Milović: Tužiteljke namjestile izbor rukovodioca ODT Podgorica

Bivši član Tužilačkog savjeta Andrej Milović tvrdi da je, nakon objavljivanja načina bodovanja kandidata za rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, jasno da je izbor za šefa podgoričkog tužilaštva "namješten od strane predsjednice Tužilačkog savjeta Maje Jovanović i dijela članova iz reda tužilaca - Tatjane Begović, Sanje Jovićević i Đurđine Nine Ivanović.

Milović je u dostavljenoj analizi "Vijestima" naveo da su tužiteljke tokom ocjenjivanja kandidata Nikole Boričića, navodno, namjerno dale mnogo manji broj bodova Boričiću kako bi spriječile njegov izbor za rukovodioca ODT-a Podgorica.

"Način bodovanja govori da su bili spremni za dva moguća scenarija, prvi - da izaberu tužioca Duška Milanovića, davanjem po maksimalnih 20 bodova, a drastično manje Boričiću, i eventualno za drugi scenario, da ukoliko Boričić ima više bodova od Milanovića, prosječan zbir bodova na intervju mu ne bude veći od neophodnih 15, čime bi bio onemogućen izbor Boričića za rukovodioca ODT Podgorica, sve i da ima više bodova od Milanovića", naveo je Milović.

Tužilački savjet je 19. maja sproveo proceduru izbora šefa podgoričkog tužilaštva, a nakon tajnog glasanja, objelodanjeno je da je Milanović tokom intervjua pred Tužilačkim savjetom imao ukupan broj bodova 98,36 dok je drugi kandidat - tužilac iz Podgorice Nikola Boričić imao 92,82 boda.

Osim toga saopšteni su i bodovi samo sa intervjua tokom kojeg je Boričić imao 12,82 dok je Milanović dobio 18,36. Za dolazak na bodovnu listu, prema proceduri, kandidatima je potrebno da imaju 15,1 bodova tokom intervjua, tako da sve i da je Milanović odustao od trke, Boričić ne bi mogao biti izabran za prvog čovjeka ODT-a Podgorica.

"Kada je u pitanju prvi scenario, on im se i ostvario, Milanović je imao više bodova od Boričića i preko 15 bodova prosjek na intervjuu, zbog profesionalnog pristupa ocjenjivanja članova Tužilačkog savjeta koji dolaze iz reda uglednih pravnika, predstavnika NVO i predstavnika Ministarstva pravde, koji nisu željeli da bodovima desetkuju Milanovića, kao što su tužiteljke to učinile Boričiću. Članovi TS iz reda tužilaca su po dogovoru kandidatu Milanoviću dali po maksimalnih 20 bodova, dok su sa druge strane bodovanjem oštetili Boričića - 6 bodova dala mu je Jovanović, 5 Begović, 6 Ivanović i 8 bodova Jovićević", naveo je Milović, koji je tri mjeseca kao predstavnik Ministarstva pravde bio u ovom sazivu TS-a.

"Zašto su četiri tužiteljke dale baš ukupno 25 bodova Boričiću nije slučajnost, već je upravo to i dokaz da su se dogovorile da i matematički onemoguće Boričića da postane rukovodilac ODT Podgorica, jer i pod pretpostavkom da ostalih sedam članova TS daju po maksimalnih 20 bodova Boričiću, što bi ukupno bilo 165 bodova (25 + 140), kada se podijeli na 11 članova, prosječno bodovanje njegovog intervjua bi bilo 15 bodova, što je manje od potrebnih 15,01 da bi uopšte mogao postati rukovodilac ODT Podgorica, a sve i da je imao više bodova od Milanovića. To je razlog zašto su četiri tužiteljke dogovorile da zbir bodova koje će dati na intervju Boričiću ne smije preći ukupno 25 bodova, a što nam jasno govori da je izbor za rukovodioca ODT Podgorica namješten, jer se nije radilo o izboru između Boričića i Milanovića, već samo Milanović ili novi oglas", piše u analizi Milović.

On tvrdi da nije nije samo matematika dokaz da je riječ o dogovoru, već i logika, a na osnovu uvida u bodovne liste i data objašnjenja zašto su tužiteljke sa 0 i 1 bodovale Boričića.

"Recimo, četiri tužiteljke su prihvatile da je priloženi plan i program rada koji je predao Boričić, ocijenjen sa 40 (maksimalan broj bodova), kao i da je ocjena njegovog rada kao tužioca i rukovodioca ODT Podgorica, takođe 40 bodova (maksimalan broj bodova). Postavlja se pitanje, ako se nečiji plan i program rada ocijeni sa maksimalnih 40 bodova, kao i dosadašnji rad, kako može da dobije 0 bodova za sposobnost organizacije i sposobnost korišćenja resursa? Kako tužilac čiji se plan i program i dosadašnji rad ocijene kao odličan, može ocijeniti sa 0 bodova kada je u pitanju razumijevanje uloge državnog tužioca u društvu i komunikacije? Kako odlično ocijenjeni tužilac može da dobije 1 bod za sposobnost donošenja odluka? I najnevjerovatnije, kako neko ko je odlično ocijenjen i ko se kandidovao da napreduje, dobije 1 bod za motivisanost za rad u tužilaštvu? Ovakav način ocjenjivanja, baca sjenku na novi Tužilački savjet i diskredituje navedene tužiteljke za bilo kakav doprinos reformama u tužilačkoj organizaciji, pogotovu diskredituje novoizabranu v.d. VDT-a", naveo je Milović.

Bivši član TS-a tvrdi da su tužilac Dražen Burić i Đurđina Ivanović povratili kontrolu nad VDT-om.

"Nažalost po reforme crnogorskog pravosuđa, tužilačkom organizacijom i dalje iz sjenke rukovode bivši v.d. VDT-a Dražen Burić i tužiteljka Ivanović, koji su uz Katnića i Čađenovića, najbitniji tužioci prethodnog režima i čuvari korumpiranih funkcionera, a što dokazuje i ovaj namješteni izbor i opstrukcije GST-a, kao i njihove svakodnevne aktivnosti u tužilaštvu, sastanci i savjetovanja tužiteljke Jovanović o koracima koje treba da preduzima i kreiranju dnevnog reda sjednica TS, a nad kojom su ponovo uspostavili uticaj i kontrolu, čim je formirana nova vlada. Borba sa centrima moći unutar tužilaštva, koji su povratili na kratko izgubljeni uticaj i kontrolu nad VDT, a čemu svjedoči njihova opstrukcija rada GST na način što odugovlače sa odlukom o ustupanju tri tužioca u SDT, kao i niza „znakova pored puta“ koji govore u prilog tome, mora se voditi sa kadrovima izvan tog sistema i koji nisu bili pod kontrolom tih centara unutar tužilačke organizacije", tvrdi on.

Milović je saopštio i da smatra da "dogovor unutar tužilačke organizacije o namještanju izbora ODT Podgorica, govori u prilog tezi da je za reforme u tužilaštvu potrebno da na čelnim pozicijama dođu ljudi van tog sistema".

"To je jedini način da se počne sa čišćenjem tužilačke organizacije, a novi GST Vladimir Novović, koji nije iz tužilačke organizacije, je upravo dokaz da je to jedini način borbe sa djelovima hibridnog režima i korupcijom u samom tužilaštvu. Crnoj Gori su potrebni novi ljudi, a ne reciklirani ljudi iz sistema, koji se vrlo lako vrate na „fabrička podešavanja“.

Na početku intervjua, Boričić je optužio koleginicu Đurđinu Ivanović da je, navodno, još prošlog ljeta pokušavala da osujeti njegov izbor za šefa podgoričkog tužilaštva, a da je onda sa nekadašnjim v.d. VDT-a Draženom Burićem navodno tražila njegovo hapšenje.

Boričić je tvrdio da je ljetos prilikom pauze Konferencije državnih tužilaca Ivanović rekla: “Neće ga Boričić biti rukovodilac Podgorice, ja vam dajem riječ”.

On je tvrdio i da je Ivanović bila jedna od glavnih inicijatora njegove smjene sa mjesta zamjenika ODT-a Podgorica krajem prošle godine, ali i pokušaja da se na Proširenoj sjednici VDT-a pokrene discisplinski postupak protiv njega.

”Kulminacija svega je nastupila 28. jula 2021. nakon što je tadašnji v.d. VDT-a Dražen Burić podnio krivičnu prijavu protiv mene, a Đurđina Ivanović zajedno sa njim tada otišla kod glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i zahtijevala moje hapšenje. A o kakvoj se krivičnoj prijavi radi najbolje govori činjenica da je odbačena bez mog, bilo kakvog saslušanja u bilo kojem svojstvu, što znači da je osnov sumnje bio ravan nuli”, pročitao je Boričić.

Vršiteljka dužnosti Maja Jovanović odbila je tog dana Boričićev zahtjev za izuzeće člana TS-a Đurđine Ivanović, navodeći da su njegove tvrdnje “neutemeljene i nijesu potkrijepljene bilo kakvom činjenicom".

( A.B. )