"Provokacija sa ciljem uvlačenja SAD u rat"

Na pitanje kako bi Rusija reagovala ako Ukrajina upotrijebi rakete za napad na teritoriju Rusije, portparol Kremlja je rekao: "Hajde da ne pričamo o najgorim scenarijima"

25251 pregleda6 komentar(a)
Lavrov tokom sastanka sa kuvajtskim šefom diplomatije u Rijadu, Foto: Reuters

Rusija je juče oštro kritikovala odluku SAD da pošalju napredne raketne sisteme i municiju Ukrajini, upozorivši da bi to moglo proširiti rat i povećati rizik od direktnog sukoba sa Vašingtonom.

Predsjednik SAD Džo Bajden je pristao da u okviru novog paketa pomoći snabdije Ukrajinu raketama dugog dometa koje mogu sa preciznošću da gađaju ruske mete.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao novinarima: "Vjerujemo da SAD namjerno i revnosno dodaju ulje na vatru".

foto: Graphic News Jelena Bujišić

Na pitanje da li potez SAD povećava šanse da se neka treća zemlja uključi u sukob, ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je rekao: "Takav rizik svakako postoji".

"To je direktna provokacija (od Ukrajine) sa ciljem uvlačenja Zapada u vojnu akciju", rekao je Lavrov na konferenciji za novinare u Saudijskoj Arabiji.

Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je juče da je Ukrajina obećala SAD-u da napredne raketne sisteme neće korisiti za napade na mete na teritoriji Rusije.

"Ukrajinci su nam dali garancije da te sisteme neće koristiti protiv meta na ruskoj teritoriji", rekao je Blinken na događaju kojem je prisustvovao generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Postoji snažna veza povjerenja između Ukrajine i SAD, kao i sa našim saveznicima i partnerima".

Stoltenberg i Blinkenfoto: Reuters

Peskov je rekao da Moskva ne vjeruje takvim garancijama. On je dodao da procjenjuju rizik od ispaljivanja raketa na rusku teritoriju i preduzimaju odgovarajuće mjere, ali da potez Vašingtona vide kao "krajnje negativan".

Na pitanje kako bi Rusija reagovala ako Ukrajina upotrijebi rakete za napad na teritoriju Rusije, Peskov je rekao: "Hajde da ne pričamo o najgorim scenarijima".

On je dodao da takve isporuke neće podstaći rukovodstvo Ukrajine da nastavi zastale mirovne pregovore.

Ukrajinski zvaničnici traže od saveznika da im pošalju raketne sisteme dužeg dometa koji mogu da ispaljuju projektile na mete udaljene stotinama kilometara, u nadi da bi to preokrenulo tok rata, koji je ušao u četvrti mjesec.

Bajden je u komentaru za "Njujork tajms" napisao: "Reagovali smo brzo i poslali Ukrajini značajne količine oružja i municije kako bi mogla da se bori na ratištu i budu u najboljoj mogućnoj poziciji za pregovaračkim stolom".

Bajden je juče objavio paket naoružanja od 700 miliona dolarafoto: Reuters

Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov je na pitanje o mogućnosti direktnog sukoba između SAD i Rusije, rekao da nastavak isporuke oružja povećava rizik od takvog razvoja događaja, prenijela je državna agencija RIA Novosti.

Putin je upozoren

Džonatan Fajner, zamjenik savjetnika Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost, rekao je ranije da Vašington vjeruje da će napredni raketni sistem zadovoljiti potrebe Ukrajine.

"Ukrajinci vode odbrambeni sukob. Ruske snage su na njihovoj teritoriji", rekao je Fajner u intervjuu za CNN.

Postoje značajne mete koje Ukrajinci ne mogu doseći oružjem koje trenutno imaju, rekao je Fajner, i raketni sistemi će napraviti veliku razliku u sukobu na jugoistoku zemlje, gdje su ruske snage trenutno fokusirane.

Paket koji je juče objavio Bajden, osim artiljerijskog raketnog sistema visoke pokretljivosti (HIMARS), uključuje municiju, radarske sisteme za protivvatru, radare za vazdušno osmatranje, dodatne protivtenkovske rakete "džavelin", kao i protivoklopno naoružanje.

Fajner je rekao da je Bajden direktno i javno upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina na posljedice bilo kakve invazije na Ukrajinu.

Vašington je pristao da isporuči rakete koje mogu da pogode mete udaljene čak 80 km nakon što je Ukrajina dala "garancije" da ih neće koristiti za napade u samoj Rusiji

"Radimo upravo ono što smo rekli da ćemo uraditi. Rusija je to izazvala pokretanjem invazije na jednu suverenu državu sa svoje teritorije".

Hiljade ljudi je ubijeno u Ukrajini a milioni su raseljeni od početka invazije 24. februara.

Dok SAD i njihovi saveznici šalju Ukrajini sve sofisticiranije oružje, Vašington i Kijev razmatraju opasnosti od eskalacije ako ono pogodi mete duboko u Rusiji, rekli su Rojtersu američki zvaničnici i diplomate.

Američki obavještajci su takođe upozorili na porast rizika.

Bajden je u utorak rekao novinarima da SAD neće slati Ukrajini raketne sisteme "koji pogađaju Rusiju".

Nuklearne snage

Nedugo nakon što je objavljena odluka SAD, rusko ministarstvo odbrane je saopštilo da ruske nuklearne snage održavaju vježbe u pokrajini Ivanovo, sjeveroistočno od Moskve, objavila je agencija Interfaks.

Rusija je takođe završila tesiranje supersonične krstareće rakete "cirkon" i rasporediće je do kraja godine na novu fregatu svoje Sjeverne flote, rekao je juče visoki vojni zvaničnik.

Ukrajinski generalštab je saopštio da su ruske snage juče, 98. dana invazije, gađale infrastrukturu u istočnim i južnim oblastima, uključujući grad Sjeverodonjeck, u koji su ušle 27. maja i koji je glavni fokus njihove kopnene ofanzive u istočnoj oblasti Donbas.

Ako Rusija zauzme taj, i manji grad Lisičansk na zapadnoj obali rijeke Severski Donjec, imaće kontrolu nad čitavom Luganskom oblašću.

Pripadnik proruskih snaga u Luganskoj oblastifoto: Reuters

Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je juče da će Berlin poslati Kijevu svoj sistem protivvazdušne odbrane srednjeg dometa, IRIS-T.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je zatražio dodatno oružje i kritikovao Evropsku uniju zato što nije ranije uvela sankcije na ruske energente. EU je u ponedjeljak odlučila da uvede postepeni embargo na rusku naftu. Rusija je u odgovoru na to dodatno smanjila isporuke gasa Evropi, što je povećalo cijene i intenziviralo njenu ekonomsku borbu sa Briselom.

Kremlj je juče upozorio da će sankcije EU na rusku naftu pogoditi globalno tržište energije, ali da Moskva može preusmjeriti izvoz kako bi ograničila svoje gubitke.

Rat je takođe poremetio ukrajinski izvoz pšenice i druge robe, zbog čega trpe potrošači usljed porasta cijena hrane, naročito u najsiromašnijim zemljama svijeta.

Papa Franjo je apelovao na ukidanje svih blokada izvoza pšenice iz Ukrajine, rekavši da žitarice ne bi trebalo koristiti kao "oružje rata".