Makron i Šolc pozvali Putina da oslobodi branioce Azovstala
Rat u Ukrajini - 94. dan
Stanovnici južnog regiona Ukrajine koji su zauzele ruske trupe potvrdili su da je vojni komandant koji je bio zadužen za tu oblast "zabranio" Ukrajincima da odlaze u regione pod kontrolom Ukrajine.
Stanovnici Hersona, koji su razgovarali za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa (RSE), nisu željeli da budu identifikovani iz bezbjednosnih razloga.
Rekli su da je civilima bilo dozvoljeno da pobjegnu samo na Krim koji je okupirala Rusija ili u dio Zaporožja koji kontrolišu ruske trupe.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc pozvali su danas predsjednika Rusije Vladimira Putina da oslobodi 2,5 hiljade ukrajinskih branilaca čeličane Azovstalj koje su zarobile ruske snage, saopštila je Jelisejska palata.
Dvojica evropskih lidera su u zajedničkom pozivu pozvala Putina da prihvati direktnu razmjenu sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, navedeno je u saopštenju, prenio je Rojters.
Kako su kazali iz Jelisejske palate, Makron i Šolc su, takođe, insistirali na hitnosti ukidanja ruske blokade luke Odese kako bi se omogućio ukrajinski izvoz žitarica.
Američki vojni zvaničnici potvrdili su da su u više navrata razgovarali sa ukrajinskim zvaničnicima o zahtjevima Kijeva za dobijanje novijeg, naprednijeg oružja koje bi moglo da pomogne u sprječavanju napredovanja ruskih snaga u Donbasu, ali odbili su da javno kažu da li će ti sistemi biti isporučeni uskoro.
Ukrajina je nedjeljama molila SAD da dostave višecijevne sisteme za lansiranje raketa (MLRS) američke proizvodnje, koji su moćniji i lakši za rukovanje od haubica i drugih artiljerijskih sistema koje su do sada obezbijedili Vašington i Zapad, piše Glas Amerike.
Te molbe su postale samo glasnije kako su ruske snage napredovale u istočnoj Ukrajini, čineći ono što su visoki zvaničnici američke odbrane opisali kao "postepeni dobitak" u borbi koja je uglavnom uključivala artiljeriju i drugu vatru dugog dometa.
"Mi smo svjesni ukrajinskih nejavnih i javnih zahtjeva za ono što je poznato kao višecijevni raketni lansirni sistem. Ali neću ići ispred odluke koja još nije donijeta", rekao je novinarima sekretar za štampu Pentagona Džon Kirbi.
On je dodao da su u stalnoj komunikaciji sa Ukrajinom i da svakoga dana rade na tome da oružje i sistemi uđu u Ukrajinu.
Ipak, postoje indicije da su američki zvaničnici možda spremni da pošalju Ukrajini MLRS i pomognu u potiskivanju najnovije ruske ofanzive.
Tijela više od 50 ukrajinskih vojnika pronađena su u masovnoj grobnici u parku u Mariupolju, rekao je za Tass Dmitri Kalašnjikov iz Biroa za forenzičku medicinu samoproglašene Donjecke narodne republike (DNR).
„Grobnica se nalazi u parku blizu Metalurg stadiona, praktično je u centru grada. Na dva mjesta su pronađene prazne plastične boce sa spiskovima koje je potpisao komandant ukrajinske vojne jedinice. Na spisku se nalaze prezimena, imena, nadimci, pozicija i čin. Na tim spiskovima su 52 imena. Na skoro svim tijelima na nekoliko mjesta u džepovima se nalaze podaci o preminulima, koji se poklapaju sa onima iz tabele“, rekao je Kalašnjikov.
Grobnica je rov širok oko metar i po i dugačak 50 metara. Kako je objasnio Kalašnjikov, tijela su bila naslagana jedna na druga, a neka su se nalazila u plastičnim kesama. Za sada je otkriveno 14 tijela, a stručnjaci nastavljaju ekshumaciju i preglede tijela.
Kalašnjikov je rekao da značajan broj pronađenih tijela pripada ukrajinskim marincima i mornarima, među kojima je i nekoliko oficira. Na skoro svim tijelima nalaze se prostrijelne rane ili povrede od šrapnela. Kod mnogih su primjetni tragovi pružene medicinske njege.
Portparol ruskog ministarstva odbrane Igor Konašenkov saopštio je 20. maja da je ruska vojska potpuno "oslobodila" teritoriju čeličane Azovstal, u kojoj su bili blokirani ukrajinski borci, branioci Marijupolja. Iz čeličane se predalo oko 2.400 ukrajinskih vojnika.
Ruska vojska zauzela je ključni grad Liman na istoku Ukrajine, koji otvara put ka većim gradovima Slavjansku i Kramatorsku, saopšteno je iz Ministarstva odbrane Rusije.
Separatisti na istoku Ukrajine, koje podržava Rusija, prethodno su u petak saopštili da su zauzeli Liman u regionu Donjeck, koji je, kako piše Rojters, glavni željeznički čvor u regiji.
Guverner Luganska Serhij Gajdaj je kazao da će ukrajinske snage možda morati da se povuku iz posljednjeg džepa u regionu, kako bi izbjegle da budu zarobljene dok ruske trupe napreduju ka istoku.
Povlačenje bi moglo da približi ruskog predsjednika Vladimira Putina njegovom cilju da u potpunosti zauzme regione Luganska i Donjecka na istoku Ukrajine.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, i poručio da je Rusija spremna da nastavi dijalog sa Ukrajinom, saopštio je Kremlj, navodi Interfaks.
Putin je obavijestio sagovornike i da je Rusija spremna da pronađe opcije za nesmetan izvoz žitarica, uključujući ukrajinsko žito iz crnomorskih luka, kao i da spremna da poveća izvoz đubriva i poljoprivrednih proizvoda ako sankcije budu ukinute.
Takođe, navodi agencija Tas, Putin je ukazao na opasnost od slanja zapadnog oružja u Ukrajinu.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će Kijev "učiniti sve" da odbrani Donbas, gdje je ruska vojska intenzivirala ofanzivu i gdje je, kako je ocijenio, "situacija veoma, veoma teška".
"Branimo svoju zemlju i činimo sve da ojačamo odbranu regiona", rekao je Zelenski u video obraćanju u petak uveče.
Teritorijalna odbrana samoproglašene proruske separatističke "republike" Donjeck, na istoku, navela je na Telegramu da je "preuzela potpunu kontrolu" nad ključnim lokalitetom Liman, uz "podršku" ruske vojske.
Ni ruska ni ukrajinska vojska nisu komentarisale ovu informaciju, koja nije potvrđena iz nezavisnih izvora.
Zelenski je rekao da se "okupatori varaju ako misle da će Liman i Sjeverodonjeck biti njihovi".
"Donbas će biti ukrajinski", poručio je Zelenski.
Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov rekao je da je ta zemlja počela da dobija projektile "harpun" koje se koriste za odbranu od ratnih brodova i haubice iz SAD, što će, kako je naveo, pojačati ukrajinske snage u borbi protiv Rusije, prenio je Rojters.
"Obalska odbrana naše zemlje neće biti ojačana samo projektilima 'harpun', njih će koristiti obučeni ukrajinski timovi", objavio je Reznikov na Fejsbuku.
Dodao je da će se projektili "harpun" koristiti sa "neptunima" u odbrani obale, uključujući i Odesu.
Savjetnik predsjednika Ukrajine i član pregovaračkog tima Mihail Podoljak rekao je da se ne može vjerovati ni u kakav dogovor sa Rusijom i da invazija Moskve može da bude zaustavljena samo silom, prenio je Rojters.
"Bilo kakav dogovor sa Rusijom nije vrijedan ni pet para. Da li je moguće pregovarati sa zemljom koja uvijek cinično i propagandno laže?", objavio je Podoljak na Telegramu.
Podoljak je poručio da je "Rusija dokazala da je varvarska zemlja koja prijeti bezbjednosti svijeta".
"Varvarin može da bude zaustavljen samo silom", naveo je savjetnik predsjednika Ukrajine.
Ruski proizvođač gasa "Gasprom" saopštila je da će putem gasovoda kod Sudže za Evropu preko Ukrajine biti isporučeno 43,96 miliona kubnih metara, što je nešto više u odnosu na petak, kada je isporučeno 43,6 miliona, prenio je Rojters.
Iz "Gasproma" su naveli da je Ukrajina onemogućila isporuku gasa kroz gasovod kod Sohranovke.
Dok Sjedinjene Države i njihovi saveznici šalju Ukrajini sve sofisticiranije oružje, Vašington i Kijev razmatraju opasnosti od eskalacije ako ono pogodi mete duboko u Rusiji, izjavili su za agenciju Rojters američki zvaničnici i diplomate.
Vođe pravoslavnih crkava u Ukrajini koje su povezane s Ruskom pravoslavnom crkvom 27. maja usvojile su mjere da prekinu veze s Rusijom zbog njene invazije na Ukrajinu, što je značajan potez protiv Ruske pravoslavne crkve i njenog duhovnog vođe.
Guverner Luganske oblasti Sergej Gajdaj rekao je da se u toj oblasti trenutno nalazi oko 10.000 ruskih vojnika, prenio je Rojters.
"To su jedinice koje su stalno u Luganskoj oblasti, koje pokušavaju da napadnu i da napreduju u kojem god mogu smjeru", rekao je Gajdaj za ukrajinske medije.
Rat u Ukrajini ušao je u 94. dan.
Premijeri Velike Britanije i Mađarske Boris Džonson i Viktor Orban razgovarali su o mogućem uvođenju naftnog embarga protiv Rusije, saopštila je kancelarija britanskog premijera.
"Džonson je priznao da će se neke zemlje naći u teškim okolnostima pokušavajući da se snabdiju energijom, ali je izrazio nadu da će EU donijeti šesti paket sankcija zbog kritične važnosti što bržeg okončanja rata u Ukrajini", navodi se u saopštenju.
Džonson je takodje naglasio potrebu da se nastavi maksimalan ekonomski pritisak na Rusiju, prenosi TASS.
Dva lidera složila su se da je obezbjeđivanje energetske bezbjednosti i unutrašnje stabilnosti u Evropi od vitalnog značaja i da će beskrajni rat u Ukrajini samo dovesti do još više patnje.
( BETA, B.H., Mina, J.R. )