CBCG: Kamate na kredite će blago porasti
Iz Centralne banke kažu da ne bi bilo opravdano da građani taj rast brzo osjete zato što crnogorske banke imaju dovoljno novca, pa nemaju potrebu da se u kratkoročnom periodu zadužuju na međunarodnom finansijskom tržištu
Centralna banka (CBCG) ukazuje da će doći do neznatnog rasta kamatnih stopa na kredite u Crnoj Gori zbog najave Evropske centralne banke (ECB) da poveća referentnu kamatnu stopu, ali da ne bi bilo opravdano da građani taj rast brzo osjete zato što crnogorske banke imaju dovoljno novca, pa nemaju potrebu da se u kratkoročnom periodu zadužuju na međunarodnom finansijskom tržištu.
”U saopštenjima ECB-a nije jasno ukazano kada i za koliko procenata će se povećati referentna kamatna stopa”, rekli su za “Vijesti” u vrhovnoj monetarnoj instituciji, dodajući da taj neznatni rast može se očekivati kod kredita koji su odobreni sa varijabilnom kamatnom stopom, kao i novoodobrenih kredita sa fiksnom stopom.
Iz Udruženja banaka je prošle sedmice najavljeno da može doći do povećanja rata kredita koji su vezani za varijabilnu kamatnu stopu zbog najavljene nove odluke ECB. To je bio povod da “Vijesti” pitaju CBCG kako će se nova odluka ECB odraziti na crnogorsko bankarsko tržište i na klijente banaka.
Rast varijabilnih i novih fiksnih kamata
”Izvjesno je da će ECB u narednom periodu povećati referentnu kamatnu stopu, zbog čega se očekuje neznatan rast kamatnih stopa u Crnoj Gori. Referentna kamatna stopa već šest godina iznosi nula odsto, a njeno povećanje će se neznatno odraziti i na kretanje kamatnih stopa u Crnoj Gori, prije svega varijabilnih, a potom i novih fiksnih kamatnih stopa. U saopštenjima ECB-a nije jasno ukazano kada i za koliko procenata će se povećati referentna kamatna stopa. ECB navodi da “tempo i ukupni obim prilagođavanja nije unaprijed određen”. Prema tome, preuranjeno je donositi bilo kakve eksplicitne zaključke. Naime, zvaničnici ECB-a ističu da je riječ o normalizaciji monetarne politike, s obzirom da je referentna kamatna stopa već duži period iznosila nula odsto, a ključna depozitna stopa bila negativna”, kazali su iz vrhovne monetarne institucije.
Podaci CBCG pokazuju da je na kraju aprila prosječno ponderisana nominalna kamatna stopa kredita odobrenih sa varijabilnom kamatom iznosi 3,92 odsto, dok je prosječno ponderisana efektivna kamatna stopa ovih kredita iznosi 4,32 odsto.
Ukupno odobreni krediti banaka na kraju aprila ove godine iznosili su 3,15 milijardi eura i od tog iznosa krediti sa varijabilnom kamatnom stopom iznose 880 miliona eura ili oko 28 odsto ukupnih kredita.
”Najviše kredita sa varijabilnom kamatnom stopom odobreno je za refinansiranje obaveza 189 miliona eura, zatim za likvidnost (obrtna sredstva) 187 miliona eura i za kupovinu stanova i za adaptacije 177 miliona eura. Od kredita sa varijabilnom kamatnom stopom, najmanje prijavljene iznose imamo kod kredita za obrazovanje i za poljoprivredu”, kazali su u CBCG.
Iz vrhovne monetarne institucije su kazali da su banke samostalne u vođenju kreditne politike, a time i u određivanju visine kamatnih stopa.
Banke likvidne, ne trebaju pozajmice
”Svakako, na nivo kamatnih stopa u Crnoj Gori dominantan uticaj imaju referentne kamatne stope ECB jer ona utiče na ostale tržišne kamatne stope, a crnogorske poslovne banke se zadužuju na evropskom finansijskom tržištu. Naglašavamo da su sve promjene kamatnih stopa na fonu normalizacije stanja u monetarnoj sferi, jer je trenutno euribor (tromjesečni i šestomjesečni) u negativnoj zoni. Sa promjenom referentne kamatne stope mijenjaće se i euribor i za očekivati je da on do kraja ove godine uđe u pozitivnu zonu. CBCG svakodnevno prati situaciju, stanje i očekivanja u finansijskoj sferi. Potrebno je naglasiti da je likvidnost bankarskog sektora na istorijskom maksimumu, da su ukupni depoziti izuzetno visoki, te da i same poslovne banke u Crnoj Gori u kratkoročnom periodu nemaju potrebu za dodatnim zaduživanjem na međunarodnom finansijskom tržištu. Dakle, normalizacija monetarne politike ECB na jednoj i likvidnost banaka na drugoj strani, objektivni su faktori koji ukazuju da ne bi bilo opravdano očekivati značajan rast kamatnih stopa u Crnoj Gori u kratkom roku”, poručuju iz CBCG.
Prema posljednjim saopštenjima ECB-a nakon okončanja prakse masovnog kupovanja državnih obveznica zemalja eurozone početkom trećeg kvartala, kažu u CBCG, moglo bi doći do povećanja depozitne stope, odnosno, njenog izlaska iz negativne zone, te povećanja referentne kamatne stope.
”Ipak, iz ECB-a naglašavaju da će se odluke o normalizaciji monetarne politike bazirati na aktuelnim ekonomskim pokazateljima inflacije i BDP-a, imajući u vidu da negativni šokovi ponude podižu inflaciju i usporavaju rast. Prema tome, normalizacija monetarne politike, kako ističe predsjednica ECB-a Kristin Lagard, temeljiće se na principima postupnosti, opcionosti i fleksibilnosti u vrlo neizvjesnom ekonomskom okruženju.
Iz CBCG su kazali da imajući u vidu da je euribor osnovna stopa koja se koristi prilikom definisanja uslova kreditnih ugovora sa varijabilnim stopama, od njegovog povećanja zavisiće i povećanje varijabilnih kamatnih stopa.
”Napominjemo da se euribor dnevno utvrđuje na evropskom međubankarskom tržištu, te je nemoguće precizno procijeniti njegovu stopu rasta. Na njegovo kretanje utiče i kretanje referentne kamatne stope ECB-a. Sve najave ukazuju kako će se referentna stopa ECB-a blago pomjerati naviše, stoga ne bi trebalo očekivati veliko povećanje rata za otplatu kredita.
Posljednje projekcije tržišnih učesnika sa Bloomberga ukazuju da bi tromjesečni euribor do četvrtog kvartala ove godine mogao biti u negativnoj zoni, a nakon toga preći u pozitivnu zonu. Naravno, treba znati da se ove projekcije često mijenjaju, ali i da je dinamika promjena umjerena (oscilacije od oko 0,1 do 0,15 procentnih poena.
Nedostatak sopstvene valute kočnica za određivanje cijena
Na pitanje “Vijesti” da li CBCG ima neki instrument kojim može zaustaviti najavljene korekcije rata za kredite odobrene sa varijabilnom kamatnom stopom odgovoreno je da je poznato da zemlje koje nemaju sopstvenu valutu nemaju ni referentnu kamatnu stopu, te stoga nemaju uticaja na određivanje cijena finansijskih instrumenata i finansijskih ugovora.
”U tom slučaju, kamate se formiraju na bankarskom tržištu na kome postoji konkurencija koja sprečava zajmodavce (banke) da određuju previše visoke kamatne stope ili da ostvaruju prinos veći od “normalnog”, objasnili su u vrhovnoj monetarnoj instituciji.
”Vijesti” su pitale šta je savjet CBCG klijentima koji imaju kredite vezane za varijabilnu kamatnu stopu.
”Odgovorna poslovna politika banke podrazumijeva odgovoran odnos i dogovor sa svojim klijentima. Dakle, odgovor na ovo pitanje je u domenu poslovne politike banaka i njihovog odnosa prema svojim klijentima. CBCG u skladu sa svojim nadležnostima, kontroliše usklađenost poslovanja banaka sa zakonom i podzakonskim aktima kojima se, između ostalog, propisuje i njihova obaveza da obavještavaju svoje klijente o svakoj promjeni kamatnih stopa i referentnih kamatnih stopa koje služe za formiranje kamatnih stopa”, rekli su u CBCG.
( Marija Mirjačić )