I Kolumbiju zahvatio lijevi talas

U žestokom udarcu za kolumbijski politički establišment, ljevičarski bivši pobunjenik i populistički biznismen osvojili su najviše glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora u Kolumbiji.

Gustavo Petro, za kojeg je u nedjelju glasalo 40,8 odsto birača, tvrdi da se njegovo političko buđenje dogodilo kada je gledao svog oca kako plače zbog smrti argentinskog revolucionara Ernesta Če Gevare.

Između Petra i predsjedničkog mandata stoji ekcentrični biznismen Rodolfo Hernandez, koji je u nedjelju neočekivano osvojio 28,2 odsto glasova.

Hernandez, koji već ima podršku trećeplasiranog kandidata Federika Gutijereza i vjerovatno većine njegovih birača, biće žestok izazivač za Petra.

Nezavisno koji od dvojice kandidata pobijedi u drugom krugu izbora 19. juna, ova južnoamerička zemlja kojom su dugo upravljali konzervativci ili umjerenjaci doživjeće dramatičnu promjenu u predsjedničkoj politici.

U istorijski konzervativnoj Kolumbiji, mnoge brine moguća pobjeda Petra, 62-godišnjeg senatora i bivšeg gradonačelnika koji je u mladosti bio član gerilske grupe M-19.

Pažnju nacije privukao je strastvenim govorima o korupciji i nasilju desničarskih paravojnih grupa i njihovih političkih saveznika.

On želi da poveća poreze za vlasnike velikih površina neproduktivne zemlje i smanji zavisnost od nafte i uglja, koje je opisao kao otrove koji se mogu uporediti sa kokainom, možda najvećim ilegalnim izvozom Kolumbije.

Ukoliko Gustavo Petro pobijedi u Kolumbiji i ako se bivši brazilski predsjednik Luiz Injasio da Silva vrati na vlast u oktobru, sedam država sa najvećim brojem stanovnika u Latinskoj Americi, Brazil, Meksiko, Kolumbija, Argentina, Peru, Venecuela I Čile, biće pod upravom ljevičara

Mada Petro nikada nije bio borac M-19, grupe koja je 1985. godine kao taoce držala ugledne sudije u sukobu u kojem je sradalo 100 ljudi, činjenica da je pripadao pokretu čini ga metom za napade protivnika.

Njegov izbor 2011. godine za gradonačelnika prijestonice Bogote mnogi vide kao dokaz da pobunjenički pokreti, uključujući i Revolucionarne oružane snage Kolumbije, mogu ući u politiku.

FARK je položio oružje u skladu sa mirovnim dogovorom 2016. Petro je kazao da će u potpunosti implementirati taj sporazum i tražiti demobilizaciju i dalje aktivnih pobunjenika Nacionalne oslobodilačke vojske (ELN).

Petro, otac šestoro djece, obećava smjele korake poput besplatnog fakultetskog obrazovanja, zagarantovanih radnih mjesta za nezaposlene, fiskalne reforme, ukidanje istraživanja nafte i gasa u zemlji u kojoj ugljovodonici predstavljaju polovinu svog izvoza, bolje penzije i reformu nezavisne centralne banke.

Mada su ljevičarske partije osvojile oko 50 mjesta u Kongresu na parlamentarnim izborima u martu, Rojters ističe da će Petru za usvajanje velikih reformi ipak biti potrebna podrška poslanika iz partija centra.

Njegova spoljna politika nije manje radikalna. On želi da ponovo pregovara o sporazimu o slobodnoj trgovni sa Vašingtonom, a želi i da obnovi diplomatske odnose sa Venecuelom, gdje SAD ne priznaju predsjednika Nikolasa Madura.

Zahvaljujući višedecenijskom trgovinskom sporazumu sa Vašingtonom, kolumbijski izvoz u SAD je porastao na 53 procenta. Međutim, Petro tvrdi da je trgovinski pakt nanio štetu kolumbijskom poljoprivrednom sektoru i primorao farmere da se okrenu proizvodnji koke kako bi preživjeli.

Petro takođe kritikuje “rat protiv droge” koji sprovodi Vašington, tvrdeći da je rast proizvodnje kokaina dokaz neuspjeha pristupa SAD. Uprkos milijardama koje američke vlade ulažu u borbu protiv šverca droge, Kolumbija prema procjenama proizvodi četiri puta više kokaina nego ranih 1990-ih kada je Pablo Eskobar bio na vrhuncu moći, podsjeća “Fajnenšl tajms”.

Ukoliko Petro pobijedi u Kolumbiji i ako, kao što pokazuju nedavna istraživanja, bivši brazilski predsjednik Luiz Injasio da Silva uspije da se pobjednički vrati na vlast u oktobru, sedam država sa najvećim brojem stanovnika u Latinskoj Americi, Brazil, Meksiko, Kolumbija, Argentina, Peru, Venecuela i Čile, biće pod upravom ljevičara.

U Kolumbiji, to bi značilo najradikalniju promjenu u modernoj istoriji zemlje. Ipak za pojedine, uprkos rizicima, Petrova pobjeda poželjna je za nastavak statusa kvo.

”Nalazimo se na vrhu vulkana”, kazao je Alehandro Gavirija, bivši rektor Unverziteta u Bogoti i jedan od predsjedničkih kandidata. “Dosta je nezadovoljstva. Možda je bolje imati kontrolisanu eksploziju sa Petrom nego staviti čep na vulkan. Zemlja zahtijeva promjenu”, kazao je Gavirija za FT.

Biznismen i kralj Tik toka sa jednostavnom porukom

Biznismen i “kralj TikToka” Rodolfo Hernandez, koji je šokirao Kolumbiju ulaskom u drugi krug izbora, oslanja se na to da će ga jednostavna poruka o borbi protiv korupcije dovesti do mjesta predsjednika.

Hernandez, 77-godišnji bivši gradonačelnik sjevernog grada Bukaramanga, tokom kampanje u velikoj mjeri se oslanjao na društvene mreže objavljujući nesvakidašnje spotove na Tik toku, uključujući i onaj na kojem vozi električni skuter.

Hernandezovog oca su mjesecima u zarobljeništvu držali pripadnici FARK gerile prije nekoliko decenija, dok je su njegovu kćerku Hulijanu 2004. oteli pobunjenici iz redova ELN.

On vjeruje da je ona ubijena u zarobljeništvu, ali je kazao da će ukoliko bude izabran razmotriti mirovne pregovore sa pripadnicima ELN-a i nastaviti da primjenjuje sporazum iz 2016. sa FARK-om.

Hernandez je takođe obećao da će ojačati zakon i red i stvoriti nova radna mjesta, mada nije iznio detalje tih planova.

”On ima dva prioriteta. Jedan je borba protiv korupcije... drugi je siromaštvo i naročito glad”, kazao je za Rojters Vil Friman sa Univerziteta Prinston, ističući da su i Hernandez i Petro osudili potrebu za uvozom hrane.

Hernandez, građevinski inžinjer, prijavio je imovinu u vrijednosti od 100 miliona dolara koju je zaradio zahvaljujući građevinskoj kompaniji i obećao je da će donirati svoju platu ukoliko u junu pobijedi.

( Nada Bogetić )