Zelenski: Ruske trupe pokušavaju da pokažu bar neku pobjedu, korak po korak tjeramo okupatore iz zemlje

Ministri spoljnih poslova grupe sedam najrazvijenijih država (G7) nikada neće priznati promjene ukrajinskih granica i upozoravaju da rat izaziva globalnu prehrambenu i energetsku krizu, izjavila je njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je večeras da je situacija u Donbasu i dalje veoma teška.

"Ruske trupe i dalje pokušavaju da pokažu bar neku pobjedu. Na 80. dan pune invazije, to izgleda posebno sumanuto, ali oni ne zaustavljaju ove napore. Zahvalan sam svima i svima koji drže odbranu u Donbasu, Priazoviju i Hersonu. Korak po korak tjeramo okupatore da napuste ukrajinsku zemlju. Natjerajmo ga da ode i sa ukrajinskog mora", napisao je Zelenski na Telegram kanalu.

Mič Mekonel, republikanac u američkom Senatu, boravio je danas u nenajavljenoj posjeti Kijevu sa drugim republikanskim senatorima i sastao se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Mekonel vrši pritisak na republikanskog senatora Renda Pola da okonča svoje protivljenje paketu pomoći Ukrajini od 40 milijardi dolara, koji ima ogromnu podršku obje stranke. 

Zelenski je pozdravio ono što je rekao da je snažan signal dvopartijske podrške Ukrajini.

"Hvala vam što ste nam pomogli da se borimo ne samo za našu zemlju, već i za demokratske vrijednosti i slobode. Zaista cijenimo to", naveo je on u saopštenju.

Mekonela su pratili Suzan Kolins iz Mejna, Džon Baraso iz Vajominga i Džon Kornin iz Teksasa.

Desetine stranih političara i poznatih ličnosti posjetile su Ukrajinu od ruske invazije u februaru, kako bi pokazali svoju podršku. Supruga predsjednika SAD Džoa Bajdena, Džil Bajden, nenajavljeno je otputovala u Kijev prošle sedmice.

Članica NATO-a Turska predložila je da se obavi evakuacija ranjenih boraca sakrivenih u čeličani u gradu Marijupolju na jugu Ukrajine, rekao je portparol predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana.

Ibrahim Kalin je u intervjuu Rojtersu rekao da je prije dvije nedjelje u Kijevu lično razgovarao o predlogu sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i da on ostaje "na stolu" iako Moskva nije pristala na to.

Prema planu, ljudi evakuisani iz ogromne čeličane Azovstal bili bi odvedeni kopnom u luku Berdjansk, koja je kao i Marijupolj na Azovskom moru, a turski brod bi ih prevezao preko Crnog mora do Istanbula, rekao je on.

"Ako to može da se uradi na taj način, mi smo srećni da to uradimo. Spremni smo. U stvari, naš brod je spreman da ode i doveze povrijeđene vojnike i druge civile u Tursku", rekao je Kalin.

Ukrajina i Rusija nisu odmah komentarisale mogućnost evakuacije morem.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je u subotu da je Zapad najavio "totalni hibridni rat" protiv Rusije i da je teško predvidjeti koliko će trajati, prenosi Rojters.

Poručio je da će svi osjetiti posljedice ovog rata.

"Napori Zapada da izoluje Rusiju bili su osuđeni na propast", rekao je Lavrov, govoreći o sankcijama zbog Ukrajine.

Neke od industrijski najmoćnijih država svijeta, Grupe sedam (G7), izjavile su da nikada neće priznati nove granice kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu.

"Nikada nećemo priznati granice koje Rusija pokušava promijeniti vojnom agresijom i podržaćemo naše angažovanje u podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, uključujući Krim, i sve države", navodi se u saopštenju G7 nakon sastanka njihovih ministri vanjskih poslova.

U saopštenju se navodi i da će G7 proširiti sankcije i nastaviti da snabdijeva Ukrajinu oružjem, prenosi AFP.

G7 čine: Kanada, Njemačka, Francuska, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Države. Evropska unija takođe ima mjesto za stolom, ali se ne računa kao dio grupe.

Ruske snage su potisnute od Harkova ka granici – a ukrajinsko vojno rukovodstvo sada kaže da su "glavni napori neprijatelja iznad svega usmjereni na obezbjeđivanje povlačenja svojih jedinica", prenosi BBC. 

Guverner Harkovske Oleg Sinegubov oblasti kaže da su stanovnici počeli da se vraćaju u grad kako bi se suočili sa razaranjima koja su nastala nakon bitke - ali upozorava da to možda još nije bezbjedno, da je situacija opasna te da razmotre povratak.

On je dodao da su ruske trupe snažno minirale region.

Sinegubov je takođe rekao da ruske trupe nisu napale grad, već da su gađale druge zajednice u regionu.

"Ovo ukazuje da je prerano za opuštanje. Pozivam sve da adekvatno reaguju na alarme i da ne budu bez potrebe na ulicama", kazao je Sinegubov, prenosi BBC.

Šef ukrajinske vojne obavještajne službe rekao je da će rat sa Rusijom dostići prekretnicu sredinom avgusta i da će vjerovatno biti završen do kraja godine, prenosi BBC.

U intervjuu za Skaj njuz, general-major Kirilo Budanov je rekao da će "prelomna tačka biti u drugoj polovini avgusta" i da će "većina aktivnih borbenih dejstava biti završena do kraja ove godine".

"Kao rezultat toga, obnovićemo ukrajinsku moć na svim našim teritorijama koje smo izgubili, uključujući Donbas i Krim", rekao je on.

Dodao je da će gubitak Rusije u ratu dovesti do državnog udara protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, za koji tvrdi da je već u toku.

BBC navodi da nije potvrdio ovu tvrdnju.

Budanov takođe tvrdio da je predsjednik Putin u "veoma lošem psihičkom i fizičkom stanju i da je veoma bolestan".

BBC navodi da takva tvrdnja nije potkrijepljena.

Moskva će preduzeti adekvatne mjere predostrožnosti ako NATO rasporedi nuklearne snage i infrastrukturu bliže ruskoj granici, rekao je danas zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije, Aleksandar Gruško, navodi Rojters pozivajući se na rusku novinsku agenciju RIA.

"Moskva nema neprijateljske namere prema Finskoj i Švedskoj i ne vidi "prave" razloge da te dvije zemlje uđu u NATO savez", dodao je Gruško.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je povodom blokade ukrajinskih crnomorskih luka da je dio ruske strategije da izazove haos i da Rusija koristi glad kao prijetnju.

Kako jutros prenosi Bi-Bi-Si (BBC), on je rekao da ruski zvaničnici "otvoreno prijete svijetu da će biti gladi u desetinama zemalja".

"Do kakve političke nestabilnosti i migracionih tokova će to dovesti? Koliko ćete onda morati da potrošite da biste savladali posljedice", rekao je Zelenski obraćajući se direktno zapadnim liderima.

Zelenski je rekao da je potrebno evakuisati "veliki broj" ranjenih iz čeličane Azovstal u Mariupolju.

"U toku su veoma složeni pregovori o sljedećoj fazi misije... Činimo sve da evakuišemo sve ostale, svakog našeg branioca", rekao je Zelenski u dnevnom obraćanju.

On je dodao da Kijev koristi "uticajne posrednike" u pregovorima, ne navodeći detalje.

Intenzivne borbe u toku su u regionu Donbasa, na istoku Ukrajine, dok traju "veoma teški" pregovori o sudbini poslednjih branilaca strateškog lučkog grada Mariupolja, javila je sinoć agencija Frans pres pozivajući se na ukrajinske zvaničnike.

"Teške borbe vode na granici sa Donjeckom regijom, u blizini Popasne", naveo je na Fejsbuku ukrajinski guverner Luganske oblasti Sergij Gajdaj.

On je dodao da na ruskoj strani ima brojnih gubitaka u opremi i ljudstvu.

"To je užas, ali oni i dalje pokušavaju da dostignu ciljeve. Iz presretnutih (telefonskih poziva) saznali smo da je cio bataljon odbio da napadne jer vide šta se dešava", dodao je Gajdaj.

Povodom situacije u čeličani Azovstal u Mariupolju, potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk rekla je da su "pregovori sa neprijateljem veoma teški".

"Trenutno pregovaramo (o evakuaciji) 38 teško povrijeđenih boraca. Napredujemo korak po korak. (...) Zasad nema razgovora o oslobađanju 500 do 600 ljudi", navela je ukrajinska zvaničnica.

Ruska vojska je artiljerijskim i vazdušnim udarima na luku Mariupolj juče i dalje blokirala ukrajinske borce u njihovom posljednjem uporištu u čeličani Azovstal.

Vojno-civilna administracija koju je nametnula Rusija u ukrajinskoj oblasti Herson saopštila je da će tražiti od Rusije da je uključi u sastav Ruske federacije, saopštilo je danas britansko ministarstvo odbrane, prenosi Rojters.

"Ako Rusija sprovede pristupni referendum u Hersonu, gotovo sigurno će manipulisati rezultatima kako bi pokazala jasnu većinu za napuštanje Ukrajine", navodi Britanija u redovnom Tviter biltenu.

Ukrajina je "vjerovatno dobila bitku za Harkov" – navodi Institut za proučavanje rata, prenosi BBC.

U najnovijoj procjeni sukoba, uvaženi vojni analitičari kažu da je Rusija bila spriječena da opkoli drugi po veličini grad u Ukrajini - i da je sada odustala od pokušaja da to učini.

Harkov, grad na sjeveroistoku, ponekad se naziva grad-tvrđava.

U ovom ratu zaslužio je to ime.

Od početka invazije, njegovo zauzimanje je bilo ključni strateški cilj ruskih snaga.

Ali za za više od dva mjeseca, ne samo da to nisu uspjeli da urade – već su, prema mišljenju istraživačkog centra sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) – svi zajedno odustali od pokušaja.

Vjeruje se da su ih ukrajinske trupe potisnule nazad na međunarodnu granicu, uz tvrdnje da se njihovim zastupničkim snagama - onima iz samoproglašenih Donjecke i Luganske "narodne republike" - odlaže ulazak u Rusiju.

Ali, izgleda da ovo nije potpuno povlačenje – kao što se vidjelo oko glavnog grada Kijeva.

Važan momenat u ratu, ali ne i prekretnica.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u svom uobičajenom kasnonoćnom obraćanju 14. maja govorio o nizu tema, uključujući situaciju u opkoljenom Mariupolju.

Zauzimanje lučkog grada na jugu ključno je za ratne ciljeve Moskve - on je strateški pozicioniran i tako ga ruska vojska bombarduje mjesecima.

Posljednji branioci grada sakriveni su u čeličani Azovstal, a Zelenski navodi da je potrebno evakuisati "veliki broj" ranjenih.

"U toku su veoma složeni pregovori o sljedećoj fazi misije evakuacije - premještanju teško ranjenih i medicinara", rekao je on.

"Činimo sve da evakuišemo sve ostale, svakog našeg branioca", rekao je Zelenski.

Dodao je da Kijev koristi "uticajne posrednike" u pregovorima, ali nije iznio više detalja.

Zelenski je upozorio i da rat i ruska blokada ukrajinskih luka "provociraju nastajanje prehrambene krizu velikih razmjera".

"Ruski zvaničnici takođe otvoreno prijete svijetu da će biti gladi u desetinama zemalja. A kakve bi mogle biti posljedice takve gladi? Do kakve političke nestabilnosti i migracijskih tokova će to dovesti? Koliko ćete tada morati potrošiti da biste prevladali posljedice? To su pitanja na koja trebaju odgovoriti oni koji odgađaju sankcije Rusiji ili pokušavaju odgoditi pomoć Ukrajini", kazao je Zelenski.

Njegovo upozorenje dolazi dok ministri vanjskih poslova i poljoprivrede G7 u Njemačkoj razgovaraju o načinima razbijanja ruske blokade izvoza žitarica.

Zelenski tvrdi da je Rusija izgubila skoro 27.000 vojnika, "mnogi od njih su bili mladi regruti", te da je Ukrajina oborila 200. ruski vojni avion.

Rusija je takođe "izgubila više od tri hiljade tenkova, oklopnih borbenih vozila, veliki broj konvencionalnih vojnih vozila, helikoptera, dronova i sve svoje izglede kao država".

Šta se dešavalo juče, 79. dana invazije Rusije na Ukrajinu pogledajte OVDJE