Šmit: SNSD poziva na mirno razdruživanje u BiH, na Zapadnom Balkanu je mirno razdruživanje nemoguće
"Postoji mogućnost formiranja entitetske vojske", istakao je Šmit
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Kristijan Šmit izjavio je danas na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) da se promjene ustavnog poretka u BiH ne mogu činiti jednostrano, već samo kroz odluke državnog parlamenta.
Podnoseći Savjetu bezbjednosti izvještaj o stanju u BiH, Šmit je istakao da se odluke Ustavnog suda BiH i dejtonski principi moraju poštovati, navodeći da "prijetnje ustavnom poretku BiH dolaze iz Republike Srpske", ali da "opasni zahtjevi dolaze i iz drugih djelova zemlje".
Prema njegovim riječima, "fraza originalni Dejton, koju često koriste u Republici Srpskoj, otkriva nepoštovanje Ustava".
Visoki predstavnik je dalje rekao da je više puta pozivao na razgovor o ustavnom sistemu, ali da, kako je kazao, nije dobio nikakav odgovor iz Republike Srpske.
Istakao je da Republika Srpska usvaja zakone, koji mogu ugroziti ustavni osnov BiH, nazvavši to potkopavanjem suvereniteta BiH.
Šmit je naveo da je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) u decembru donijela zaključke, kojima se predviđa prenos nadležnosti sa države na entitetski nivo u oblasti odbrane, što bi značilo povlačenje RS iz Oružanih snaga biH.
"Postoji mogućnost formiranja entitetske vojske", istakao je Šmit.
Dodao je da su donijeti zaključci i o povlačenju RS iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), kao i da je on poništio Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske.
Naglasio je da i u drugom entitetu, Federaciji BiH, postoje izvještaji o narušavanju državne imovine.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je naglasio da vladajuća stranka u Republici Srpskoj, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), zagovara mirnu disoluciju države.
"Ovi pokušaji mogu biti zaustavljeni uz pomoć međunarodne zajednice. Vodeća partija u Republici Srpskoj poziva na mirno razdruživanje u BiH i zakonski definiše Republiku Srpsku kao nezavisnu unutar dejtonske BiH", naglasio je Šmit.
On je još kazao da se skoro 30 godina od završetka rata u BiH u toj zemlji ponovo špekuliše o mogućnosti oružanog sukoba, naglašavajući da je na Zapadnom Balkanu "mirno razdruživanje nemoguće".
"Građani su protestovali ispred moje kancelarije u Sarajevu tražeći da se rat onemogući", naglasio je Šmit.
Prema njegovim riječima, BiH je država traumatizovana ratom, ocijenivši da je napad Rusije na Ukrajinu podsjetnik da rat na evropskom kontinentu nije nemoguć u 21. vijeku.
Visoki predstavnik je naveo i da u BiH nije postignut dogovor o izmjenama Izbornog zakona, ali da opšti izbori treba da se održe, kako je i planirano, u oktobru ove godine.
Upozorio je i na odlazak mladih ljudi iz BiH, navodeći da je razlog za to opšte stanje u državi.
Šmit se obratio u Savjetu bezbjednosti uprkos protivljenju Rusije i Kine, koje su na sjednici ponovile da on nema legitimitet, jer njegovo imenovanje za Viskog predstavnika nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a.
Ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja izjavio je da je za Rusiju mjesto Visokog predstavnika u BiH i dalje upražnjeno, te da nije bilo osnova za pozivanje Šmita na današnju sjednicu Savjeta bezbjednosti, jer se time "podriva autoritet tog tijela UN".
Kineski ambasador u UN Geng Šuang podsjetio da imenovanje Šmita nije podržano, ocijenivši da nije prikladno da se njemački političar obraća Savjetu bezbjednosti UN u kapacitetu Visokog predstavnika u BIH.
Predsjedavajuća sjednice Savjeta bezbjednosti Linda Tomas Grinfild je poslije izlaganja Nebenzje i Genga pozvala Šmita da se obrati Savjetu bezbjednosti UN.
Predsjedavajućem Savjeta ministara BiH Zoranu Tegeltiji nije bilo dozvoljeno da se obrati na današnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti, potvrđeno je za Radio-televiziju RS iz njegovog kabineta.
Ocijenjeno je da su "opstrukcije bošnjačkog političkog korpusa, uključujući i Stalnu misiju BiH pri UN urodile plodom i da je predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija onemogućen da se obrati na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a".
Još je rečeno da će Tegeltija "naći način da Savjet bezbjednosti upozna sa stvarnim stanjem u BiH".
Savjetu bezbjednosti u ime BiH će se obratiti predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Političke partije vladajuće koalicije u Republici Srpskoj osudile su Džaferovićev postupak da se, kako je istaknuto, bez saglasnosti Predsjedništva BiH obraća pred Savjetom bezbjednosti UN.
( BETA )