Djeca rađaju djecu: Majke postaju i sa 14 godina (INFOGRAFIK)

Više hiljada maloljetnica porodilo se u posljednjih deset godina u Crnoj Gori, a među njima ima i 14-godišnjakinja. Sagovornice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) ističu da je uglavnom riječ o pripadnicama romske i egipćanske (RE) populacije, kao posljedica njihovog običaja ugovorenih brakova.

”One rano stupaju u bračne odnose i od djevojčica se očekuje da već sa 15 ili 16 godina rode prvo dijete. I očevi su nezreli vršnjaci, tako da nijedno od njih ne shvata ozbiljnost i komplikacije rane trudnoće”, upozorava u razgovoru za CIN-CG direktorica ulcinjskog Doma zdravlja, ginekološkinja Sadije Holaj.

Dječji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF) upozorava da su djevojčice koje se udaju u ranom uzrastu izložene opasnostima po zdravlje zbog čestih porođaja, neplaniranih trudnoća, seksualno prenosivih bolesti i abortusa. Rano rađanje djece vodeći je uzrok smrtnosti za djevojčice uzrasta od 15 do 19 godina, zbog komplikacija u vezi sa trudnoćom i porođajem.

I doktorka Holaj ističe da maloljetničke trudnoće nose sa sobom veći stepen smrtnosti i majke i djeteta. “Pored toga, ima i ozbiljne komplikacije od bolesti kao što su prevremeni porođaj, hipertenzija, anemija i toksenija”, pojašnjava ona.

Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) kazali su za CIN-CG da rana trudnoća ostavlja zdravstvene posljedice u vidu rizika od ponovne mogućnosti rađanja, a da je karakteristično i to da se zbog fizičke nezrelosti porodilje, porođaji uglavnom završavaju carskim rezom.

”Takođe, maloljetničko roditeljstvo najčešće utiče na društveno-socijalni život maloljetnice. Rana trudnoća najčešće dovodi do promjena raspoloženja, razdražljivosti, depresivnog stanja, iskrivljenog doživljaja sebe i novorođenčeta, poremećaja u vršnjačkim odnosima i školovanju”, poručuju iz IJZ.

Istraživanje koje je UNICEF sproveo u Bugarskoj pokazuje i da porodice nisu niti zabrinute niti svjesne rizika od ranih trudnoća i da većina Roma, na primjer, smatra da mlade majke rađaju zdravu djecu i da rano rađanje nije rizično ni za nju ni za bebu. Čak i kada im medijatorke predstave podatke o negativnim posljedicama ranog rađanja, to nema značajan uticaj na praksu dječjih brakova, što, navodi se u dokumentu UNICEF-a, znači da ih običajne norme nadjačavaju.

UNICEF je kod nas u saradnji sa Upravom za statistiku (MONSTAT) više puta u posljednjih deset godina sproveo istraživanja višestrukih pokazatelja u romskim naseljima u Crnoj Gori (MICS). Istraživanje je pokazalo i da 18,2 odsto ispitanica i 6,5 odsto ispitanika prvi put stupilo u brak ili zajednicu prije navršene 15. godine. Prije navršene 18. godine taj procenat je 56,4, odnosno 34,9 odsto.

Procenat mladih starosti od 15 do 24 godine koji su imali seksualne odnose prije navršene 15. godine kod žena je bio 19,5, a kod muškaraca 11,4 odsto.

Jedno od tih istraživanja pokazalo je da je 36,9 odsto ispitanica u starosnoj grupi od 20 do 24 godine rodilo najmanje jedno dijete prije svoje 18. godine.

IJZ je dostavio CIN-CG podatke o ukupnom broju porođaja u Crnoj Gori, ali i udio porodilja koje su u trenutku porođaja imale do 19 godina. Iz IJZ su kazali da ne raspolažu podacima o broju porođaja maloljetnica. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, trudnoće i porođaji u kojima majka ima manje od 20 godina smatraju se adolescentskim.

U periodu od 2010. do 2020. godine ukupno je bilo 80.430 porođaja, a udio porodilja do 19. godine činilo je 3.193. To je oko četiri procenata od ukupnog broja.

Dok je broj porođaja u posljednjih deset godina opao za oko 900 godišnje, sa 7.820 2010. godine na 6.919 slučajeva 2020, opadao je i broj porođaja među adolescentima. Ta brojka se smanjila za više od 100 porođaja godišnje, sa oko 370 u 2010. godini na 252 u 2020. godini.

Evidenciju o maloljetničkim porođajima imaju zdravstvene ustanove, pa je u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u državi – Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) - u posljednjih pet godina zabilježeno 48 slučajeva. “Najmlađa maloljetna osoba porođena u tom periodu je imala 14 godina”, navodi se u odgovoru iz KCCG.

Najveći broj maloljetničkih porođaja je, međutim, imala beranska bolnica. U posljednjih pet godina, u bolnici su obavljena 103 maloljetnička porođaja, a najmlađa majka imala je 15 godina.

Direktor barske Opšte bolnice “Blažo Orlandić” Igor Karišik kazao je za CIN-CG da su u istom periodu imali 15 maloljetničkih porođaja, od koji su dvije porodilje u tom trenutku imale po 14 godina, dvije od po 15, četiri od 16, a sedam od 17 godina. Broj maloljetničkih porođaja u Baru porastao je u posljednje dvije godine.

Nikšićka Opšta bolnica imala je 19 maloljetničkih porođaja u posljednjih pet godina, a iz tamošnje službe su za CIN-CG kazali da je najmlađa među njima imala 15 godina, dok je uglavnom riječ o 17-godišnjakinjama. Iz bjelopoljske Opšte bolnice kazali su da je u posljednjih pet godina bilo 11 maloljetničkih porođaja, među kojima je najmlađa porodilja imala 16 godina.

Glavna sestra kotorske Opšte bolnice Dijana Kukuličić kazala je za CIN-CG da se kod njih na godišnjem nivou obično porodi jedna ili dvije maloljetnice, a da je najmlađa među njima takođe imala 16 godina. Isto toliko godina imala je i najmlađa porodilja u cetinjskoj Opštoj bolnici “Danilo I”, kazala je za CIN-CG Anđelka Lopičić, glavna sestra gineokologije i akušerstva. U prijestoničkoj bolnici u posljednjih pet godina imali su tri maloljetnička porođaja.

Opšta bolnica Pljevlja je od 2017. godine imala 14 maloljetničkih porođaja, a najmlađa pacijentkinja imala je 16 godina.

Slučajeve prijavljuju centrima za socijalni rad i policiji

Direktor barske bolnice, Igor Karišik, kazao je da je u slučaju porođaja maloljetnica praksa da se obavijeste policija i lokalni Centar za socijalni rad. Direktorica tamošnjeg Centra za socijalni rad Biljana Pajović kazala je za CIN-CG da su u posljednjih pet godina imali tri prijavljena slučaja porođaja maloljetnica u Baru, a jedan više u Ulcinju. Ona je pojasnila da se obično dešava da budu obaviješteni o porođaju maloljetnice od strane odjeljenja ginekologije bolnice.

”Odmah po saznanju, stručni radnici službe za djecu i mlade odlaze na odjeljenje ginekologije, gdje obavljaju razgovor sa maloljetnom porodiljom. Tom prilikom je potrebno utvrditi gdje i sa kim živi maloljetnjica, da li je spremna, uz pomoć porodice da preuzme brigu o bebi i na adekvatan način brine o njoj. Uobičajeno je i da se stupi u kontak sa članovima porodice – roditelji, emotivni partner – kako bi se potvrdilo da je porodilja prihvaćena, te da će joj biti pružena potrebna pomoć”, kazala je Pajovićeva.

Dodala je da ukoliko je potrebno, sprovodi se praćenje porodice, u određenom vremenskom periodu i to na način što se sačinjava plan usluga podrške korisniku i porodici, obavljaju se savjetodavni razgovori u Centru, puža psihosocijalna ili materijalna podrška.

Uglavnom prijave stižu iz Opšte bolnice - porodilišta, ili tokom trajanja trudnoće maloljetnice prijava stigne ili od vaspitno-obrazovnih ustanova ili od roditelja, pojasnili su predstavnici više centara za socijalni rad u razgovoru za CIN-CG.

Zavisno od situacije i prihvatanja ili neprihvatanja maloljetnice od strane roditelja, Centar za socijalni rad može da reaguje na sljedeće načine - ako porodica prihvati maloljetnicu sa djetetom, onda prate porodičnu situaciju i kroz praćenje obavljaju savjetodavni rad i upućiju članove porodice u skladu sa potrebama na relevantne institucije. Takođe, pored savjetodavne, Centar u skladu sa mogućnostima pruža i razne vrste materijalnih pomoći. U slučajevima kada porodica ne prihvata maloljetnicu sa djetetom, Centar pronalazi adekvatan vid zaštite majke i djeteta, a to obično bude porodični smještaj, dok dijete ne navrši tri godine.

U posljednjih pet godina to se desilo jednom, kazala je rukovoditeljka Službe za djecu i mlade Centra za socijalni rad Nikšić Marija Nikčević. “U međuvremenu radi se na osnaživanju i osamostaljivanju korisnice kako bi samostalno preuzela brigu o djetetu kada joj pravo na uslugu prestane. Porodični smještaj pružaju lica koja su prošla licenciranu obuku”, pojasnila je ona.

Direktor beranskog Centra za socijalni rad Petar Pajković kazao je da je tamošnja bolnica prijavila tri maloljetnička porođaja u posljednjih pet godina. “Takođe je bitno naglasiti da obavještenje Centru od strane bolnice uglavnom dolazi kada su u pitanju nesređeni porodični odnosi i nezadovoljstvo roditelja maloljetnice zbog situacije u kojoj se našla”, pojasnio je on.

U više slučajeva, podaci centara za socijalni rad i zdravstvenih ustanova, koji se tiču maloljetničkih porođaja se ne poklapaju.

Zajednica prepreka do kontracepcije

Psihološkinja iz Centra za romske inicijative (CRI) Jovana Knežević kazala je za CIN-CG da “možemo sa sigurnošću da kažemo da je problem maloljetničkih trudnoća veoma izražen kada je RE zajednica u pitanju, imajući u vidu da je dječji ugovoren brak usko povezan sa ranim trudnoćama”.

Knežević je mišljenja da se posljednjih desetak godine povećao trend ne samo maloljetničkih trudnoća i porođaja, nego i pobačaja.

Na pitanje CIN-CG na koji način se može podići svijest o opasnostima koje sa sobom nose maloljetničke trudnoće i porođaji, Kneževićeva je kazala da se CRI od 2011. godine intenzivno bavi suzbijanjem dječjih ugovorenih brakova i u sklopu rada u kontinuitetu ukazuju na rizike koje nosi rana trudnoća kao i posljedice sa kojima se suočavaju djevojčice prilikom porođaja.

”S obzirom na to da je zajednica Roma i Egipćana još pod strogim patrijarhalnim normama, jedan od glavnih problema jeste da zajednica generalno ne dozvoljava mladima a pogotovo djevojčicama da se upoznaju sa temom reproduktivnog zdravlja, pogotovo kada su u pitanju kontracepcijska sredstva”, navodi Knežević razloge.

To potvrđuju i rezultati MICS istraživanja, koje pokazuje da je svega 4,1 odsto ispitanica koje su u tom trenutku bile udate ili u zajednici kazalo da koriste neko kontraceptivno sredstvo.

Izvršna direktorka CRI Fana Delija kazala je da je visok procenat maloljetničkih trudnoća, pogotovo između 16 do 18 godina.

”Ono što dodatno zabrinjava jeste da su kroz praksu registrovani i slučajevi maloljetnih trudnoća i prije 16. godine, što ukazuje na problem zakonodavnog okvira u slučajevima sprečavanja dječjeg nedozvoljenog braka. Naša praksa takođe ukazuje da prilikom sprečavanja dječjih brakova najčešće nailazimo na to da ‘prilikom vraćanja djevojčica kod bioloških roditelja kao najbolji interes djeteta’ ugovoreni brak postaje ‘ javna tajna’, što za posljedicu ima maloljetničku trudnoću i da nam djeca rađaju djecu”, kazala je ona.

”Sve naše ispovijesti žrtava potvrđuju činjenicu da su djevojčice postale majke prije punoljetsva, što ne isključuje mogućnost da one u tim ranim fazama i u toku braka ne odlučuju da li će postati majke, a nažalost su često i žrtve silovanja u toku braka”, navodi Delija.

Kada je u pitanju zdravstvena njega ona je dostupna, međutim Delija ističe da moramo imati u vidu da određeni broj žrtava iz zajednice Roma ne posjeduje dokumenta, pa po automatizmu nemaju zdravstvene knjižice i samim time se uskraćuje pravo na zdravstveno obrazovanje.

I Evropska komisija je u posljednjem godišnjem izvještaju o Crnoj Gori istakla da sve zdravstvene usluge nisu dostupne za osobe bez regulisanog pravnog statusa, ukljčujući pripadnike RE populacije.

Brak iz ljubavi, pored svoje, stara se o još troje djece

Mada se djevojčice nerijetko udaju protiv svoje volje i stupaju u ugovorene bračne zajednice, slučaj Andrijane Kajtazaj je prilično drugačiji.

Ona je kazala za CIN-CG da se u svog supruga zaljubila dok je još išla u školu i da se na brak odlučila iz ljubavi.

”Mi smo se zabavaljali i u tom periodu sam željela da se udam za njega. Moji stvarno nisu željeli da se udam. Sa njim sam i dan danas. I srećno sam udata. Imamo sedmoro djece. Prvo dijete sam rodila od 14 godina, drugo sam rodila od 16... i sve tako”, kazala je ova 37-godišnjakinja u razgovoru za CIN-CG.

Gotovo svi porođaji obavljaju se u zdravstvenim ustanovama. MICS istraživanje je takođe pokazalo da je tokom posljednje trudnoće najmanje jedan pregled imalo 85,7 odsto ispitnica, a najmanje četiri pregleda njih 63,5 odsto. Ovo je procenat žena koje su bile trudne u periodu od dvije godine koje je prethodilo istraživanju. Od njih je samo 77,1 odsto kazalo da im je izmjeren krvni pritisak i da su dale uzorak urina i krvi tokom posljednje trudnoće.

Sagovornica CIN-CG kazala je da je tokom svojih sedam porođaja imala odlično iskustvo sa zdravstvenim sistemom i da je njeno zdravlje i sada odlično.

Nakon što je njena rođaka preminula, Kajtazaj je odlučila da se stara i o njeno još troje djece.

”Oni su htjeli da dječake smjeste u dom, a djevojčicu da uzimaju. Centar za socijalni nije bio za to. Ja sam rekla - ja ću da ih usvojim, što da ne. Kako sam odgojila svoje, tako ću odgojiti i njih. Srećna sam, nemamo nikakvih problema”, istakla je sagovornica CIN-CG.

Crna Gora prva po ranim brakovima

Kada je u pitanju rasprostranjenost dječjih brakova, podaci iz MICS istraživanja iz zemalja regiona pokazuju da su oni najčešći u crnogorskoj romskoj zajednici.

Tako je u Crnoj Gori najveći procenat Romkinja koje su stupile u brak do 15. godine – 18,2, dok je kod opšte populacije taj procenat 0,5. U grupi do 18 godina taj procenat je među Romkinjama čak 56,4 odsto, a u opštoj populaciji 6,2. U ovoj drugoj grupi neznatno viši stepen ima samo Srbija – 57 odsto Romkinja uđe u brak do 18. godine.

Ovo istraživanje obuhvatilo je i Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.

Mladi Romi i Romkinje iz siromašnijih porodica u većem su riziku od stupanja u brak prije 15. godine u odnosu na vršnjake koji žive u bogatijim porodicama, pokazuje istraživanje. Iz najsiromašnijih porodica prije 15. godine u brak stupi čak 27 odsto, a iz najbogatijih 16 odsto.

Mladi iz romskih naselja koji nisu u braku pismeni su u 57 odsto slučajeva. Među onima koji su stupili u brak prije 18. godine pismeno je nešto više od polovine (54 odsto). S druge strane, od onih koji su stupili u brak prije 15. godine samo dvoje od petoro je pismeno (42 odsto), pokazalo je istraživanje MICS. Među mladim Romima koji su nepismeni, 45 odsto nije u braku, jedna trećina (32 odsto) stupila je u brak između 15. i 18. godine, a skoro dvije četvrtine (23 odsto) prije 15. godine. Od onih koji ne pohađaju školu više od polovine (55 odsto) nije u braku, skoro jedna trećina (31 odsto) stupila je u brak između 15. i 18. godine, a 14 odsto prije 15. godine.

( Miloš Rudović )