Gajdaj: Ukrajinske snage povratile oko 20 odsto izgubljene teritorije Sjeverodonjecka

Ukrajinske snage povratile su oko 20 odsto teritorije koju su izgubile u gradu Sjeverodonjecku tokom borbi sa Rusijom, izjavio je u petak šef istočnog regiona Luganska Sergej Gajdaj, prenosi Rojters.

Dok je ranije situacija bila teška, procenat (koji je držala Rusija) bio je negdje oko 70%, sada smo ih već pomjerili za otprilike 20%“, rekao je Gajdaj za nacionalnu televiziju.

Ruski nacionalni depozitar za poravnanje (NSD) saopštio je u petak da obustavlja poslovanje u eurima zbog najnovijih sankcija EU, nazvavši situaciju hitnom, prenosi Rojters.

Evropska unija je proširila sankcije Rusiji i dodala NSD, koji je Moskva planirala da koristi za servisiranje euroobveznica te zemlje, na listu subjekata pod sankcijama, pokazao je dokument EU u petak.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da cijene đubriva nemaju nikakve veze sa ruskom operacijom u Ukrajini, kao i da će se situacija sa đubrivom dodatno pogoršati zbog sankcija EU, prenosi Rojters.

Naziva blefom navode da Rusija ne dozvoljava izvoz žitarica iz luka u Ukrajini. Putin kaže i da Ukrajina može slobodno da izvozi žitarice preko luke u Odesi koju kontroliše.

Takođe, ističe i da je Moskva spremna da garantuje izvoz preko Azovskog mora i da bi izvoz mogao da se vrši preko Rumunije i Poljske.

"Garantujemo bezbjednost prilikom izvoza žitarica iz luka", poručio je Putin.

Predsjednik Senegala Maki Sal naveo je na Tviteru da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je spreman da omogući izvoz ukrajinskih žitarica, kako bi smanjio globalnu prehrambenu krizu koja je najviše pogodila Afriku.

Sal je naveo i da mu je ruski lider rekao da će omogućiti i izvoz ruske pšenice i đubriva.

Sal, koji je i predsjedavajući u Afričkoj uniji, nije rekao da li je Putin postavio neke uslove.

Moskva je prethodno saopštila da je spremna da omogući da brodovi sa žitaricama napuste ukrajinske luke u Crnom moru, ali je to uslovila uklanjanjem pojedinih sankcija, piše Rojters.

Afrika je visokozavisna od Rusije i Ukrajine kada je riječ o žitu, a rat ju je teško pogodio.

"Došao sam da vas vidim, da zatražim da budete svjesni da su naše zemlje, iako su daleko od pozornice (rata), žrtve ekonomske krize", rekao je Sal Putinu.

Najveća evropska nuklearna elektrana u ukrajinskom Zaporožju, koja se nalazi na teritoriji koju kontrolišu ruske snage, suočava se s kritičnim nedostatkom rezervnih djelova zbog čega je ugroženo funkcionisanje nuklearke, saopštila je ukrajinska vojna služba, prenosi Rojters.

Navodi se i da radnici elektrane rade u sedmodnevnim smjenama, te da su im oduzeti sva privatna imovina i telefoni.

Nuklearku u jugoistočnom regionu Zaporožju osvojile su ruske trupe nedugo nakon početka napada na Ukrajinu 24. februara, ali u elektrani i dalje rade ukrajinski tehničari.

Ukrajinska policija primila je oko 50 tužbi i otvorila 16 krivičnih istraga povodom navoda o seksualnom nasilju koje su ruski vojnici počinili nad civilima, izjavila je zamjenica ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Katerina Pavličenko, prenosi Rojters.

Ukrajina, njeni međunarodni saveznici i Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava istražuju potencijalne ratne zločine, uključujući seksualno nasilje u Ukrajini počinjeno otkako je Rusija započela napad na tu zemlju u februaru.

Ruske snage su se povukle iz oblasti oko prijestonice nekoliko nedelja poslije početka rata, a od 16 slučajeva koje je policija otvorila, 13 se dogodilo upravo u regionu Kijeva.

Evropska komisija je objavila da je 500 ukrajinskih pacijenata, kojima je potreban nastavak liječenja ili hitna medicinska pomoć, do sada prebačeno u evropske bolnice zahvaljujući Mehanizmu civilne zaštite EU.

Ukrajinski pacijenti se trenutno nalaze na liječenju u Belgiji, Njemačkoj, Danskoj, Španiji, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Holandiji, Norveškoj, Portugalu, Rumuniji i Švedskoj, navode u Briselu.

"Ovo je prava evropska solidarnost na djelu. EU je mobilisala pomoć, koja je bez presedana po obimu i brzini, da podrži i zaštiti Ukrajinu i njen narod. Ukrajina može i dalje da računa na nepokolebljivu podršku EU", izjavila je komesarka za zdravlje Stela Kirijakides, prenosi Rojters.

U Briselu navode da se u bolnicama u EU liječe ukrajinski pacijenti sa hroničnim bolestima, ali i osobe povrijeđene u ratu, a da se saradnja na tom polju nastavlja preko Mehanizma solidarnosti, specifičnog evropskog sistema za medicinske transfere u okviru Mehanizma civilne zaštite EU.

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovaraće u petak o rastućoj svjetskoj prehrambenoj krizi sa predsjedavajućim Afričke unije i dati mu „iscrpno“ objašnjenje šta se zaista dešava sa ukrajinskim žitom, saopštio je Kremlj.

Putin će se kasnije u petak u Sočiju sastati sa predsjednikom Senegala Mekijem Salom, predsjedavajućim AU, prenosi Rojters.

Nakon višemjesečnog nagomilavanja trupa i brojnih poricanja da je planirana invazija, Vladimir Putin je 24. februara objavio da je pokrenuo "specijalnu vojnu operaciju" da "demilitarizuje i denacifikuje" Ukrajinu. Ona je prerasla u krvavi rat iscpljivanja, izazvala sankcije protiv Rusije, prijave Švedske i Finske za članstvo u NATO-u, te porast cijena goriva i hrane u zemljama hiljade kilometara od zone sukoba.

Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova rekla je da povećana njemačka vojna potrošnja znači da se zemlja remilitarizuje i da bi to povećalo bezbjednosne rizike.

„Izjavu njemačkog kancelara (Olafa Šolca) doživljavamo kao još jednu potvrdu da je Berlin postavio kurs za ubrzanu remilitarizaciju zemlje. Kako bi se to moglo završiti? Avaj, to je dobro poznato iz istorije“, rekla je Marija Zaharova.

NATO bi trebalo da razmotri davanje Ukrajini „de fakto” umjesto „de jure” članstva u alijansi kada bude razmatrao svoju strategiju za narednih 10 godina na samitu u junu, izjavio je ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov.

„Mislim da ako govorimo o članstvu Ukrajine u NATO-u de fakto, a ne de jure, to bi mogla da bude dobra ideja u ovoj strategiji“, rekao je Reznikov na forumu GLOBSEC 2022 u Bratislavi putem video linka.

„Ukrajina će takođe biti dio strategije jer smo i mi dio istočnog krila Evrope, istočnog krila zemalja NATO-a, istočnog krila EU. Mislim da će to biti vin-vin situacija za sve zemlje“, rekao je Reznikov.

Ukrajinski ministar odbrane kazao je da vjeruje da Kremlj pokušava da pomjeri rat u „dugotrajnu fazu” izgradnjom slojevite odbrane u okupiranim regionima na jugu zemlje.

„Kremlj pokušava da pomjeri rat u produženu fazu“, rekao je Reznikov na forumu GLOBSEC 2022 u Bratislavi putem video veze.

„Umjesto da napreduju, ruske armije grade slojevitu odbranu u južnim okupiranim regionima, prije svega u Hersonu", rekao je on.

Danas je 100. dan ruske invazije na Ukrajinu koja je omogućila Moskvi da zauzme 20 odsto ukrajinske teritorije i koja se fokusira na istočni region Donbasa i njen strateški grad Sjeverodonjeck.

"Imali smo izvjesnog uspjeha u bici za Sjeverodonjeck. Ali još je rano. Ovo je najteža zona u ovom trenutku", rekao je sinoć ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

On je rekao da se situacija nije "značajno promijenila tokom dana".

Prethodno je Zelenski nagovijestio da je situacija na istoku "zaista teška" i da Ukrajina gubi "60 do 100 vojnika dnevno i da je oko 500 ranjenih".

"Danas se borimo i držimo svaki metar Luganske oblasti", rekao je jutros guverner Luganska Sergij Gajdaj.

On je naveo da "već 100 dana (Rusi) uništavaju sve što se isticalo u Luganskoj oblasti".

Uništeno je više od 400 kilometara "puteva evropskog standarda“, 33 bolnice, 237 seoskih klinika, skoro 70 škola i 50 vrtića, rekao je Gajdaj.

On je juče rekao da je "okupirano 80 odsto" Sjeverodonjecka, administrativnog glavnog grada Donbasa, kao i da se vode borbe na ulicama.