Abazović: Ako ostanemo izvan Evrope, nije nemoguće da Zapadni Balkan postane nova Ukrajina
Abazović je ukazao na to da se Evropa nalazi u novoj fazi zbog ruske agesije na Ukrajinu, te da je potrebno da se odluke donose brže i pametnije
Premijer Crne Gore Dritan Abazović izjavio je danas u Evropskom parlamentu da ukoliko ostane izvan Evropske unije (EU) Zapadni Balkan može postati nova Ukrajina kroz nekoliko godina.
"Regionu su potrebne pozitivne vibracije i da vidi da su vrata EU otvorena za države koje zaslužuju da budu dio Unije. Ne smijemo da gledamo na Zapadni Balkan kao na crnu rupu Evrope. Treba da znate da, ako ostanemo izvan Evrope, nije nemoguće da Zapadni Balkan postane nova Ukrajina kroz nekoliko godina. Mislim da to niko ne želi u Evropskoj uniji", poručio je premijer Crne Gore Dritan Abazović pred evropskim parlamentarcima u EP.
Njegov govor je medijima dostavila Vladina Služba za odnose sa javnošću.
Abazović je ukazao na to da se Evropa nalazi u novoj fazi zbog ruske agesije na Ukrajinu, te da je potrebno da se odluke donose brže i pametnije.
On je kazao da je nova Vlada oformljena sa jednom jasnom porukom i ciljem da se brže krećemo u evropskim integracijama.
"Mislim da su ovo istorijski trenuci ne samo za Crnu Goru nego cijelu Evropu. Nakon 24. februara (početka ruske invazije na Ukrajinu) svijet je drugačiji i više nego ikad ljudi u Crnoj Gori, regionu i Evropi shvataju da treba da budemo zajedno i damo najbolje od sebe da završimo naš deo posla, a da sa druge strane evropske institucije to prepoznaju", rekao je Abazović.
On je kazao da će Crna Gora motriti na imovinu ruskih tajkuna, kao i ljudi koji iz te zemlje dolaze u Crnu Goru.
"Garantujemo da će svi koji su pod sankcijama imati poseban tretman u smislu monitoringa. Za sada nemamo problema po tom pitanju. u Crnoj Gori se trenutno nalazi više od 7.000 izbjeglica iz Ukrajine i oni su više nego dobrodošli u našu zemlju. Samo za jedan dio je bila potrebna podrška države, ostali ne traže pomoć i osjećaju se ugodno u našoj državi", zaključio je Abazović.
Govoreći o prioritetima, Abazović je rekao da je Vlada stoprocentno proevropski nastrojena, te da Crna Gora stopocentno prati politiku EU.
"Sve što se donese kao odluka u EU, Crna Gora sledi i tako će biti i ubuduće. Želimo da delimo vrednosti Zapada, to je odluka crnogorskog naroda", poručio je Abazović.
Prema njegovim rečima, Crna Gora može biti država koja će rezultate dostaviti brže od ostalih zemalja kandidata.
Premijer je takođe rekao da će Crna Gora biti prijateljski nastrojen prema svakoj susednoj zemlji.
"Želimo odlične prijateljske odnose sa susedima i podržavamo svaku inicijativu koja može da omogući bolju komunikaciju i gradi povjerenje u regionu. Ne podržavamo nijednu inicijativu koja je zamjena EU integracijama, samo one koje Crna Gora i ostale zemlje mogu iskoristiti kao sredstvo za brži napredak u integracijama", naglasio je Abazović.
On je saopštio i da je cilj Vlade da se fokus sa negativnih tema, kao što su nacionalizam i podjele, premjesti na one koje se zaista tiču građana.
Ovo je, kako je rekao, nova prilika za evropske kompanije da započnu biznis u Crnoj Gori i da ne gledaju na Crnu Goru kao na malo tržište, već kao hab za pravljenje biznisa.
Abazović je rekao da je ključni cilj Vlade je da deblokira institucije, krene naprijed i pošalje pozitivne signale Evropskoj uniji (EU) i regionu da Zapadni Balkan može da ima uspješnu priču.
Abazović je poručio da Vlada ima jasan cilj - da ubrza integracioni put države.
“Crna Gora je sto odsto usklađena sa spoljnom politikom EU. Pratimo sve odluke Unije, a tako će biti i u budućnosti. Ova Vlada je sto odsto proevropska”, rekao je Abazović.
Abazović je, govoreći o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, naveo da je prethodna vlada imala uspjeha, ali da je najviše uspjeha postignuto u posljednjih 20 dana.
“Naš najveći uspjeh je da smo konačno isporučili veoma jasne rezultate. Prvi put imamo istrage protiv nekog ko je decenijama bio šef pravosuđa”, rekao je Abazović.
On je kazao da je Crna Gora isporučila rezultate u vladavini prava, dodajući da su ostala tri otvorena pitanja, odnosno izbor vrhovnog državnog tužioca, članova Ustavnog suda i Tužilačkog savjeta.
( BETA, MINA )