlje"

Proširenje Evropske unije (EU) zasnovano je na sopstvenim zaslugama svake zemlje, a Crna Gora bi pregovore o pristupanju EU mogla završiti do 2024. godine, poručeno je na konferenciji povodom deset godina od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Direktorka za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za susjedsku politiku i pregovore o proširenje pri Evropskoj komisiji (EK), Henoveva Ruiz Kalavera, rekla je da je proces pripreme za članstvo u EU važan kao i cilj.

"Na kraju krajeva, kvalitet ide ispred brzine, a fokus na kvalitetu je od presudne važnosti“, poručila je ona na konferenciji

"Deseta godišnjica od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju – budućnost evropske integracije Crne Gore“, koju je organizovalo Ministarstvo evropskih poslova.

Kalavera je rekla da, kada EU insistira na važnosti vladavine prava, nezavisnom pravosuđu i transparentnoj javnoj upravi koja dobro funkcioniše, to rade zato što je to ono što traže građani Crne Gore. "Ekonomski razvoj i vladavina prava idu ruku pod ruku, a to je model koji smo sami u EU isprobali. Na osnovu odličnog miksa demokratskih vrijednosti, temeljnih prava i načela slobodnog tržišta EU je uspjela da ostvari svoj prosperitet“, navela je ona. Kako je dodala, zato je u interesu same Crne Gore da vladavina prava i pitanja vezana za nju budu prioritet. Prema njenim riječima, jačanje pravosuđa, ubrzavanje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, stvaranje okruženja koje u potpunosti garantuje slobodu izražavanja, kao i medija, predstavljaju ključne izazove koji imaju direktan izazov na živote građana "Rješavanje ovih izazova zahtijeva odlučnost i veće učešće svih zainteresovanih strana. Članice ovu oblast posmatraju pomno, kao i sama EK“, navela je Kalavera.

Ona je navela da je „proširenje jasno zasnovano na sopstvenim zaslugama svake zemlje“. „Vi sami držite ključ vrata EU“. Kalavera je ocijenila da je Crna Gora pokazala da je pouzdan partner EU, kroz potpuno usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i njenim odlukama. "Budućnost Crne Gore leži u EU. Želimo Crnu Goru da vidimo u našoj porodici. Uvjerena sam da će Crna Gora, sa našom odlučnom podrškom, uspjeti da riješi one teške momente koji dolaze uz ovaj istorijski proces“, kazala je ona. Kalavera je navela da je prošlogodišnji Izvještaj o Crnoj Gori sadržao navode o napretku. „Računam na Crnu Goru da obezbijedi da možemo da o daljem progresu izvijestimo u aprilu“. Ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović kazao je, tokom panela na temu „Zapadni Balkan i EU: perspektiva članstva“, da se Crna Gora trudi da bude primjer i pokaže kako se, kad se posvetite svom zadatku i fokusirano radite na glavnom cilju, što je prvo bio NATO, a sada EU, zaista postižu rezultati. Upitan kada smatra da bi Crna Gora mogla ispuniti uslove i da li će Crna Gora morati nekog da čeka, Pejović je podsjetio da će vizija EK o odnosu prema novoj realnosti biti jasna kroz strategijski dokument, najkasnije u februaru, kao i da EU, nakon kriznog perioda, promišlja svoju budućnost. "Ovo dolazi, ne slučajno, u vrijeme i Bregzita i pred nove izbore za Evropski parlament maja ili juna 2019. i formiranja nove Komisije. Vjerujem da će nova Komisija i Parlament biti u prilici da zaista vide novo proširenje. Uopšte u tom okviru 2019-2024. ja i vidim završetak procesa pregovora Crne Gore sa EU, potpisivanje pristupnog ugovora i, na kraju, njegovu ratifikaciju“, ocijenio je Pejović.

Kako je rekao, vidjeće se kroz strategijski dokument da je 2025. godina horizont, jedan strategijski, vremenski okvir, ne samo za proširenje, nego i za druge politike EU. Kako je pojasnio, kad se sagleda EU i funkcioniše u okviru ciljnih godina, dodajući da i 2020, koja je trebalo da donese i konkurentniju ulogu i poboljšanu industrijalizaciju EU, nije viđena kao završna, već su neke zemlje postigle napredak i ranije. "Tako i ja sagledavam ovaj vremenski okvir 2025, kao vrijeme u kom ćemo se kretati i svaka zemlja zasnovana na individualnim zaslugama moći će i ostvariti taj svoj cilj i postati država članica“, naveo je Pejović. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović podsjetio eje da je Crna Gora, samo godinu nakon obnove nezavisnosti, 15. oktobra 2007. godine u Luksemburgu sa EU potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. "Ovaj sporazum ima istorijski značaj za naš proces evropske integracije i ukazuje na visoko uvažavanje Crne Gore, stare evropske države, koja je demokratski obnovila svoju nezavisnost. Istovremeno na najbolji način se pokazala naša posvećenost strateškom cilju pristupanja EU“, saopštio je Vujanović. Kako je rekao, potpisivanjem Sporazuma započete su sveobuhvatne pripreme za članstvo Crne Gore u EU. "Nakon obnove nezavisnosti ukupna državna politika Crne Gore snažno je posvećena njenom razvoju i obezbjeđenju boljeg kvaliteta života njenih građana“, kazao je Vujanović. Prema njegovim riječima, ukupna dostignuća razvoja Crne Gore, nakon obnove njene nezavisnosti, jasno pokazuju njenu punu posvećenost pristupanju EU i „opravdavaju naša očekivanja da kroz individualni tretman dostignuća njenih standarda obezbijedimo dinamiku koja vrednuje ova dostignuća“. "To doživljavamo i potvrdom politike otvorenosti EU za nove članice ali i porukom drugim aspirantima da se uspjesi integracija adekvatno vrednuju“, kazao je Vujanović. On je, dodao je, uvjeren da svi mogu biti zadovoljni dosadašnjim rezultatima i napretkom u procesu pristupanja EU kojem su svi zajedno doprinijeli.

( Mina )