Tatu je i dalje tabu - u Južnoj Koreji ova umjetnost je krivično djelo

Kim Do-Jun poznat kao Doi, omiljeni je tatu majstor poznatih ličnosti, poput glumca Breda Pita ili njegove koleginice Han Je-Seul. U tihom studiju u Seulu, koji krase biljke i veliki prozori, Kim pravi svoje naširoko poznate tetovaže. Ipak, sve to radi diskretno, piše Njujork Tajms.

Njegov studio je smješten u neupadljivoj zgradi u sjeverno-centralnom dijelu Seula, u blizini palate koja datira iz 14. veka, a ispred stduija nećete naći natpis koji ga reklamira. Kim pažljivo provjerava mušterije, spušta roletne tokom zakazivanja i seli svoju radnju otprilike na svake dvije godine.

U Južnoj Koreji njegova umjetnost i dalje je krivično djelo.

Prema zakonu koji je na snazi od 1992. godine, tetoviranje bez medicinske dozvole može dovesti do kazni do 40.000 dolara ili čak zatvora. Protivnici tetovaža pozivali su se na zabrinutost zbog dugogodišnje povezanosti sa organizovanim kriminalom, kao i na strah od neadekvatne higijene i potencijalne štete koju nanose tatu majstori, za koje tvrde da nemaju adekvatne vještine.

Pokušaji da se ova zabrana ukine više puta je bila neuspješna, piše Njujork Tajms. U martu je Ustavni sud u Seulu ponovo potvrdio nezakonitost tatu industrije. Južnokorejski umjetnici, ali i oni koji žele da se tetoviraju, vjeruju da je presuda u suprotnosti sa stvarnošću, pozivajući se na drastično promijenjene društvene norme, veću otvorenost, prihvatanje tetovaža i rastuću međunarodnu potražnju za onim što je poznato kao "k-tattoo“.

Dok su tetovaže prihvaćene u većini svijeta - izuzeci uključuju nekoliko islamskih zemalja - Južna Koreja je i dalje jedna od rijetkih u kojima se umjetnici tretiraju kao kriminalci.

Njih desetine hiljada rade u tajnosti, pod stalnom prijetnjom organa za sprovođenje zakona. O prikrivenom radu pod zabranom Kim kaže.

"Sve ovo toliko dugo traje da je skoro, pa smiješno".

Sohjun Lim, 38-godišnja tatu umjestnica iz Seula, smatra da uslov medicinske dozvole nema nikakvog smisla.

"Niko sigurno neće ići u medicinsku školu da bi postao tatu umjetnik", rekla je.

Umjetnici iz ove zemlje kažu da je ova industrija u Koreji "eksplodirala" tokom protekle decenije.

Iako moraju da se kriju, ističu da je lako pronaći umjetnike, sve dok znate gdje da tražite.

"U Južnoj Koreji ima toliko nevjerovatnih umjetnika, a društvene mreže vam omogućavaju da ih birate i njima je lako pristupiti", rekla je Lim.

Društvene mreže su takođe proširile trendove, kao što je "k-tattoo", termin koji opisuje detaljne tetovaže inspirisane ilustracijama, a one su postale sinonim za korejske umetnike. "K-tattoo" je stvorio novi talas ljudi koje žele da se tetoviraju, objasnio je Kim.

Poznate ličnosti u Južnoj Koreji, poput mnogih muizičkih bendova, repera, glumaca učinili su da tetovaže postanu vidljive prikazujući ih kada god je to bilo moguće, a tako pomažu da se ova kultura razvija kod mladih, koji je sve više vole.

Prošlog juna, Galupovo istraživanje, tokom kojeg je anketirano više od 1.000 odraslih Južnokorejaca pokazalo je da više od polovine podržava legalizaciju ove umjetnosti. Ipak, rezultati su pokazali jasan generacijski jaz - 81 odsto ispitanika u dvadesetim godinama podržava legalizaciju, u poređenju sa 60 odsto onih u četrdesetim.

Odbojnost određenog broja Korejaca prema tetovažama leži i u određenim istorijskim dešavanjima. Tokom dinastije Korjo, koja je vladala od 918. do 1392. godine, ljudima su na silu postavljali tetovaže na lica ili ruke sa popisom zločina koje su počinili, a na isti način su ih označavali i kao robove. Ova kazna, koja je bila korak prije smrtne kazne, ostavila je tetovirane ljude izopštene iz društva. Ukinuta je 1740.

U 20. vijeku tetovaže su se vezivale uz bande inspirisane japanskim običajima, a upravo zato nekoliko modernih umjetnika u Južnoj Koreji ističe da su se namjerno udaljili od tetovaža poput zmajeva i japanskih slika koje su često zahtijevali gangsteri.

Mnogo toga se promijenilo u savremenoj Južnoj Koreji, pa i zahtjevi mušterija.

"Kada sam počeo, ljudi su željeli da imaju tetovaže da bi izgledali hrabrije. Sada žele lijepe stvari", rekao je Kim, koji je osnivač sindikata od 650 članova i koji nastavlja borbu za za prava umjetnika.

"Legalizacija bi stvorila bezbjednije, higijensko okruženje - za mušterije i umjetnike", smatra Kim.

Apro Li, tatu mjastor iz okoline Seula, rekao je da je zahvaljujući tetovažama proputovao svijet, jer je njegov hrabar rad inspirisan korejskom narodnom umjetnošću bio traženiji u inostranstvu.

"Svijet se mijenja. Onda, zašto zaostajemo", poručio je Li.

( K.B. )