Rusija se već sveti Finskoj?

Finska je juče saopštila da će se bez odgađanja prijaviti za članstvo u NATO-u, saopštili su čelnici te države, u istorijskoj promjeni politike izazvanoj invazijom Rusije na Ukrajinu.

Kremlj je poručio da objava Finske predstavlja direktnu prijetnju za Rusiju i zaprijetio odmazdom, uključujući neodređene "vojno-tehničke" mjere.

Ključni finski političari su upozoreni da bi Rusija danas mogla obustaviti isporuke gasa Finskoj, objavio je lokalni list "ltalehti" pozivajući se na neimenovane izvore. Većina gasa koji Finska koristi potiče iz Rusije, ali gas čini samo oko pet odsto godišnje potrošnje energije u toj zemlji. Međutim, kako navodi Rojters, gubitak većine isporuka gasa značio bi da bi industrijski giganti poput "Nestlea" i druge kompanije u šumarskoj, hemijskoj i prehrambenoj industriji, morali da pronađu alternativne izvore energije ili prilagode proizvodnju.

I Švedska je blizu odluke da zatraži prijem u NATO, a odluka dviju skandinavskih država da prekinu višedecenijsku neutralnost bila bi jedna od najvećih promjena u evropskoj bezbjednosti posljednjih decenija.

U međuvremenu, ofanziva Rusije u Ukrajini pretrpjela je još jedan veliki neuspjeh, pri čemu ukrajinske snage istiskuju ruske trupe iz oblasti oko drugog po veličini grada Harkova, prenio je Rojters, dodajući da je to najbrže napredovanje Ukrajine otkad je primorala Rusiju da se povuče iz prijestonice i sjeveroistoka prije više od mjesec dana.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da će Finci biti "toplo dočekani" i obećao da će pristupni proces proći "glatko i brzo". Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da potpuno podržava izbor Finske da se pridruži alijansi.

Finska i Švedska bi postale 31. i 32. članica transatlantske alijanse, koja su osnovale SAD i još 11 država nakon Drugog svjetskog rata. Finska dijeli granicu od 1.300 kilometara sa Rusijom i njeno pristupanje NATO-u bi više nego udvostručilo dužinu granica Rusije s alijansom. NATO stražari bi se nalazili na par sati vožnje od sjeverne periferije Sankt Peterburga.

"Finska se mora bez odgađanja prijaviti za članstvo u NATO", naveli su predsjednik Sauli Ninisto i premijerka Sana Marin u zajedničkom saopštenju, i izrazili nadu da će koraci ka toj odluci biti "doneseni brzo u narednih nekoliko dana".

Ninisto je rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin odgovoran za odluku Helsinkija.

"Vi ste izazvali ovo. Pogledajte se u ogledalo", rekao je prije jučerašnje objave.

Finska je postepeno pojačavala saradnju sa alijansom kao partner otkad je Rusija propojila Krim 2014. Međutim, do invazije na Ukrajinu 24. februara, uzdržavala se od pristupanja kako bi zadržala prijateljske odnose sa istočnim susjedom.

Kremlj, koji je više puta upozorio obje zemlje da ne ulaze u NATO, saopštio je juče da pristupanje Finske "defininitivno" predstavlja prijetnju po Rusiju.

"Širenje NATO-a ne čini naš kontinent stabilnijim i bezbjednijim", rekao je portparol Dmitrij Peskov.

Svi žele da izbjegnu direktni sukob između NATO-a i Rusije, ali je Moskva spremna da "odlučno odgovori" svakoj strani koja pokuša da omete rusku operaciju u Ukrajini, dodao je.

Na pitanje kakav bi bio odgovor Rusije, Peskov je odgovorio: "Sve će zavisiti od toga kako se taj proces širenja NATO-a bude odvijao, koliko će se vojna infrastruktrura približiti našim granicama".

Poljska i baltičke države su pozdravile objavu Finske.

Šef estonskih vojnih snaga rekao je da bi ulazak Finske i Švedske u NATO pojačao pomorsku i vazdušnu odbranu alijanse.

Finska strahuje da će biti ranjiva na ruske prijetnje tokom procesa apliciranja, koji bi mogao trajati do godinu.

Pet diplomata i zvaničnika reklo je Rojtersu da NATO saveznici očekuju da članstvo obiju zemalja bude brzo odobreno, što će utrti put za povećano prisustvo trupa u skanadinavskoj oblasti koje će ih braniti tokom perioda ratifikacije u parlamentima saveznica.

Putin je potencijalno proširenje alijanse naveo kao jedan od razloga pokretanja "specijalne vojne operacije" u Ukrajini u februaru.

Ta njegova odluka je promijenila skandinavsko javno mnjenje i političke stranke koje su dugo podržavale neutralnost sada prihvataju stav da je Rusija prijetnja.

Ukrajinski kontranapad

Juče je došlo i do intenziviranja spora oko snabdijevanja Evrope ruskim energentima.

Moskva je saopštila da će zaustaviti protok gasa do Njemačke kroz glavni cjevovod preko Poljske, dok je Ukrajina saopštila da neće otvoriti rutu koju je zatvorila ove nedjelje ako ne povrati kontrolu nad oblastima koje drže proruski borci. Cijene gasa u Evropi su porasle.

Savjet UN za ljudska prava odlučio je juče da pokrene istragu o mogućim ratnim zločinima od strane ruskih trupa tokom okupacije područja blizu Kijeva, prije nego što su istjerane krajem marta.

Visoka komesarka UN za ljudska prava Mičel Bačelet saopštila je da postoje brojni primjeri mogućih ratnih zločina, uklučujući protivpravna ubistva i nasumična pogubljenja. Moskva poriče da namjerno napada civile. Njen ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi je rekao da Zapad "organizuje još jedan politički napad da demonizuje Rusiju".

Na frontu, Ukrajina je posljednjih dana pokrenula kontraofanzivu, istiskujući ruske snage iz sela sjeverno i istočno od Harkova, koje su držale od početka invazije.

Rojtersovi novinari su potvrdili da Ukrajina sada kontroliše teritoriju koja se proteže od obala rijeke Severski Donjec, oko 40 km istočno od Harkova. Sjeverno, Ukrajinci napreduju ka ruskoj granici, prenio je Rojters.

"Povlačenje ruskih snaga iz Harkovske oblasti je prećutno priznanje ruske nesposobnosti da zauzme ključne ukrajinske gradove gdje su očekivali ograničeni otpor stanovništva", saopštilo je britansko ministarstvo odbrane.

Ukrajinski generalštab je saopštio da se Rusi regrupišu kako bi spriječili dalje napredovanje Ukrajinac blizu Harkova.

Povlačenje Rusije je počelo da omogućava nekim stanovnicima da se vrate u sela oko Harkova. Ali ta područja još nisu bezbjedna jer su prepuna mina.

( Angelina Šofranac )