Mandić dužan Staniću 180.000 eura

Nova srpska demokratija moraće da plati Pokretu za Pljevlja preko 180.000 eura zbog nepoštovanja ugovora koji su potpisali predsjednici tih političkih partija Andrija Mandić i Novica Stanić uoči parlamentarnih izbora 2016. godine.

To se navodi u presudi, koja je postala pravosnažna, nakon što je Viši sud potvrdio presudu Osnovnog suda u Podgorici.

Osnovni sud ponovo je odlučivao o tužbi Pokreta za Pljevlja, nakon što je Vrhovni sud ukinuo prethodne presude koje su bile presuđene u korist Nove srpske demokratije.

Po osnovu glavnog duga za neisplaćena budžetska sredstva po osnovu jednog poslaničkog mandata za period od 8. novembra 2016. do 30. septembra 2019. godine, Nova će morati Pokretu da isplati 158.792 eura sa zakonskom kamatom od 22. oktobra 2019. pa do konačne isplate i na ime dospjele zatezne kamate obračunate do 21. oktobra 2019. iznos od 20.597 eura.

Sud je Novu obavezao da na ime troškova postupka Pokretu za Pljevlja isplati 3.367 eura u roku od 15 dana po pravosnažnosti presude.

Iz Pokreta za Pljevlja najavili su podnošenje još jedne tužbe po istom osnovu za period od 30. septembra 2019. do 30. septembra 2020. godine, kada su održani posljednji parlamentarni izbori.

Mandić i Stanić potpisali su 19. septembra 2016. koalicioni sporazum o zajedničkom učešću na parlamentarnim izborima.

U obrazloženju presude navedeno je da je ovaj sporazum, iako su ga potpisali Mandić i Stanić i ovjerili pečatima stranaka, bio zaveden samo kod Pokreta za Pljevlja.

Novoj srpskoj demokratij to je upravo bio argument da osporavaju tužbeni zahtjev, navodeći da sporazum ne može da proizvodi pravno dejstvo jer jer nije zaveden u djelovodnik te stranke.

”Predmet navedenog sporazuma je podnošenje zajedničke koalicone liste sa drugim članicama Demokratskog fronta i drugim političkim partijama koje su zaključile izvorni sporazum sa jedinstvenom izbornom listom, pa su ovim sporazumom ova dva politička subjekta ugovorila da tužilac (Pokret za Pljevlja) na jedinstvenoj poslaničkoj listi bude zastupljen sa dva kandidata različitog pola dok se članom 5. tužena (Nova) obavezala da bezuslovno pripadajuća budžetska sredstva po osnovu jednog poslaničkog mandata mjesečno prenosi tužiocu do kraja mjeseca za prethodni mjesec, za vrijeme trajanja mandata Skupštine novoizabranog sastava. Istog dana su parnične stranke zajedno sa još 8 političkih subjekata, zaključili sporazum o koalicionoj saradnji i zajedničkoj izbornoj listi za izbor poslanika u Skupštini Crne Gore za parlamentarne izbore koji će se održati 16.10.2016... Sporazumom je ugovoren redosljed kandidata za izbor poslanika na zajedničkoj listi pa tužiocu pripada pravo za izbor poslanika sa 49 i 73 mjesta. Kako je zajednička izborna lista ostvarila prvo na ukupno 18 poslaničkih mandata, to tužilac (Pokret za Pljevlja) shodno zaključenom Sporazumu nije imao parvo na poslanika u skupštini Crne Gore”, navodi se u obrzloženju presude.

U ranijoj presudu ovaj sud je bio stanovišta da Sporazum o zajedničkom učešću na parlamentarnim izborima zaključen između parničnih stranaka ništavan pravni posao, što su tvrdili i iz Nove srpske demokratije.

U međuvremenu je Vrhovni sud utvrdio da predmetni sporazum nije ništavan pravni posao jer su potpisnici sporazumom uredili međusobna prava i obaveze što nije suprotno prinudnim propisima.

”Obaveza koju je tužena (Nova) preuzela članom 5 navedenog Sporazuma a kojim je propisano da će tužena bezuslovno pripadajuća budžetska sredstva na osnovu jednog poslaničkog mandata prenositi na tužioca do kraja mjeseca za prethodni mjesec za vrijeme trajanja mandata ne može se cijeniti prema odredbama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja već prema opštim pravilima obligacionog prava kojim se uređuje sloboda uređivanja obligacionih odnosa. U tom smislu odredbom člana 3 Zakona o obligacionim odnosima propisano je da su strane u obligacionim odnosima slobodne da u granicama prinudnih propisa i morala društva, svoje odnose urede po svojoj volji, dok je članom 4 istog zakona propisano da u zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa strane su dužne da se pridržavaju načela savjesnosti i poštenja koje se ne može isključiti niti ograničiti”, navodi sud u obrazloženju presude.

Vrhovni sud u svom ukidnom rješenju naveo je i da politički subjekti imaju slobodu da sporazumno raspoređuju sredstva koja ostvaruju iz javnih prihoda što im omogućava Zakon o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja.

Nova: Skandalozna i nezakonita presuda

Nedavno su presudu Vrhovnog suda u ovom sporu iz Nove srpske demokratije nazvali skandaloznom i nezakonitom.

Iz te stranke optužili su sudiju Branimira Femića da je ukinuo dvije presude Osnovnog i Višeg suda, koje su bile u korist Nove kako bi nanio ogromnu štetu Novoj srpskoj demokratiji.

Tada nijesu saopštili o kojem se sporu radi.

”Neshvatljivo nam je bilo ovako osiono i bahato ponašanje predsjednika vijeća Vrhovnog suda kojim je ukinuo jedino zakonite i održive presude svojih kolega iz Osnovnog i Višeg suda, a koji su očigledno sudili po zakonu i bez uticaja kriptovanih uređaja i njihovih vlasnika, koji su žarili i palili po crnogorskim sudovima decenijama… Mnoge stvari su postale jasne javnosti Crne Gore kada su objavljene Skaj komunikacije organizovane kriminalne grupe, na čijem čelu je bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. Sudija Branimir Femić je osoba koju jedan od članova te grupe pominje kao ključnog sudiju za donošenje odluka na osnovu kojih je naplaćivana korupcija od lica koja su bila spremna da naručuju i plaćaju ‘presude’. Nova srpska demokratija smatra da je Branimir Femić doneseći ovakvu odluku dotakao dno, degradirao struku, pao na najniže moguće grane i zaslužio da se utvrdi njegova odgovornost i za ovaj konkretni slučaj”.

( Goran Malidžan )