Rusi još ne osjećaju ekonomski bol

Za Olega Kečina, vlasnika lanca berbernica, prognoze da će Rusija zapasti u najdublju ekonomsku krizu u generaciji djeluju pretjerano.

Predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden možda jeste obećao da će zapadne sankcije izazvati ekonomski haos u Rusiji, ali Kečin i dalje ima mušterije u gradu Saransku, koji se nalazi oko 510 kilometara jugoistočno od Moskve.

”Nema duboke krize. Generalno, sve je u redu”, kazao je on za Rojters. “Svi pričaju o padu platežne moći, ali ja to nijesam primijetio”.

Ipak, britanska agencija navodi da ako je vjerovati nekim pokazateljima, takvo samopouzdanje možda nije u potpunosti utemeljno. Trgovina sa spoljašnjim svijetom je potonula, potrošači nijesu voljni da troše, a rast cijena osnovnih proizvoda počinje da se odražava na budžet domaćinstava.

Ruski zvaničnici insistiraju da se ekonomija održava. Centralna banka je u četvrtak smanjila kamatne stope za tri procentualna poena na 11 odsto i očekuje da smanji svoja predviđanja za inflaciju za ovu godinu sa sadašnjih prognoza 18-23 procenta.

Uz kontrolu kapitala i naređenja da izvoznici pola proizvoda prodaju za tvrdu valutu, rublja je ojačala u odnosu na američki dolar i snažnija je u poređenju sa periodom prije nego što su ruske oružane snage ušle u Ukrajinu 24. februara.

Predsjednik Vladimir Putin, koji je pozdravio odlazak stranih firmi koje su prodale ili jednostavno ostavile rusku imovinu, kazao je da Rusija ne može biti izolovana od globalne trgovine.

Međutim, nijesu svi ubijeđeni da će ekonomija proći netaknuto.

Roman, 25-godišnjak iz Moskve, koji je tražio da ne bude predstavljen punim imenom i prezimenom, kazao je da život srednje klase nije “drastično drugačiji” u odnosu na ranije, ali da on primjećuje zabrinjavajuće znake.

”Jedna od stvari koje me uznemiravaju... jeste stalni rast cijena proizvoda za svakodnevnu upotrebu pa čak i povrća. Mislim da je to pokazatelj da najgore tek slijedi”, kazao je on za Rojters. “Situacija sa tržištem rada u mojoj profesionalnoj oblasti nije optimistična”.

Kriza potražnje

Pojedini pokazatelji opravdavaju njegovu zabrinutost. Prihodi od PDV-a, koji odražavaju potrošnju, pali su 54 odsto u aprilu, objavio je list “Komerasnt” pozivajući se na preliminarne podatke ministarstva finansija.

Ministar ekonomije Maksim Rešetnikov, kazao je u petak da postoji “kriza potražnje”.

Rusija je prestala da objavljuje većinu podataka o tokovima finansija, međutim, podaci koje je prikupila Banka Finske zasnovani na lokalnim carinskim podacima pokazuju da je uvoz opao - i to ne samo sa zapada.

Kineski izvoz u Rusiju je pao za četvrtinu u aprilu, a pošiljke iz Vijetnama, Južne Koreje, Malezije, Tajvana su više nego prepolovljene, saopštila je Banka.

Ministar ekonomije je kazao da proizvođači ponovo uspostavljaju lance snabdijevanja prekinute sankcijama i istakao da 2000 ključnih kompanija može pristupiti programima kreditiranja.

Međutim, inflacija je i dalje 17 odsto što je najveći nivo u posljednjih dvije decenije. To znači da će se uprkos povećanjima penzija i minimalnih zarada od 10 odsto, koja je najavio Putin, kriza odraziti na budžete domaćinstava.

Rast cijena možda nije najveći problem za Rusiju, ističe Rojters.

Jaka rublja je već naglo smanjila nedjeljnu inflaciju, ali neće odbraniti širu prijetnju ekonomskoj proizvodnji od sve veće izolacije Rusije.

Rešetnikov je kazao da postoje “strahovi da bismo mogli da upadnemo u deflacionu spiralu, u kojoj smanjenje novca u privredi dovodi do smanjenja proizvodnje, nižih cijena, i tako dalje”.

U međuvremenu, finansiranje vojne kampanje u Ukrajini predstavlja ogromno opterećenje za budžet. Ministar finansija Anton Siluanov kazao je u petak da su Moskvi potrebni “ogromni finansijski resursi” za ono što Kremlj naziva “specijalnomn vojnom operacijom”.

Stimulansi

Rusija se već poslužila svojim Nacionalnim fondom bogatstva, koji ima oko 110 milijardi likvidnih sredstava, kako bi podržala potrošnju koja je ove godine porasla za 22 odsto, kazao je ministar ekonomije.

Ministar finansija je rekao da je Moskva opredijelila 8 biliona rubalja (oko 123 milijarde dolara) za stimulans za “sadašnje okolnosti”, mada nije jasno koliki dio tog iznosa je novi novac i tokom kojeg perioda.

Potpuni uticaj povlačenja zapadnih firmi, počev od proizvođača automobila do banki, na ekonomsku proizvodnju i radna mjesta ostaje tek treba da se vidi.

Sergej Gurijev, profesor ekonomije, očekuje da se posljedice snažnije osjete u narednih nekoliko mjeseci.

”Pravi bol još nije počeo jer neke od kompanija koje su izašle iz Rusije i dalje isplaćuju plate, a neke nastavljaju proizvodnju koristeći zalihe uvezenih djelova”, kazao je Gurijev koji je bio glavni ekonomista u Evropskoj banci za rekonstrukciju i razvoj.

Ekonomisti iz banke Morgan Stenli bilježe pad od 13 odsto u potrošnji domaćinstava u 2022. i pad investicija od 23 procenta. Glavna regionalna ekonomistkinja banke Alina Sljusarčuk, navela je da je stopa potencijalnog dugoročnog ruskog rasta sada ispod 1 odsto.

Djeluje da se smanjuju prognoze rasta za manje ruske firme, mada je to teško precizno procijeniti sa tako malo zvaničnih podataka koji se sada objavljuju, a preduzeća više nijesu u obavezi da prijavljuju rezultate.

”Rijetke su kompanije koje žele da prave strategiju ili planiraju dugoročne ugovore velikih razmjera”, kazala je Anastasija Kiseleva, partnerka u maloj kompaniji za odnose sa javnošću u Moskvi.

”Preduzeća, naročito mala, bore se za opstanak, ne za razvoj ili stvaranje bilo čega novog”.

Borba za opstanak međutim nije ništa novo za mnoge Ruse, koji su preživjeli nekoliko dubokih kriza od pada Sovjetskog Saveza 1991.

”Najgore je tek pred nama”, kazao je za Rojters Jevgenij Šeremetov, koji upravlja putničkom kompanijom u blizini Bajkalskog jezera u Sibiru.

”Međutim, stanovnici ove zemlje su navikli na nedaće. Ja imam vikendicu sa krompirom i krastavcem. Poslije 1990-ih, ništa me ne može uplašiti”.

( Nada Bogetić )