SOCTA 2022: Raste sajber kriminal, sve više prisutno dijeljenje snimaka seksualnog zlostavljanja djece

Crna Gora se posljednjih par godina suočila sa porastom sajber napada i krivičnih djela iz oblasti visokotehnološkog kriminala. Prijetnju predstavljaju krivična djela vezana za krađu identiteta, računarskih prevara, krađu naloga, ransomware, narušavanje prava intelektualne svojine, a sve više su prisutna i krivična djela dječje pornografije, tj. širenje sadržaja o seksualnom zlostavljanju djece.

To piše u Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA 2022) - dokumentu koji je izradio međuresorski tim u kom su predstavnici bezbjednosnog sektora i tužilaštva.

Nadležni zaključuju da je i rasprostranjena pojava korišćenja online platformi, prvenstveno društvenih mreža, u cilju širenja jezika mržnje i prijetnji, izazivanja panike i širenja lažnih vijesti i dezinformacija:

”Kako pojedinačno ili u manjim grupama, tako i na veoma organizovan način”.

Tokom prošle godine crnogorska policija postupala je u 672 predmeta iz oblasti visokotehnološkog kriminala.

Od tog broja prijavljen im je 21 napad na web sajtove, 75 prevara putem interneta, 86 zloupotreba profila na društvenim mrežama, devet neprikladnih sadržaja i 430 malvera.

U istom periodu prijavljen im je 51 slučaj uznemiravanja, ucjena, krađe identiteta...

”Najčešći oblici kriminala se odnose na zloupotrebe profila na društvenim mrežama u vidu prijetnji, lažnog identiteta i slično, gdje napadač preuzima kontrolu nad korisničkim profilima žrtve na društvenim mrežama i ostavlja u ime vlasnika neprimjereni sadržaj, sve u cilju kompromitovanja vlasnika profila”, piše u dokumentu.

Nadležni dodaju da su među najčešćim oblicima sajber kriminala i objavljivanje neprikladnog sadržaja na Internetu, uključujući i materijal koji se odnosi na maloljetna lica, zatim širenje malvera uključujući maliciozne programe za ucjenu, tj. ransomware. To znači da virusi kriptuju podatke na zaraženom računaru i napadač traži od žrtve da izvjesnu sumu novca uplati na određeni račun, da bi dobila ključ za kriptovane podatke.

Među najčešćim napadima su i DDoS napadi na informacione sisteme državnih organa i pravnih lica, na web sajtove i portale Vlade, web sajtove medijskih kuća i političkih partija, ali i lažnu elektronsku poštu i finansijske prevare - bankarske prevare.

VIŠE BANKARSKIH PREVARA

U Procjeni je naglasak stavljen i na dječju pornografiju - širenje materijala o seksualnom zlostavljanju djece, lažnim vijestima, govoru mržnje.

”Bankarske prevare su pojedinim kriminalnim grupama donijele veliku finansijsku dobit, međutim nije registrovano da su visokorangirane organizovane kriminalne grupe uključene u klasične oblike sajber kriminala, ali su izuzetno zainteresovane za usluge lica - specijalista za ovu vrstu kriminala u dijelu ekspertize i prikupljanja podataka. Kad su u pitanju bankarske prevare glavni modus operandi je podrazumijevao krađu podataka klijenata banke metodom ‘phishinga’ prilikom trgovine na Internetu, pravljenjem lažnih mail naloga (izuzetno sličnog originalnom) ili lažnih web stranica vrlo sličnih originalnim. Koriste se specijalisti koji imaju prvenstveno dobro informatičko znanje, poznaju bankarski sektor, odlično poznaju informacione tehnologije i načine za krađu podataka, poznaju strane jezike i dr., a kao jedna od budućih prijetnji mogu biti tzv. ‘trojanci’ kod mobilnih uređaja zbog povećane popularnosti mobilnog bankarstva”, piše u tom dokumentu.

Nadležni dodaju da Centar za strateška i međunarodna istraživanja procjenjuje da godišnja šteta od sajber kriminala, na globalnom nivou, iznosi više od 400 milijardi eura.

”Na osnovu ovih podataka možemo zaključiti da su posljedice sajber kriminala, koji ne zaobilazi ni Crnu Goru, teške i dalekosežne, kako u finansijskom tako i političkom smislu”.

( Jelena Jovanović )