Politički ili interes društva

Pomak u izborima za pozicije u pravosuđu koje su upražnjene zbog nedostatka skupštinske većine nesporno je dobra vijest za političke i civilne aktere crnogorske javne scene, ali dio nevladinog sekotora koji je upućen u ovu problematiku sumnja da će na ta mjesta doći profesionalni kvalitetni kadrovi za koje će poslanici glasati bez partijskog interesa.

Bilo bi sjajno da više aktera koji ne podržavaju aktuelnu Vladu podrže imenovanja u pravosuđu, bez ikakvog ličnog interesa, samo zato što je to potrebno ovom društvu, smatra građanska aktivistkinja, članica Radne grupe za poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava, Dina Bajramspahić.

”To je vjerovatno nerealno danas i svakako zavisi i od kandidata, ali bi zaista označavalo veliki pomak za Crnu Goru. Bilo bi dobro i za pravosuđe da je izraz šireg društvenog kompromisa, a ne samo jedne struje”, kazala je Bajramspahić za Vijesti odgovarajući na pitanja jesu li realna očekivanja da će se postići konsenzus i doći do potrebne dvije trećine glasova u parlamentu za ključna imenovanja u pravosuđu, kako bi Crna Gora do kraja godine mogla dobiti završna mjerila u pregovorima sa EU za poglavlja 23 i 24.

Djelovi pravosuđa su u v.d statusu duže vrijeme zbog nemogućnosti postizanja dogovora vlasti i opozicije o izboru dijela članova Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda i vrhovnog državnog tužioca (VDT). Za to je neophodna dvotrećinska (54 poslanika), odnosno tropetinska (49) podrška parlamenta.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA) Marija Vesković nada se da će, ne samo doći do dogovora među poslanicima, već da će nova imenovanja u pravosuđu biti prilika za neke nove ljude, stručne i nepristrasne, da povrate povjerenje građana u rad sudova i tužilaštava.

”Međutim, dosadašnja praksa i postupanje Skupštine, a konkretno Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, nadležnog za utvrđivanje predloga za imenovanja sudija Ustavnog suda, članova Sudskog i Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i Vrhovnog državnog tužioca, pokazuju da su politički interesi bili iznad funkcinisanja ključnih institucija u pravosuđu”, kaže ona za Vijesti.

Predsjednik države Milo Đukanović (DPS) u srijedu je na godišnjoj konferenciji za novinare rekao da vjeruje u mogućnost kvalifikovane većine o ključnim imenovanjima u pravosuđu. “Preliminarni razgovori na tu temu su počeli i vjerujem da postoji potencijal od najmanje 49 glasova u parlamentu koji bi mogli da podrže imenovanja u pravosuđu”, kazao je.

Premijer Dritan Abazović nedavno je, tokom posjete Briselu, govoreći o važnosti postizanja političkog konsenzusa, kazao da će to rezultirati da se do 31. juna donese makar jedna od najvažnijih odluka u vezi deblokade sistema, a da tokom češkog predsjedavanja EU, koje će trajati od 1. jula do kraja godine, Crna Gora dobije završna mjerila.

Članice EU budno prate sve do decembra

Dina Bajramspahić smatra da su predstavnici Vlade pogrešno shvatili da će sa ispunjavanje ovih zadatka automatski dobiti završna mjerila. “Nasuprot tome, mislim da će institucije EU, a posebno države članice, budno pratiti sva dešavanja sve do decembra. To znači da bilo koja inicijativa koja bude suprotna evropskim standardima, sugestijama i zahtjevima EU, ili zakon, strategija, odluka, ideja, suprotna našim obavezama, može da posluži kao osnov da se davanje završnih mjerila prolongira. Esencijalno je važno da uporedo sa ‘isporučivanjem’ rezultata u vezi sa imenovanjima u pravosuđu, naprave iskoraci u svim oblastima, kako bi se smanjila mogućnost da se propusti šansa”, poručila je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, kada su imenovanja u pravosuđu u pitanju, prvi korak je ohrabrivanje kvalitetnih kandidata i kandidatkinja da se prijave na konkurse koji su još u toku.

”Bez prijave najboljih, svaki kasniji dogovor neće postići dejstvo koje je neophodno - ozbiljnu i temeljnu reformu pravosuđa. Neophodni su stručni ljudi, sa integritetom, koji prate savremene tendencije u svojoj struci i međunarodne standarde, koji imaju iskustva u upravljanju ljudskim resursima, koji su hrabri, pravični, neostrašćeni”, rekla je Bajramspahić.

Smatra da o tome nije dovoljno razgovarano i da je razumljivo što najeminentniji pravnici i pravnice ne žele sebi da prirede tu avanturu: veoma odgovoran posao, veliki pritisak javnosti, nerealna očekivanja, suprotstavljanje političkim i finansijskim moćnicima, nezadovoljavajući uslovi za rad, loši kapaciteti saradnika i povezanih institucija od kojih zavisi njihov rad, itd.

”U narednom periodu se mora učiniti mnogo više da se obezbijede kvalitetniji uslovi za rad. Međutim, ko se uhvati u koštac sa svim navedenim uprkos svemu, dok god bude radio/radila profesionalno, treba da uživa najveću moguću podršku društva, u svakom smislu, a naročito budžetskim izdvajanjima za pravosuđe”, kazala je Bajramspahić.

Podsjeća da nakon završetka konkursa za ključne funkcije u pravosuđu, kreće faza dogovora.

”Dogovor sam po sebi nije nemoralan dok god je transparentan i utemeljen u principima, naročito u namjeri da se izaberu najbolji kandidati. Izbor ne smije da bude rezultat trgovine, posebno ne trgovine koja bi uključivala ‘ugradnju’ stranačkih interesa, nečijih ličnih potreba ili pitanja koja nemaju veze sa reformama pravosuđa”, poručila je Bajramspahić.

Svi se slažu šta je potrebno

Marija Vesković podsjeća da skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu skoro pola godine nije odlučivao o kandidatima za članove Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika.

To je, kaže, dovelo i do blokade rada ovog tijela. “Trenutno skoro pola godine bez opravdanog razloga ne utvrđuje predlog za izbor dvoje sudija Ustavnog suda Crne Gore, i to na osnovu ponovoljenog konkursa od 1. septembra 2021. godine, posljednjih godinu i po dana nije raspisivao konkurs za članove Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika kojima je prestao mandat još u julu 2018. godine i na kraju, skoro 10 mjeseci ne stavlja na dnevni red odlučivanje o predlogu za izbor novog vrhovnog državnog tužioca koji je podnijet od strane prethodnog Tužilačkog savjeta u julu 2021. godine”, navela je ona.

Kaže da u okolnostima, kada političke institucije dovedu do blokade ključnih tijela u pravosuđu, teško je očekivati postizanje dvotrećinske većine u skorijem periodu, kao i da će građani imati povjerenja u transparentnost tih postupaka.

”Upravo iz tog razloga bi bilo posebno važno, a konkretno u slučaju izbora novih članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, da se sačekaju izmjene novog Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koje bi propisivale odredbe o sprečavanju sukoba interesa i nezavisnosti od političkog uticaja kako bi se obezbijedilo da budući članovi Savjeta budu osobe od integriteta, koje nijesu na bilo koji način povezane za političkim partijama i osobama na vlasti,” rekla je Vesković.

Da je potreban dogovor i izbor nezavisnih kandidata, smatraju i u političkim partijama.

Generalni sekretar Socijademokratske partije (SDP) Ivan Vujović kazao je za Vijesti da je svim političkim akterima i do sada bilo jasno da će put Crne Gore ka EU biti blokiran dok se ne obezbijedi Ustavno rješavanje blokade pravosudnog sistema, odnosno kvalifikovane većine za izbor VDT-a, članova Sudskog savjeta i sudija Ustavnog suda.

“Zbog nedostatka političke volje da kroz dijalog dođemo do rješenja Crna Gora je stajala u mjestu i gubila poziciju regionalnog lidera u EU procesu, što se pored loše evropske reputacije negativno odrazilo i na unutrašnju političku dinamiku i stanje političkog sistema”, podsjeća Vujović.

SDP je, kako kaže, više puta, i za vrijeme prethodne, a i one vlasti prije 30. avgusta, uporno insistirao da se ovakav dijalog pokrene i ispuni ključni reformski zadatak sređivanja stanja u pravosuđu.

”Da smo to uradili na vrijeme danas bismo odmakli ne putu ka EU, a time bismo doprinijeli i relaksaciji i konsolidaciji unutrašnjih političkih i društvenih odnosa”, smatra Vujović.

Poručuje da u SDP-u vjeruju da su neke lekcije naučene i da Crna Gora postaje svjesna da ne smije više gubiti vrijeme zbog neodgovornosti svojih političkih elita.

”Veoma je važno da izbor članova Sudskog savjeta bude sproveden rukovodeći se profesionalnim referencama kandidata i u tom smislu ohrabrujemo i pozivamo sve stručne i kompetentne ljude da se prijave na poziv. SDP je, kao i uvijek, spreman da u ovom procesu bude konstruktivan partner i značajno doprinese kvalitetnom dogovoru a time i deblokadi procesa i bržem kretanju ka EU”, rekao je Vujović.

Iz Demosa su kazali da im nije poznato da su počele konsultacije oko izbora u pravosuđu. Potpredsjednica Demosa Ksenija Milović poručila je da je neophodan visok stepen transparentnosti tokom izbora. “Ono što znamo jeste da neće izostati doprinos Demosa u svemu tome”, kaže ona.

Iz ostalih parlamentarnih partija nijesu odgovorili na pitanja Vijesti da li vjeruju u postizanje dogovora, da li su i sa kim razgovarali o tome.

Iz DF-a su prethodnih dana više puta poručili da su spremni za razgovore. Poslanik i jedan od lidera DF-a Andrija Mandić rekao je u petak u Skupštini, tokom Premijerskog sata, da je DF spreman da učestvuje u izboru i Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda, izmjenama izbornog zakonodavstva, izmjenama Ustava.

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević rekao je u četvrtak u emisiji “Načisto” TV Vijesti da još nije postignut dogovor oko četiri člana Sudskog savjeta, Ustavnog suda i VDT-a.

Poslanik DPS-a, bivši premijer i ministar pravde Duško Marković u istoj emisiji je rekao da vjeruje u dogovor, koji je postizan i 2013. godine. “Važno je da se kandiduju ljudi koji imaju lični kredibilitet koji nijesu obojeni političkom pripadnošću ili političkim angažmanima, koji imaju jasnu profesionalnu biografiju koja ukazuje na nezavisnost i otpor prema uticajima”, kazao je Marković.

Bajramspahić: Prilika za iskorake

Dina Bajramspahić smatra da je ovo prilika za iskorake: sa jedne strane, može se kvalitativno promijeniti društveno tkivo time što bi se pokazalo da političke elite imaju kapacitet da nalaze kompromis i donose teške odluke potrebne za napredak društva. “Takav pristup će biti potreban za mnogo pitanja do kraja pregovora. Sa druge strane, ako uspiju da izaberu dobre ljude, sposobne da ‘povuku’ sudstvo, tužilaštvo i Ustavni sud u progresivnom smjeru, efekti njihovog rada će trajati godinama. Takav implus je pravosuđu danas prijeko potreban”, rekla je ona.

Upozorava ipak da, slušajući izjave javnih funkcionera odgovornih za ovaj zadatak, ponekad se čini da su previše relaksirani, kao da je ovo gotova stvar. “Mislim da bi bolje bilo da su pripravni na komplikacije, imajući u vidu da godinama nisu uspijevali da se dogovore - nije isključeno da neko počne da zloupotrebljava proces neprincipijelnim uslovljavanjima. Ako se to desi, ostali učesnici dogovora treba odmah da obavijeste javnost jer bi takav neko stavljao svoje interese isped javnog interesa da imamo evropsku budućnost”, poručila je Bajramspahić.

( Biljana Matijašević )