Neutralnost Švajcarske na testu

Čuveni neutralni status Švajcarske uskoro će se naći na najvećem testu u posljednjih nekoliko decenija budući da se tamošnje ministarstvo odbrane, usljed ruske invazije na Ukrajinu, približava zapadnim vojnim silama.

Švajcarsko ministarstvo odbrane sastavlja izvještaj o bezbjednosnim opcijama koje uključuju zajedničku vojnu vježbu sa NATO zemljama i “nadoknadu” municije, kazala je za Rojters Paelvi Puli, načelnica sektora za bezbjednosnu politiku u ministarstvu.

O detaljima političkih opcija koje vlada razmatra prethodno nije izvještavano, navodi britanska agencija.

”Na kraju, može doći do promjena u načinu na koji se interpretira neutralnost”, kazala je Puli.

Prilikom posjete Vašingtonu, ministarka odbrane Viola Amherd izjavila je da će Švajcarska bliže sarađivati sa vojnom alijansom koju predvode SAD, ali da joj se neće pridružiti, prenijeli su švedski mediji.

Neutralnost, zahvaljujući kojoj je Švajcarska bila pošteđena u oba svjetska rata u 20. vijeku, sama po sebi nije cilj, već je namjera bila da se poveća švajcarska bezbjednost, kazao je Puli.

Peter Keler iz Švajcarske narodne partije smatra da je bliskiji odnos sa NATO-om nekompatibilan sa neutralnošću. "Nema razloga da mijenjamo uspješnu spoljnopolitičku formulu. To je donijelo mir i prosperitet ovom narodu", kazao je Keler

Među drugim opcijama su redovni i sastanci na visokom nivou između švajcarskih i NATO oficira i političara, kazala je ona.

Toliko približavanje Alijansi predstavlja odstupanje od pažljivo njegovane tradicije ne zauzimanja strana koja je po mišljenju njenih pristalica pomogla Švajcarskoj da mirno prosperira i zadrži posebnu ulogu kao posrednik, uključujući i tokom Hladnog rata između Zapada i Sovjetskog Saveza.

Ideja punog članstva u NATO je razmatrana, međutim iako su Švedska i Finska države koje takođe imaju istoriju neutralnosti na ivici ulaska u NATO, Pulijeva je kazala da je malo vjerovatno da će izvještaj preporučiti da i Švajcarska preduzme takav korak.

Izvještaj bi trebalo da bude završen krajem septembra kada će ga razmatrati švajcarski kabinet.

Biće predstavljen parlamentu na diskusiju i služiti kao osnova za moguće odluke o budućem pravcu švajcarske bezbjednosne politike. Izvještaj neće biti ponuđen na referendumsko izjašnjavanje.

Švajcarsko ministarstvo odbrane, kako prenosi Rojters, takođe će učestvovati u izrađivanju šire studije koju priprema ministarstvo inostranih poslova. Taj projekat obuhvata razmatranje usvajanja sankcija, izvoz municije i oružja i odnos sa NATO iz perspektive neutralnosti.

Neutralnost sadržana u ustavu

Švajcarska nije učestvovala u nekom međunarodnom ratu od 1815. godine, kada je usvojila status neutralnosti na Bečkom kongresu kojim su okončani Francuski revolucionarni ratovi.

Haškom konvencijom iz 1907. godine utvrđeno je da Švajcarska neće učestvovati u međunarodnim oružanim konfliktima, pomagati zaraćene strane vojskom i oružjem niti stavljati svoju teritoriju na raspolaganje zaraćenim stranama.

Neutralnost, koja je dio ustava, omogućava Švajcarskoj pravo na samoodbranu i mogućnost tumačenja političkih aspekata koncepta koji nijesu obuhvaćeni zakonskom definicijom.

Posljednji put je ažurirana početkom 1990-ih godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, kako bi omogućila spoljnu politiku zasnovanu na saradnji sa drugim zemljama u oblasti humanitarne pomoći.

Konflikt u Ukrajini je oživio debatu koja je sada, kako navodi Rojters, usredsređena na odluke vlade da uvede sankcije Rusiji, ali da ne dozvoli izvoz oružja proizvedenog u Švajcarskoj Ukrajinu.

”Ima dosta nelagode povodom toga što Švajcarska ne može više da doprinese kako bi pomogla Ukrajini”, kazala je Pulijeva.

Nadoknađivanje, proces u kojem Švajcarska snabdijeva municijom druge države kako bi zamijenila onu poslatu u Ukrajini, jeste još jedna potencijalna mjere, kazala je Pulijeva. To predstavlja svojevrstan iskorak u odnosu na dosadašnju vladinu politiku, mada bi direktno snabdijevanje bilo previše.

Predsjednik Injacio Kasis odbacio je mogućnost isporuke oružja trećim zemljama u znak podrške Ukrajini, ali ispoljavajući širi pogled na temu takođe je kazao da neutralnost nije “dogma” i da bi odsustvo reakcije sankcijama “išlo u prilog agresoru”.

Rast podrške NATO-u

Švajcarska već ima određene veze sa NATO-om, a prošle godine je odlučila da kupi bombardere “lockheed martin LMT.N F-35A”, koje kupuju ili već koriste određene članice NATO-a.

Švajcarska “ne može da uđe u neki savez zbog njene neutralnosti. Ali možemo da sarađujemo i sistemi koje kupujemo su dobra osnova za to”, kazala je ministarka Amherd.

Mjere koje se sada razmatraju bile bi značajan potez približavanja za zemlju koja nije ušla u Ujedinjene nacije do 2002. godine i koja svoje oružje većinom sama proizvodi.

Vladimir Holkov, portparol ruske ambasade u Bernu, kazao je za Rojters da bi takve mjere predstavljale radikalnu promjenu politike za Švajcarsku. Moskva ne bi “mogla da ignoriše” eventualno odricanje od neutralnosti, što bi imalo posljedice, kazao je Holkov bez pružanja više detalja.

Švajcarska vojska podržava veću saradnju sa NATO-om kao način jačanja nacionalne odbrane, dok se stav javnog mnjenja značajno promijenio od invazije na Ukrajinu.

Više od polovine ispitanika - 56% - podržava bliže veze sa NATO-om, pokazalo je nedavno istraživanje koje ukazuje na značajan porast u odnosu na 37% od prethodnih godina.

Ulazak u članstvo i dalje podržava manjina, ali je i ta cifra značajno porasla. Istraživanje sprovodene u aprilu pokazalo je da 33 odsto Švajcaraca podržava ulazak u alijansu.

”Jasno je da je ruska invazija u Ukrajini uticala na mnoge da promijene stav. To se smatra napadom na naše zapadne demokratske vrijednosti”, kazao je Mihael Herman iz istraživačke agencije Sotomo.

Tjeri Burkart, lider Liberalne demokratske partije desnog centra, koja je dio vladajuće koalicije, opisao je “seizmičke promjene” u načinu na koji ljudi razmišljaju o neutralnosti.

Neutralnost “mora biti fleksibilna”, kazao je on za Rojters.

”Prije Ukrajine, neki ljudi su mislili da više nikada nećemo imati konvencionalni rat u Evropi”, kazao je on, dodajući da su se pojedini zalagali za raspuštanje vojske. “Konflikt u Ukrajini nam je pokazao da ne smijemo biti tako samouvjereni”.

Burkart je kazao da on podržava povećanje potrošnje na vojsku i bliže odnose sa NATO-om, ali ne i puno članstvo.

Međutim, Peter Keler, generalni sekretar desničarske Švajcarske narodne partije (SVP) kazao je za Rojters da je bliskiji odnos sa NATO-om nekompatibilan sa neutralnošću.

SVP je takođe dio vladajuće koalicije i najveća je partija u donjem domu švajcarskog parlamenta.

”Nema razloga da mijenjamo uspješnu spoljnopolitičku formulu. To je donijelo mir i prosperitet ovom narodu”, kazao je Keler.

Ministarstvo odbrane se ne slaže sa tim stavon. Tokom posjete Vašingtonu, Amherdova je kazala da zakonski okvir neutralnosti “dozvoljava da bliže sarađujemo sa NATO-om i takođe sa našim evropskim partnerima”.

( Nada Bogetić )