Žestoke borbe na istoku Ukrajine: Vlasti u Kijevu tvrde da su ruskom bataljonu uništena skoro sva oklopna vozila

Policijski službenici u Ukrajini istražuju 41 ruskog vojnika osumnjičenog da su počinili ratne zločine u zemlji, javlja agencija Interfaks-Ukrajina, prenosi BBC.

Generalna tužiteljka Irina Venediktova rekla je da će protiv osumnjičenih biti pokrenuta istraga za niz zločina - od bombardovanja civilne infrastrukture, ubijanja civila, silovanja i pljačke.

Osumnjičeni će odgovarati pred ukrajinskim sudom, dodala je ona.

Danas se pred sudom u Kijevu pojavio ruski vojnik optužen za ubistvo nenaoružanog 62-godišnjeg civila.

Vadim Šišimarin, 21, doveden je u sud na pripremno saslušanje.

Prijeti mu moguća kazna doživotnog zatvora zbog optužbi za ratne zločine i ubistvo s predumišljajem.

Tokom televizijskog obraćanja u petak uveče, Venediktova je rekla da će preliminarna saslušanja za još dvojicu osumnjičenih biti obavljena sledeće nedelje.

Agencija Rojters je objavila fotografije na kojima se vide pripadnici proruskih trupa kod Donjecka u istočnoj Ukrajini.

Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk rekla je u petak da su pregovori sa Rusijom o izvlačenju branilaca iz opkoljene fabrike Azovstal u Mariupolju "veoma teški", ali nije iznijela detalje, prenosi Rojters.

"Rezultat se možda neće svidjeti svima, ali naš zadatak je da evakuišemo naše dječake. Svi. Živi", rekla je ona u onlajn objavi. "Ako Bog da da ih sve izbavimo."

Borbe na istoku Ukrajine se nastavljaju nesmanjenom žestinom, a vlasti u Kijevu tvrde da su ruskom bataljonu blizu grada Severnodonjecka uništena gotova sva oklopna vozila, prenosi BBC na srpskom.

Na snimcima i fotografijama sa lica mjesta vide se desetine spaljenih i uništenih tenkova, a prethodno su ukrajinske snage granatirale ruski pontonski most.

Još nije poznato koliko je vojnika poginulo u ovoj bici, ukrajinski zvaničnici tvrde da je moglo biti ubijeno više od hiljadu vojnika, ali taj broj još nije potvrđen i ostaje nejasno kada se napad dogodio.

BBC na srpskom piše i da regionalni guverner Harkova Oleg Sinegubov rekao da je ruska raketa pogodila harkovski aerodrom, te da je granatiranje izvršeno u regionu Saltivka, pri čemu su tri osobe povrijeđene.

BBC navodi da nije bio u mogućnosti da nezavisno provjeri te tvrdnje.

Ruske vazduhoplovne snage napale su skladište oružja u ukrajinskoj oblasti Harkov, prenijela je danas državna novinska agencija RIA citirajući rusko Ministarstvo odbrane, prenosi Rojters.

Ukrajina kaže da je osujetila pokušaj ruskih snaga da pređu ključnu rijeku na istoku, što je Moskvu koštalo velikog broja vojnika i važne oklopne opreme u još jednom zastoju Kremlja u invaziji na Ukrajinu.

Ukrajinsko ministarstvo odbrane objavilo je, kako je kazalo, slike oštećenog ruskog pontonskog mosta preko rijeke Severski Donjec, s nekoliko uništenih ili teško oštećenih ruskih vojnih vozila u blizini, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Britansko ministarstvo odbrane potvrdilo je u svom dnevnom obavještajnom biltenu 13. maja da su ukrajinske snage uspješno spriječile pokušaj prelaska ruskih trupa preko rijeke na istoku zemlje.

U njemu se navodi da je Rusija izgubila "značajne" elemente najmanje jedne taktičke jedinice, oko 1.000 vojnika, kao i opremu koja se koristila za brzo postavljanje pontonskih mostova, dodajući da ruske snage nisu uspjele ostvariti nikakav značajniji napredak u tom području.

"Izvođenje prelaska rijeka u spornom okruženju vrlo je rizičan manevar i govori o pritisku pod kojim su ruski zapovjednici da postignu napredak u operacijama u istočnoj Ukrajini", navodi ministarstvo u biltenu.

Ruske snage su se borile za napredovanje čak i nakon što su preusmjerile trupe iz drugih dijelova zemlje u Donbas, dodalo je ministarstvo.

Američki ministar odbrane Lojd Ostin zatražio je danas od ruskog kolege Sergeja Šojgua da se odmah uvede prekid vatre u Ukrajini, saopštio je Pentagon.

Ostin je u prvom telefonskom razgovoru sa Šojguom od početka rata zatražio "da se smesta uvede prekid vatre u Ukrajini i istakao važnost održavanja linija komunikacija", rekao je u saopštenju portparol Pentagona Džon Kirbi.

Kirbi je dodao da su dvojica zvaničnika razgovarala prvi put od 18. februara.

Nije dao dodatne detalje o sadržaju razgovora.

Razgovor je održan u vrijeme kada, po procjeni Vašingtona, napredovanje ruskih snaga u Donbasu naspram ukrajinske vojske kasni nekoliko nedjelja u odnosu na planove Kremlja.

Moskva, međutim, nije dala nikakve naznake usporavanja ili povlačenja i prema zapadnim obavještajnim podacima želi da preuzme kontrolu nad velikim dijelom ukrajinske teritorije na jugu i na istoku zemlje.

Rat u Ukrajini će trajati dok ga Rusija ne zaustavi, ali mi smo spremni na dugotrajni sukob, rekao je u Varšavi portparol Ministarstva spoljnih poslova Poljske Lukaš Jasina.

Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba izjavio je danas na marginama sastanka ministara spoljnih poslova zemalja grupe G-7 da je Ukrajini potrebno još naoružanja, uključujući i višecjevne raketne sisteme i avione.

On je dodao da je razgovor sa njegovim kolegama iz zemalja G-7 bio "od pomoći, plodonosan, vrlo iskren i usmjeren na rezultate", i zahvalio zemljama G-7 na dosadašnjoj finansijskoj i vojnoj pomoći Ukrajini.

Kuleba je rekao da je potreban jači pritisak na rusku ekonomiju putem sankcija, i da bi trebalo slijediti primjer Kanade i oduzeta sredstva Rusije iskoristiti za plaćanje obnove Ukrajine.

On je izjavio da Ukrajina želi da pregovara sa Rusijom kako bi se otklonila blokada snabdijevanja žitaricama i postiglo političko rješenje za rat, ali da neće prihvatati ultimatume.

"Spremni smo da razgovaramo, ali smo spremni na smislene pregovore zasnovane na uzajamnom poštovanju, a ne na ultimatumima koje je Rusija bacila na sto", rekao je Kuleba i dodao da Ukrajina od Rusije nije dobila "pozitivnu povratnu informaciju".

Ranije danas, visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borel objavio je da EU planira da Ukrajini pruži novu finansijsku pomoć od 500 miliona eura za nabavku teškog naoružanja, i izrazio nadu da će se zemlje EU uskoro složiti oko embarga na naftu iz Rusije.

Ukrajina ostaje otvorena za uključivanje u diplomatske razgovore sa Rusijom kako bi se ponovo pokrenula isporuka žitarica i postiglo političko rješenje za rat, izjavio je ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba.

Kuleba je na marginama današnjeg sastanka G7 u Njemačkoj rekao da Kijev nije dobio pozitivan odgovor od Rusije i pozvao zemlje da obezbijede Ukrajini još oružja i da izvrše veći pritisak na rusku ekonomiju.

On je dodao da Kremlj više voli ratove, ali i da je Ukrajina "spremna za smislene razgovore bazirane na uzajamnom poštovanju, a ne na ruske ultimatume bačene na sto".

Turski predsjednik Tajip Erdogan rekao je u petak da nije moguće da Turska, članica NATO-a, pozitivno gleda na planove Švedske i Finske da se pridruže paktu, rekavši da su dvije zemlje „dom za mnoge terorističke organizacije“, prenosi Rojters.

Plan Finske da podnese zahtjev za članstvo u NATO-u, objavljen u četvrtak, i očekivanje da će Švedska slijediti, dovešće do širenja zapadnog vojnog saveza koje je ruski predsjednik Vladimir Putin želio da spriječi.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je u petak da svojim građanima preporučuje da se uzdrže od putovanja u Ujedinjeno Kraljevstvo, navodeći poteškoće sa kojima se Rusi suočavaju kada pokušavaju da dobiju tamošnju vizu, prenosi Rojters.

„Uzimajući u obzir krajnje neprijateljski kurs Velike Britanije prema našoj zemlji, kako bi se izbjegli finansijski gubici i drugi mogući problemi, preporučujemo ruskim građanima da se uzdrže, ako je moguće, od putovanja u Veliku Britaniju i pokušaja da dobiju britanske vize“, navodi se u saopštenju. 

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je sa svojim Savjetom bezbjednosti o potencijalnom članstvu Finske i Švedske u NATO-u, javila je agencija RIA, prenosi Rojters.

Kremlj je u četvrtak saopštio da su naznake Finske da planira da se pridruži vojnom bloku predvođenom SAD neprijateljski potez koji predstavlja prijetnju po bezbjednost Rusije i obećao je da će odgovoriti.

Ministri finansija Grupe sedam industrijalizovanih zemalja (G7) namjeravaju da se dogovore o pružanju blizu 30 milijardi eura (31,15 milijardi dolara) finansijske podrške Ukrajini na sastanku u Njemačkoj sledeće nedelje, objavio je magazin Špigl, prenosi Rojters.

Pomoć, koja je namijenjena da pokrije finansijske potrebe ratom razorene zemlje do kraja godine, bila bi obezbijeđena u vidu zajmova i grantova, što znači da Kijev ne bi morao da vraća cijelu sumu, izvjestio je u petak Špigl. , pozivajući se na izvore uključene u pregovore.

Još uvijek postoji protivljenje planu, navodi se u izvještaju, dodajući da jedna evropska zemlja navodno još nije pristala da učestvuje.

Ukrajina je u petak zatražila od zemalja G7 da zaplijene rusku imovinu i predaju je Kijevu da pomogne obnovu zemlje, rekao je ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba, dodajući da se nada da će Mađarska sa partnerima iz EU dogovoriti naftni embargo Moskvi.

"Kanada je to već uradila i imam osjećaj da će drugi stići do te tačke prije nego kasnije. Govorimo o stotinama milijardi dolara. Rusija mora da plati", rekao je on novinarima na marginama sastanka ministara spoljnih poslova G7 u sjeverne Njemačke.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar Olaf Šolc razgovarali su u petak o Ukrajini u telefonskom razgovoru, saopštio je Kremlj, prenosi Rojters.

Putin je rekao Šolcu da je napredak u pregovorima o okončanju sukoba „u suštini blokiran od strane Kijeva“, prema Kremlju, koji je rekao da će se kontakti između Rusije i Njemačke nastaviti na različitim nivoima.

Velika Britanija je u petak saopštila da je njena posljednja runda sankcija usmjerena na finansijsku mrežu ruskog predsjednika Vladimira Putina, uključujući njegovu bivšu suprugu i rođake.

„Razotkrivamo i ciljamo na sumnjivu mrežu koja podržava Putinov luksuzni način života i pooštrava uticaj njegovog užeg kruga“, rekla je ministarka inostranih poslova Liz Trus u saopštenju, prenosi Rojters.

„Nastavićemo sa sankcijama za sve one koji pomažu i podržavaju Putinovu agresiju dok Ukrajina ne pobijedi."

Izvještaj u finskim novinama da bi Rusija mogla da prekine isporuke gasa Finskoj u petak izgleda lažan, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi Rojters.

„Najvjerovatnije, ovo je još jedna novinska prevara“, rekao je on na konferencijskom pozivu, dodajući da je Gasprom ostao pouzdan snabdjevač gasom.

List Iltalehti objavio je u četvrtak, pozivajući se na neimenovane izvore, da su finski političari upozoreni da bi Rusija mogla da obustavi isporuke gasa svom susjedu u petak.

Japanski ministar spoljnih poslova Jošimasa Hajaši rekao je u petak svom ukrajinskom kolegi da su ruska zvjerstva u Ukrajini potpuno neprihvatljiva i da Moskva treba da snosi odgovornost za svoje postupke, prenosi Rojters.

Hajaši je razgovarao sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom na marginama sastanka ministara inostranih poslova Grupe sedam u Njemačkoj.

Rusija je negirala da je izvršila zloupotrebe u, kako naziva, „specijalnom vojnom operacijom“ u Ukrajini.

Njemački ministar finansija Kristijan Lindner rekao je da bi se zalagao za finansiranje poslijeratne obnove Ukrajine zaplijenjenom ruskom državnom imovinom, navodi se u intervjuu koji je u petak objavio njemački nedjeljnik Der Spiegel.

„U slučaju imovine ruske države, moj osjećaj za pravdu govori u prilog“, rekao je Lindner za Der Spiegel, ali je rekao da je i dalje potrebno pojašnjenje pravne osnove za takav potez.

"U slučaju privatne imovine, to bi bio slučaj eksproprijacije. Prepreke u našoj ustavnoj državi su visoke", rekao je on.

Ministri finansija Grupe sedam industrijalizovanih nacija (G7) trebalo bi da razgovaraju o finansiranju obnove Ukrajine na sastanku u Njemačkoj sljedeće nedelje.