SD: Studentske kredite i stipendije hitno uskladiti sa programom "Evropa sad"
Iz SD-a predlažu da visina studentkog kredita ne bude niža od 15 odsto minimalne zarade, što znači da bi najniži iznos bio 90 eura; kao i da visina stipendija ne može biti niža od 30 odsto mininalne zarade, što znači da bi iznosile 135 eura
Socijaldemokrate su juče u skupštinsku proceduru predale Izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, kojima je predviđeno povećanje studentskih kredita i stipendija koji su među najnižim u Evropi. Oni su, kako je saopšteno, svedeni na simboličan nivo, posebno nakon programa "Evropa sad".
Kako su naveli iz SD-a, krediti se trenutno kreću u rasponu od 37 do 54 eura i predloženo je povećanje na način što visina studentkog kredita ne bi bila niža od 15 odsto minimalne zarade, što znači da bi najniži iznos bio 90 eura. Stipendije sada iznose 86 eura, a predloženo je njihovo povećanje na način što njihova visina ne bi mogla biti niža od 30 odsto mininalne zarade, što znači da bi iznosile 135 eura.
Socijaldemokrate svoj predlog obrazlažu činjenicom da je došlo do velikog povećanja cijene namirnica i drugih proizvoda, zbog čega je povećana i minimalna zarada u Crnoj Gori kroz "Evropa sad" projekat. Oni navode i da je samo u studentskim domovima više od 2.000 studenata, koji studiraju van mjesta stanovanja, čemu, kako su kazali, treba dodati i nemali broj studenata koji za te potrebe uzimaju u zakup stambene jedinice, te time imaju i značajne troškove.
Dodaju i da, pored te studentske grupacije, koja ima značajne dodatne troškove, valja uzeti u obzir i one studente koji nemaju troškove te vrste, ali u svojim domaćinstvima imaju prohtjeve i obaveze, koje najčešće ne mogu ispunjavati traženjem zaposlenja budući da obrazovni sistem Crne Gore podrazumijeva konstantno prisustvo predavanjima i periodične provere znanja kroz tzv. kolokvijume.
"Sistemi naknada za studente od velikog su značaja u čitavom svijetu. Primjera radi, godišnji iznos za stipendije u Danskoj, Njemačkoj, Austriji ili Finskoj premašuje 5000 eura, što znači i preko 400 eura mjesečno, a u velikom dijelu ostalih zemalja najčešći iznosi su između 3.000 i 5.000 eura godišnje, dok iznosi kredita variraju. Čak i kad se uzme u obzir razlika u prosječnoj plati između pomenutih država i Crne Gore, ostaje činjenica da su trenutni iznosi više nego nezadovoljavajući, čak i za crnogorske uslove".
"Prema posljednjem popisu stopa visokoobrazovanih građana iznosila je manje od 20 odsto, i mada se očekuje da je taj broj do sada značajno porastao, to je i dalje niže od evropskih standarda, dok je, istovremeno, stopa napuštanja fakulteta izrazito visoka. S tim u vezi, povećanje naknada može djelovati izuzetno podsticajno, i treba ga sagledavati i u kontekstu brige o izuzetno velikoj populaciji, na koju se računa u godinama koje dolaze", zaključuju Socijaldemokrate u saopštenju.
( B.H. )