Raste netrpeljivost prema ukrajinskim izbjeglicama u centralnoj i istočnoj Evropi

Građani centralne i istočne Evrope dočekali su izbjeglice iz Ukrajine sa dobrodošlicom ali to osećanje polako jenjava, posebno u proruskim zemljama poput Slovačke i Bugarske gdje se kritikuju "privilegije" za izbjeglice.

Istovremeno priliv ukrajinskih izbjeglica poredi se sa izbjegličkom krizom 2015.

Prema podacima UNHCR, gotovo šest miliona Ukrajinaca izbjeglo je iz zemlje od početka rata. Najviše izbjeglica su primile Poljska i Rumunija, 3,2 miliona odnosno 889.000. Oko 772.000 je otišlo u Rusiju a 577.000 u Mađarsku.

I dok su ih vlade dočekale riječima dobrodošlice i humanitarnom pomoći, u gradovima centralne i istočne Evrope bilo je protesta protiv ukrajinskih izbjeglica. Ipak, u većini zemalja prevladava pozitivan stav prema izbjeglicama iz Ukrajine.

"To je zajednički fenomen da bezuslovna solidarnost prema izbjeglicama od rata tokom vremena slabi u susjednim zemljama. Društveno-ekonomske tenzije mogu da izazovu sponatne reakcije javnosti, uključujući nasilne", rekao je za EURACTIV Žolt Zadori iz Mađarskog Helsinškog odbora.

Netrpeljivost raste dok spremnost da se pomogne slabi, rekao je slovački aktivista Branislav Tihi koji je proveo nekoliko nedelja na slovačko-ukrajinskoj granici.

"Širom Slovačke su se javili prvi protesti i nezadovoljstvo javnosti zbog pomoći izbjeglicama iz Ukrajine. Narativ 'šta je s nama i našom djecom' počeo je da jača", napisao je Tihi na Fejsbuku.

Beneficije koje dobijaju izbjeglice opšte su pitanje širom centralne i istočne Evrope. U svim zemljama je prisutan narativ da vlade vode više računa o izbjeglicama nego o svojim građanima a pojačavaju ga aktivisti partija krajnje desnice.

U slovačkim kafeima i barovima građani se žale što ukrajinske izbjeglice od početka rata dobijaju vaučere za javni prevoz i ručak.

U Bugarskoj nacionalistička proruska partija Varaždane, koju podržava oko 10 odsto birača, širi lažne vijesti o ukrajinskim izbjeglicama zasnovane na tvrdnji da mnogi Bugari žive u siromaštvu i da vlada i EU, umjesto da brinu o njima, svu pažnju posvjećuju Ukrajincima.

I češka partija krajnje desnice Sloboda i direktna demokratija kritikuje vladu zato što pomaže ukrajinskim izbjeglicama.

Lider te partije Tomio Okamura je na sjednici parlamenta 10. maja rekao da će nakon dolaska djece iz Ukrajine opasti kvalitet obrazovanja i da u vrtićima neće biti dovoljno mjesta za češku djecu. Okamura je postavio i pitanje kolika je humanitarna pomoć koja ide Ukrajincima.

Čak i u tradicionalno antiruskoj Poljskoj, nacionalistička partija Konfederacija tvrdi da ukrajinske izbjeglice uživaju previše povlastica u toj zemlji. Međutim, prema novim istraživanjima, pomoć izbjeglicama još podržava više od 90 odsto Poljaka.

Retorika protiv izbjeglica i rastuće nezadovoljstvo već su doveli do nekoliko incidenata. Ipak, nasilni incidenti su ograničeni.

Nezadovoljstvo se iskazuje na različite načine - u Slovačkoj, na primjer, neki vozači ne primaju izbjeglice u autobus bez karte, iako je vlada to propisala.

I Zadori i Tihi kažu da je spriječavanja incidenata na vladi. "Vlada ima kontrolu nad tim. Što je više država u mogućnosti da pomogne Ukrajincima da se integrišu, manje je prostora za izazivanje mržnje i sukoba", rekao je Tihi.

"Međutim, jednostavno je sramota biti ljubomoran na izbjeglice zbog jednog sendviča i 69 evra naknade za teškoće", dodao je.

U međuvremenu su razgovori o zajedničkoj politici na polju migracija koje je Evropska komisija predložila 2020. zaustavljeni.

Potpredsjednik Evropske komisije za promociju evropskog načina života Margaritis Shinas rekao je jesenas za EURACTIV da se očekuje da novi prijedlog sporazuma bude postignut odmah poslije predsjedničkih izbora u Francuskoj.

( BETA )