Knjiga koja zarobljava epohe i ogromno znanje
Ostaje otvoreno pitanje zašto ovaj prostor ne reaguje na adekvatan način na ovakvu knjigu, istakao je Balša Brković večeras na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja i najavio da će u okviru Sajma u subotu biti promovisan i "Monitor naše slobode", još jedna velika i važna knjiga Miodraga Perovića
Poznata je krilatica da je matematika svuda oko nas, sveprisutna u životu i da je apsolutno sve objašnjivo njome, uprkos mišljenjima onih koji tu egzaktnu prirodnu nauku posmatraju i kao apstraktnu, za svakodnevni život nepotrebnu ili ograničavajuću.
Jedan od osnivača Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici i dugogodišnji profesor na Univerzitetu Crne Gore, Miodrag Perović, predstavio je sinoć na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja u Podgorici, svoju trotomnu knjigu "Istorija matematike" koja je objavljena 2017. godine u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
Znajući da je Perović, pored toga što je profesor i pasionirani matematičar, istovremeno i građanski aktivista, osnivač nedjeljnika "Monitor", jedan od utemeljivača Nezavisnog dnevnika "Vijesti", a prije svega vrsni intelektualac, jasno je da je u pitanju kapitalno djelo koje nije namijenjeno isključivo matematičarima ili, sa druge strane, istoričarima. To je predstavljajući knjigu potvrdio i Balša Brković.
"Ova knjiga je sve samo ne usko matematička knjiga, jer kao i sve velike knjige zarobljava epohe i ogromno znanje u svom tekstu i to je nešto što je privlačno i mnogo širem krugu čitalaca nego što je to onaj najuži, stručni, matematički krug... To je knjiga u tri toma koja polazi od početaka matematike, Egipćana, Vavilona, antičkih naroda, preko srednjeg vijeka i svih onih momenata koji su doveli do svijesti o tome šta je matematika i koja je to vrsta i nauke i univerzalnog jezika na kojem počiva kosmos", rekao je u uvodu Brković i dodao dio ličnog iskustva:
"Knjiga je velika i ima ogroman broj likova, što je izazov, ali moram reći da je taj ogroman broj likova donio i ogroman broj čitalačkih zadovoljstava", istakao je Brković i prepustio riječ akademiku Milojici Jaćimoviću. Jaćimović je istakao da je u pitanju veoma važno i ozbiljno naučno štivo, ali ne dovoljno primijećeno u našoj zemlji i našem društvu. Upoznajući publiku sa pojedinačnim poglavljima ovog kapitalnog izdanja on je otkrio i da je ideja da napiše ovu knjigu kod profesora Perovića postojala odavno, izmneđu ostalog i jer je na fakultetu predavao taj predmet. "Istorija matematike" napisana je u tri toma i koji skupa obuhvataju 1.300 stranica, a nivo na kojem je napisana svjedoči o velikom znanju materije, istakao je Jaćimović, "znanju matematike i znanju istorije".
"Knjigu je napisao matematičar i samim tim je daleko od drugih istorijskih knjiga, onih klasičnih u kojima se najčešće opisuje politička, vojna, nacionalna i druga istorija. Ovo je vrlo obiman i vrijedan poduhvat, ovo je knjiga iznad lokalnih kriterijuma i tema i to je ono što dodatno impresionira. Perović je to postigao na vrlo kvalitetan način i drago mi je zbog toga što imamo ovakvu knjigu kojom bi se ponosile i veće kulture od naše", kazao je akademik Jaćimović ističući da ovaj opširan rukopis zapravo predstavlja odgovor autora na pitanje kako treba predstaviti istoriju matematike, kako je predavati studentima, kako je i sa kakvim ciljem izučavati.
Rukopis organizovan u tri toma, dodaje Jaćimović, pokriva tri istorijske epohe u razvoju matematike. On objašnjava da se prvi tom sastoji od tri glave i pokriva period do kraja aleksandrijske ere. Drugi tom se sastoji od šest glava i obuhvata srednji vijek u Kini, Indiji, Kalifatu i Evropi i koji se karakteriše prvo skoro potpunim zamiranjem, a zatim i postepenim obnavljanjem interesovanja za znanja iz antičke Grčke, što je proizvelo revoluciju u nauci u cjelini. Treći tom je i najstručniji i prikazuje evoluciju matematičkih ideja od 17. vijeka do savremenih rezultata i formi, a sastoji se od četiri glave, naglašava akademik Jaćimović.
Brković je dodao i da mu je, kao čitaocu, bila vidljiva namjera da autor posebno i dodatno osvijetli i važne ženske likove u istoriji matematike.
"Čini mi se da sam uočio namjeru profesora Perovića da se pruži dodatna svjetlost svim onim heroinama u istoriji matematike, a čini mi se da je to nešto što pripada i njegovoj, uvijek emancipatorskoj namjeri, o čemu god da govori, ali i da je takođe nešto novo, ne samo za crnogorske standarde.
Miodrag Perović je, sa druge strane, bio samokritičan i istakao da je najveća mana te knjige što to žensko pitanje u matematici nije obradio onako kako bi ga obradio danas, pet godina nakon što je knjiga objavljena.
"Ja kad sam dobio kćerku nijesam shvatao kolike prepreke u kulturi postoje za razvoj žene i koliko žena kada se posveti nauci nailazi na neravnopravne uslove da bi se posvetila stvaranju i došla do nekih rezultata, u poređenju sa muškarcima. Na jedan način mogu da kažem da nijesam o ženama pisao kako bih danas to uradio", rekao je Perović i otkrio da je svojevremeno imao u planu i izdanje posvećeno ženama u nauci.
"Obećao sam Balši da ću napraviti i projekat 'Žene u nauci', ali ne znam da li ću uspjeti u tome", istakao je on, a Brković dodao da je samo otvaranje te teme veliki i značajan doprinos u mačističkoj kulturi kakva je današnja.
Ostavlja se otvorenim i pitanje zašto ovaj prostor ne reaguje na adekvatan način na ovakvu knjigu, na ovu vrstu izazova, istakao je Balša Brković i najavio da u okviru Sajma knjiga u subotu u 17 časova slijedi promocija još jednog velikog i važnog izdanja Miodraga Perovića, knjige "Monitor naše slobode".
Hrabro i impresivno analizirao i rješavao Arhimeda
Kuriozitet je, ali i poseban vid hrabrosti, ističe Jaćimović, da je profesor Miodrag Perović u svojoj knjizi "Istorija matematike" ponudio svoja tumačenja nekih od zadataka koje je Arhimed rješavao.
Govoreći suptilno da je to samo njegovo mišljenje (Perovićevo) potkrijepljeno detaljnim proučavanjem, čitanjem i analiziranjem Arhimeda i njegovih radova, Jaćimović priča kako je autor, matematičar, ponudio svoje viđenje rješavanja zadataka koja je Arhimed rješavao, uprkos tome što su ranije bila poznata i neka druga rješenja istih tih zadataka.
"Neću da hvalim hrabrost kolege Perovića da tako nešto napiše, već želim da istaknem da je on tako duboko izučavao Arhimedovo djelo da je osjetio potrebu da to i iskaže. Možda on i nije u pravu, ali izlivi takvog stava za mene su dovoljno impresivni uz saznanje da je on tako dobro izučio Arhimeda", istakao je Jaćimović.
( Jelena Kontić )