PKCG i Poreska uprava potpisali Sporazum o saradnji

Prisutna je zajednička ideja dvije institucije da se sagleda mogućnost smanjenja opterećenja na doprinose plaćaju za zaposlene

135 pregleda0 komentar(a)
Poreska uprava, Foto: Luka Zeković
21.06.2018. 12:04h

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović i direktor Poreske Miomir M. Mugoša potpisali su Sporazum o saradnji ove dvije institucije, kako bi, kako je saopšteno, stvorili mogućnosti za unapređenje poslovnog ambijenta.

"Privredna komora nema dilemu da je neophodno boriti se protiv nelojalne konkurencije i sive ekonomije. Državni organi će u Komori uvijek imati partnera na tom poslu", kazao je Golubović.

Mugoša je istakao dugogodišnju odličnu saradnju dvije institucije koja je u obostranom i interesu privrede, odnosno svih koji uredno plaćaju poreske obaveze.

"Mi smo na istom zadatku da kroz borbu protiv nelojalne konkurencije i sive ekonomije damo podršku onima koji uredno plaćaju svoje obaveze. Komora i Poreska uprava imaju mnogo zajedničkih tema, kao što su izmjena propisa s ciljem olakšanja poslovanja, a već je prisutna zajednička ideja dvije institucije da se sagleda mogućnost smanjenja opterećenja kada su u pitanju doprinosi koje poslodavci plaćaju za zaposlene", kazao je Mugoša.

On je istakao da je zajednička misija dvije institucije unapređenje poslovnog ambijenta. Mugoša je najavio da će poreskim dužnicima koji nijesu ušli u reprogram zaostalih poreskih obaveza uskoro biti pružena još jedna prilika da to učine.

"Na predlog Poreske uprave u proceduri je donošenje nove uredbe o odloženom plaćanju poreskih obaveza. Time se pruža mogućnost onim poreskim obveznicima koji nijesu ušli u reprogram, a imaju dospjele poreske obaveze da ih plate u roku od dvije godine, na 24 rate", kazao je Mugoša, dodajući da je riječ o obavezama nastalim nakon 1. aprila 2017.

On je kazao da je u posljednje dvije godine sa poreskim obveznicima Uprava uspostavila partnerski odnos na principima povjerenja i poštovanja, što je rezultiralo i većom naplatom prihoda. Podsjetio je da je prvi reprogram nudio mogućnost plaćanja poreskih obaveza na 60 rata uz otpis kamata ukoliko se one redovno izmiruju.

"Imamo dobar trend kada je u pitanju reprogram - 71 odsto poreskih obveznika uredno izmiruje obaveze", kazao je Mugoša.

Na sastanku čelnika Komore i Poreske uprave razmotreni su modaliteti buduće saradnje. Potenciran je značaj koji međusobna razmjena informacija ima na unapređivanje rada ovih institucija.

Sagovornici su se saglasili da postoji prostor za smanjenje poreza, doprinosa i povećanje cijene rada, te izmjenu pojedinih sistemskih zakona što bi doprinijelo unapređenju uslova poslovanja.

Privredna komora je predložila da u saradnji sa Poreskom upravom i Ekonomskim fakultetom sprovede istraživanje i napravi sveobuhvatnu analizu koja bi dala odgovor na zahtjev privrede za smanjenje opterećenja na zarade. Privreda smatra da je sa postojećim porezima i doprinosima na rad teško održati biznis, te da to podstiče rad u sivoj zoni.

"Cijenim da bi Analiza pokazala da ukoliko bi se porezi i doprinosi na zarade smanjili sa 67 na 50 odsto, došlo bi do proširenja poreske osnovice i izvorni prihod u budžetu bio bi na istom ili većem nivou", rekao je Golubović.

Komora je takođe zatražila podršku Poreske uprave u rješavanju problema zapošljavanja stranaca. Golubović je predložio da Poreska uprava na osnovu potvrde MUP-a o tome da je stranac predao zahtjev za radnu dozvolu, prihvati njegov privremeni ugovor o radu na mjesec dok procedura odobrenja dozvole ne bude završena. Na ovaj način bi se preduprijedila situacija da stranci, angažovani po ovom osnovu, mjesec dana rade bez dozvole, a porez bi se naplaćivao od dana zaposlenja.

Mugoša je ocijenio predlog vrlo interesantnim, ali i naglasio da je rješenje ovog problema najbolje definisati izmjenom Zakona o strancima.

Sastanka su prisustvovali i generalni sekretar Privredne komore Pavle D. Radovanović, pomoćnik direktora Poreske uprave - Sektor za operativu u oblasti inspekcijskog nadzora Sreten Grebović, savjetnik predsjednika Komore Mitar Bajčeta i šef kabineta Miljan Šestović.