Rusija ima vremena da se prilagodi
Lideri Evropske unije postigli dogovor da do kraja godine obustave 90 odsto uvoza ruske nafte, Mađarska, Slovačka i Češka Republika izuzete iz zabrane
Postepeni embargo koji Evropa uvodi na rusku naftu daje Moskvi vremena da u narednih šest mjeseci preusmjeri izvoz novim klijentima u Aziji, smatraju analitičari.
Lideri Evropske unije dogovorili su se oko zabrane uvoza ruske sirove nafte koja će u potpunosti stupiti na snagu krajem godine, ali su Mađarska, Češka Republika i Slovačka izuzete od zabrane uvoza preko ključnog naftovoda.
Zabrana, dogovorena nakon nedjelja napornih pregovora, predviđa za početak obustavu dvije trećine ruskog naftnog izvoza Evropi, a 90 odsto do kraja ove godine kada bi Poljska i Njemačka, veliki uvoznici preko naftovoda, trebalo da prekinu da kupuju rusku naftu.
Ovo su do sada najoštrije sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, ali i mjere koje će pogoditi EU gdje je već zabilježen rast inflacije i vrtoglavi skok cijena energenata.
Zapadni analitičari ocjenuju da su sankcije ublažene, a u Moskvi je očigledan osjećaj olakšanja, navodi Rojters.
”Mada mjere koje je najavila EU djeluju prijeteće, ne smatramo da će se razorno odraziti na ruski naftni sektor - ni sada, ni za šest mjeseci. Ruski naftni proizvođači imaju vremena da riješe logističke probleme i promijene bazu klijenata”, kazali su analitičari iz Sinara incvesticione banke sa sjedištem u Rusiji.
Oni su istakli da Azija već kupuje više ruske nafte od Evrope. Na kraju 2021. godine 60 odsto ruskog naftnog izvoza išlo je u Evropsku uniju, oko tri miliona barela dnevno od ukupno pet miliona. U martu je ta količina smanjena na 2,25 miliona, a dio nafte je preusmjeren u Kinu i Indiju, kazali su analitičari Sinare.
Kompanija BCS Global markets sa sjedištem u Moskvi saopštila je da će Evropi biti potrebno nekoliko godina da nađe dovoljno alternativnih izvora nafte i izgradi neophodnu infrastrukturu, dok će embargo na rusku naftu i naftne derivate biti teško implementirati u narednih šest do osam mjeseci.
”Očekujemo da velike količine nafte iz Rusije nastave da idu za Evropu - otvoreno ili preko sive zone - u narednih godinu pa čak i dvije”, naveli su iz BCS Global marketsa za Rojters.
O evropskom embargu razgovara se od kako su slične mjere uvele Sjedinjene Države početkom marta, svega nekoliko dana nakon što je Moskva poslala vojsku u Ukrajinu.
”Imali smo vremena da se pripremimo”, kazao je za Rojters izvor iz ruske naftne kompanije.
Ruska proizvodnja nafte se pokazala otpornom uprkos poteškoćama u trgovini i finansijama usljed zapadnih sankcija.
”Neće biti velikih šokova za Rusiju”, kazao je za Rojters izvor upućen u trgovinske tokove. “Indija za sada uzima sve. Nijesam siguran u vezi s Kinom, zavisi od toga kako će se tamo odvijati situacija s kovidom”.
Drugi izvor je kazao da će posljedice zabrane biti ozbiljne. “Postoji jasna mogućnost od zagušenja”, kazao je on.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je juče novi paket EU sankcija Rusiji, ali je kritikovao “neprihvatljivo” odgađanje dogovora o mjerama unutar bloka.
”Kada između petog i šestog paketa sankcija prođe 50 dana, ta situacija je za nas neprihvatljiva”, kazao je Zelenski.
Države EU imaju šest mjeseci da obustave uvoz ruske sirove nafte preko mora i osam mjeseci za naftne derivate, saopštila je Evropska komisija.
Dogovor o embargu postignut je tek nakon što su lideri EU pristali na to da Mađarska bude izuzeta pošto, tokom višenedjeljnih pregovora, nijesu uspjeli da dobiju podršku premijera Viktora Orbana.
”Kada između petog i šestog paketa sankcija prođe 50 dana, ta situacija je za nas neprihvatljiva”, kazao je Zelenski.
Orban, koji je nedavno ponovo izabran za premijera i sada je jedan od evropskih lidera sa najdužim stažom, kazao je da bi potpuni embargo bio “atomska bomba” za mađarsku ekonomiju.
”Mađarskoj ekonomiji bi bilo nemoguće da funkcioniše sa skupljom (neruskom) naftom... to bi bilo kao atomska bomba, ali smo uspjeli to da izbjegnemo”, objavio je Orban na Fejsbuku.
Mađarska, Slovačka i Češka Republika dobijaju naftu iz Rusije preko naftovoda Družba i u te zemlje ide 10 odsto uvoza koji je privremeno izuzet od embarga. Dvije trećine ruske nafte koju uvozi EU stiže preko tankera, a ostatak preko naftovoda Družba.
Bugarski premijer Kiril Petkov kazao je da je i njegova zemlja obezbijedila izuzeće do kraja 2024. godine, budući da je njihova rafinerija dizajnirana da prima samo rusku naftu.
Mađarski šef diplomatije Peter Sijarto kazao je juče da je Hrvatska spremna da poveća kapacitet jadranskog naftovoda za snabdijevanje Mađarske i Slovačke u slučaju poremećaja uvoza iz Rusije preko naftovoda Družba.
Sijarto je kazao da je postigao dogovor o dugoročnoj energetskoj saradnji s hrvatskim ministrom energetike, prema kojem bi južni susjed Mađarske obezbijedio alternativnu rutu za mogući dodatni naftni uvoz ako bude neophodno.
Evropski embargo na naftu uslijedio je nakon ranije zabrane uvoza ruskog uglja i dio je šestog paketa sankcija među kojima je i isključivanje ruske najveće banke, Sberbanke iz SWIFT međunarodnog sistema transakcija.
Nekoliko država već želi da počne da radi na sedmom paketu, ali je austrijski kancelar Karl Nehamer kazao da ne može uključivati ruski gas, koji pokriva trećinu potreba EU.
”Rusku naftu je mnogo lakše kompenzovati... gas je potpuno drugačiji zbog čega embargo na gas neće biti dio narednog paketa sankcija”, kazao je Nehamer.
Pored sankcija, lideri EU su tražili od Evropske komisije da istraži opcije za obuzdavanje rasta cijena energije, a pozvali su i na bolje planiranje na nivou EU u slučaju vanrednih situacija usljed šokova u snabdijevanju gasom.
Moskva je juče prekinula snabdijevanje gasom Holandije, nakon što je to ranije učinila sa Poljskom, Bugarskom i Finskom, zbog toga što te zemlje odbijaju da gas plaćaju rubljama.
Najvećoj italijanskoj rafineriji prijeti paraliza
Evropska zabrana na uvoz ruske nafte mogla bi paralisati italijansku rafineriju ISAB, kojom upravlja Lukoil, i izazvati lokalnu krizu na tržištu rada, kazao je juče predsjednik regiona Sicilije.
”Nastupila je zaglušujuća tišina o katastrofi zapošljavanja koja bi mogla da zahvati dio petrohemijske fabrike u Priolu usljed embarga i paralize ISAB-a”, naveo je Musumeći u objavi na Fejsbuku, tražeći hitan sastanak s Rimom.
ISAB je po kapacitetu najveća italijanska rafinerija, a izvori su prošlog mjeseca kazali za Rojters da je njena nacionalizacija jedna od opcija koje je italijanska vlada razmatrala u slučaju sankcija na rusku naftu.
( Nada Bogetić )