Sa autoputa još nema isključenja za Verušu: Do Mateševa pa nazad?
Tomović navodi da se kada se krene ka Veruši stiče utisak da je Kralj Nikola bio poslednji koji je vodio računa o ovoj saobraćajnici, a kao najveći problem vidi stanje u kojem se nalazi most čija je ograda izudaran i rđava, a asfalt razoren
Put od Bioča do popularnog izletišta Veruša u blizini Podgorice datira iz 1905. godine i jedan je od puteva Kralja Nikole. Iako će do Veruše uskoro moći da se dođe autoputem, od Mateševa će se voziti u suprotnom pravcu, vraćajući se, što je tipično balkansko rješenje, ocjenjuje autor serijala "Podgorica sjutra" Predrag Tomović.
Ovaj serijal emituje se svake srijede u 20 časova na TV Vijesti u susret izborima u Podgorici.
Tomović navodi da se kada se krene ka Veruši stiče utisak da je Kralj Nikola bio poslednji koji je vodio računa o ovoj saobraćajnici, a kao najveći problem vidi stanje u kojem se nalazi most čija je ograda izudaran i rđava, a asfalt razoren.
"Samo isključenje sa magistralnog puta je krajnje neuredno i zapušteno, saobraćajna signalizacija je oštećena, prilaz mostu je zarastao u travu i šiblje, a asfaltna podloga je u lošem stanju, dok rasuti šljunak na kolovozu uključenje na magistralni put čini dodatno rizičnim. Sa mosta se pogled pruža na prelijepe obale Morače, a tirkiznu boju rijeke možete posmatrati i kroz pukotinu na samom mostu", kaže Tomović.
Dodaje da je s obzirom na to da je most korišten sve vrijeme gradnje autoputa, potpuno nejasno da nije kvalitetno asfaltiran, kako bi se što lakše odvijao saobraćaj i prema gradilištu i prema kampu kineskog izvođača CRBC-a.
Ovaj put iz dobra Kralja Nikole, ističe Tomović, uvezan je sa Željezničkom prugom iz vremna socijalizma i novim autoputem.
"Konfiguracija terena je očito takva da sve saobraćajne trase moraju da prođu upravo ovim predjelom. Na potezu Bratonožića nailazimo na kilometre i kilometre uske saobraćajnice gdje se teško može normalno mogu mimoići vozila. Najveći dio saobraćajnice od Bioča do Mateševa je bez razloga preuzak. Uz malo angažovanje građevinske operative dok se gradio autoput bilo je moguće formirati uslovnu saobraćajnicu", objašnjava.
Tomović ističe da je zanemarivanje potreba lokalnog stanovništva i neulaganje u infrastrukturu dovelo do situacije da je svima postalo potpuno normalno da se nova oštećenja i nove rizične situacije, nastale nakon saobraćajnih nezgoda čak i ne označe, a kamoli saniraju.
Iako će do Veruše moći da se dođe autoputem, od Mateševa će se voziti u suprotnom pravcu, vraćajući se.
"Pri čemu će se plaćati karta za korišćenje autoputa, ali nakon isključenja na Mateševu potrebno se voziti u suprotnom pravcu, što je tipično balkansko rješenje. Vožnja će biti znatno skuplja i duža, a dodatno će se zagađivati priroda. Sistematičnost u poslu očito nije naša jača strana. Iako se autoput kao autoput završava, isključenja nisu završena, pa su na Mateševu mašine koje kopaju temeljne stope za most kako bi se trajno riješio problem teretnog transporta", kaže Tomović.
Otvaranje autoputa očekuje se početkom jula, tako da, navodi, predviđeno isključenje na Mateševu ne može biti u funkciji.
"Koristiće se stari, dotrajali most, koji će biti improvizovano rješenje koje će poslužiti do završetka planiranog isključenja. Ako bi sagledali kompletan projekat autoputa naišli bi na čitav niz nelogičnosti. Najkrupnije stvari koje padaju u oči su drastično probijanje rokova, projekat je drastično skuplji nego što je planirano, petlja autoputa bez koje nema govora o funkcionalnoj cjelini nije uključena u projekat...", nabraja Tomović probleme.
Isključenje na Pelevom Brijegu, na desetak kilometara od grada je izgrađeno, ali isključene za Verušu nije ni počelo da se radi.
"Od maja 2015. godine zna se da nas čeka gradnja isključenja sa autoputa. Ovdje teško da možemo govoriti o propustu, kao što se o propustu ne može govoriti ni kad je u pitanju zaboravljena petlja autoputa. Izgradnja isključenja sa autoputa je obaveza lokalne samouprave...".
Tomović postavlja pitanje zašto, ako je deklarativna svrha projekta gradnje autoputa razvoj sjevera države, paralelno sa gradnjom autoputa nisu formirani pristupni putevi, dok su lokalni putevi ostavljeni u krajnje lošem stanju.
"Da li zapravo na terenu imamo nastavak lošeg tretmana sjevernog dijela opštine i države? Ako se osvrnemo na nezavršeno priključenje na Zlatici, neizgrađena isključenja, stiče se utisak da je projekat vijeka ustvari projekat vijeka za nekoliko pojedinaca ili preduzeća, dok je javni interes, interes građana podređen željama moćnih pojedinaca", smatra on.
Podsjeća da je za 40 kilometara izdvojeno više od milijardu eura, a da će cijena karte za ovu dionicu biti 3,5 eura.
"Sa druge strane, Izgradnja tunela Sozina koštala je 74 miliona eura, a cijena karte za putnički automobil iznosi 2,5e. Tom logikom, srazmjerna cijena karte za autoput iznosila bi 32,5e, odnosno 10 puta više nego što je određena. Zapravo, za milijardu eura iste kompanije mogle su da izgrade svu putnu infrastrukturu u državi i gradovima, sa akcentom na obilaznice na primorju, čime bi riješili problem saobraćajnih gužvi u sezoni, jer i inače, najveći broj turista u Crnu Goru dolazi avionom", poručio je Tomović.
( A.B. )