CIN-BA: Reprezentacija dijabetičara BiH u malom fudbalu sa lažnim dijagnozama do tri evropske titule za redom

Nakon tri osvojene titule evropskih prvaka članovi malog futbala reprezentacije dijabetičara iz BiH otkrivaju dugo čuvanu tajnu: nije bilo ferpleja jer su igrači imali lažne dijagnoze.

Ponosni na uspjehe svoje selekcije dijabetičara malog futbala, Bosanci i Hercegovci su je odmilja nazvali “najslađom reprezentacijom”. Međutim, vrijeme je pokazalo da uspjeh ovih sportskih heroja nije nastao na ferpleju te da njihove pobjede nisu bile dovoljno slatke za slavu, saopšteno je iz CIN.ba

Skrivajući u svom sastavu fudbalere koji nemaju šećernu bolest, reprezentacija je od 2016. do 2019. godine tri put osvajala titulu evropskog šampiona na prvenstvu Dia EURO, otkrili su novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pojedini članovi tima.

Reprezentacija je tako prekršila osnovno pravilo da na prvenstvu mogu igrati samo dijabetičari.

Bivši selektor Saša Vitković i igrač Zijad Karčić tvrde da je ulazak lažnih dijabetičara u reprezentaciju omogućio njen osnivač i klupski doktor Midhat Mujić. On je dječiji dijabetolog u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) koji je zdravim odraslim igračima pisao uvjerenja i davao upute o fingiranju bolesti.

Mujić je organizatorima prvenstava slao uvjerenja o bolesti fudbalera u kojima ih je obavještavao da tačnost podataka garantuje KCUS. Dokumente je ovjeravao vlastitim i pečatom Pedijatrijske klinike. Novinari su pronašli više uvjerenja koja potvrđuju te iskaze. Međutim, iz ove zdravstvene ustanove kažu da ne stoje iza ovih nalaza i da njihov uposlenik nije smio koristiti pečat Klinike za privatne potrebe.

Mujić je sedmicama obećavao da će govoriti za CIN, da bi u kratkom razgovoru rekao samo da su svi reprezentativci dijabetičari, što potvrđuju uvjerenja drugih dijabetologa, ali da pojedini igrači to ne žele priznati. “Sad ti kažem, svi oni kriju da imaju dijabetes.”

Ipak, novinari u medicinskoj dokumentaciji četverice reprezentativaca, kojoj su imali pristup, pored Mujićevih uvjerenja i jednog nalaza nisu pronašli druge nalaze.

Iako je obećao ustupiti dokumente drugih ljekara koji dokazuju njegove tvrdnje, Mujić to nije uradio. Novinari CIN-a su mjesec dana intenzivno pokušavali dogovoriti intervju sa njim, a u dva navrata su ga dočekali ispred Pedijatrijske klinike. Svaki put je obećavao da će detaljno objasniti kako su nastajale potvrde, ali to nikada nije uradio. U kratkim razgovorima je davao kontradiktorne informacije. Isprva je potvrđivao da je na uvjerenjima koristio pečat Pedijatrijske klinike, da bi kasnije negirao da je to rekao. Tokom ovog perioda Mujić je bio hospitaliziran, optuživši novinara da je uzrokovao njegove tegobe.

Bolest na papiru

Bivši selektor Saša Vitković kaže da je selekcija, u koju su na početku zaista bili pozivani samo dijabetičari, prvo evropsko prvenstvo igrala u rumunskom Cluju 2015. gdje su osvojili četvrto mjesto. Stvari su se promijenile već iduće godine na prvenstvu u Sarajevu.

Bosna i Hercegovina (BiH) je 2016. kod kuće prvi put postala šampion Evrope, a u timu je debitovao Sedin Mulaosmanović Kenedi. Za ovog igrača prvoligaškog futsal kluba „Željeznica“ iz Trnova dvojica bivših kolega iz reprezentacije tvrde da nije dijabetičar.

U njegovom elektronskom zdravstvenom kartonu u rubrici hronične bolesti nije bilo podataka o dijabetesu, a uvjerenja i nalazi sa potpisom dr. Mujića obilovali su proturječnim podacima.

Prema uvjerenjima, Mulaosmanović je prvo obolio od težeg oblika dijabetesa – tip 1, a potom od lakšeg – tip 2.

Sarajevski dijabetolog Mirza Osmanagić kaže da je to gotovo nemoguće. Dijabetes tipa 1 nastaje uništenjem pojedinih ćelija gušterače koja zato potpuno gubi sposobnost regulacije šećera pa oboljeli moraju uzimati inzulin, dok dijabetičari tipa 2 šećer obično regulišu tabletama.

“Da se tip 1 prebaci u tip 2, to je baš poprilično teško pojmljivo za nas ljekare”, kaže Osmanagić i dodaje da uvijek postoji mogućnost pogrešne dijagnoze.

Prema svjedočenju bivšeg selektora reprezentacije Vitkovića, greške nije bilo, a medicina je svakako bila u drugom planu. Kaže da je Mulaosmanović njegov komšija iz Trnova i da ga je on doveo u reprezentaciju znajući da nije dijabetičar.

“Falio nam je igrač i ja sam doveo ovoga (…) Mulaosmanovića. Ja sam ga doveo jer mi je rečeno tako fali nam igrač, treba nam jedan. Al, nije bio dijabetičar. Uglavnom, papiri su završeni kao da je dijabetičar”, kaže Vitković i potvrđuje da ih je pisao i ovjeravao Mujić.

Mulaosmanović je bio ljut zbog pitanja o njegovom zdravstvenom stanju. Isprva je pristao da priča sa novinarom CIN-a, ali se kasnije predomislio i poručio da se obratimo dr. Mujiću. U kratkom razgovoru je rekao da je dijabetičar, ali je odbio pokazati nalaze kojima to potvrđuje: “Naravno da jesam. Ima tri-četiri godine. Tip 2 dijabetičar. Šta sad vi imate istraživati?!“

U njegovoj dokumentaciji navedeni su različiti podaci o vremenu njegovog obolijevanja, ali nijedan ne potvrđuje ono što Mulaosmanović govori.

Gluma i laži

Sedin Mulaosmanović je nakon sarajevskog propustio prvenstvo u Bukureštu 2017. godine pa su Zijad Karčić i golman Amer Šarić pojačali ekipu.

Obojica su pred nastup dobili potvrde o bolesti i Karčić ne krije da je njegova potvrda lažna. On kaže da je u reprezentaciju došao na nagovor saigrača iz sarajevskog futsal kluba „DiaBiH“. Doktor Mujić je jedan od njegovih osnivača.

Karčić kaže da je pristao na lažiranje zdravstvene potvrde jer je imao veliku želju da igra za reprezentaciju i nosi grb BiH: “Tačno je da smo lažirali taj papir. Otišli smo u Bukurešt, odigrali smo. Napisan je taj papir da imam tip 1 i to je to.“

Mujić mu je dao i aparat za mjerenje šećera u krvi i trakice koje je morao nositi tokom prvenstva. Objasnio mu je kako će se ponašati ako organizatori prvenstva provedu kontrolu krvi.

“Ako bi mene neko pitao: jesam, dijabetičar sam, imam tip 1 i da pokažem taj papir na kojem je to napisano”, objašnjava Karčić i dodaje da kontrola ipak nije bilo.

Ulogu dijabetičara je, kaže, glumio i tokom okupljanja reprezentacija na objedima u zajedničkom restoranu: fingirao je davanje inzulina tako što je na kožu prislanjao dozer sa čepom.

Tvrdi da mu je dr. Mujić sugerisao da o ovome ne priča sa novinarima CIN-a.

“Zove nas koji treba da lažemo u njegovo ime. Rekao je da ne govorim ništa pred kamerama i da kažem da imam tip 1 i da vi to ne možete nikako provjeriti”, kaže Karčić.

Za razliku od njega, reprezentativni golman Amer Šarić i dalje tvrdi da ima dijabetes tip 2, ali nudi neuvjerljiva objašnjenja o bolesti.

On kaže da svoje stanje nije prijavio Zavodu za sportsku medicinu Kantona Sarajevo koji izdaje potvrde o zdravstvenoj sposobnosti igrača kako bi mogli igrati u ligaškim takmičenjima. Ipak, on danas brani za Futsal klub „Konjic“ koji će od ove godine igrati u državnoj premijer ligi.

Direktor Zavoda Adnan Hadžimuratović kaže da sportaši obavezno prolaze preglede i laboratorijske nalaze i da bi povišen šećer u krvi bio signal za pregled kod dijabetologa.

“Oni moraju imati urednu krvnu sliku“, zaključuje on.

Iako dijabetolog Mirza Osmanagić tvrdi da bi svaki dijabetičar trebao makar dvaput godišnje kontrolisati stanje kod svog doktora, Šarić kaže da nema dijabetologa i da ne provjerava šećer u krvi. Terapiju je uzimao prije godinu, a nalaze krvi je radio prije tri godine kao član reprezentacije.

“Meni je ono nešto što krv luči – dozvoljeno je hiljadu i nešto, ‘vako – meni je u to vrijeme šest hiljada lučilo – pet puta više”, pokušao je objasniti Šarić.

Poslije Bukurešta nastupio je i na Evropskom prvenstvu u Bratislavi 2018. gdje je BiH po drugi put postala šampion.

Bivši selektor Vitković kaže da su u petočlanom timu istovremeno igrala trojica zdravih igrača.

Reprezentacija je za ovo prvenstvo pojačana Ibrahimom Hršumovićem, jednim od najboljih igrača futsala u BiH koji danas igra za A selekciju. Uz njega u tim se vratio i Sedin Mulaosmanović.

Njih dvojica su bili najzaslužniji za pobjedu 5:0 u finalu protiv Hrvatske – Mulaosmanović je dao dva gola, a Hršumović jedan. Selektor Vitković i igrač Karčić tvrde da ni Hršumović nije dijabetičar.

On pohađa Policijsku akademiju u Sarajevu. U njegovom prošlogodišnjem ljekarskom uvjerenju Zavoda za medicinu rada i sportsku medicinu iz Zenice ne spominje se dijabetes. U Zavodu tvrde da bi to sigurno bio slučaj ako osoba boluje od ove hronične bolesti.

Hršumović kaže da povremeno pije lijek Siofor, dok u potvrdi dr. Mujića za učešće na prvenstvu u Bratislavi piše da pije Januviu. Siofor se obično koristi kao početna terapija blažeg oblika dijabetesa, dok se Januvia propisuje kada sa Sioforom nije moguće regulisati šećer.

Hršumović kaže da potvrdu nikada nije vidio i da on nije registrovan kao oboljeli:

“Nije me niko ispitivao detaljno o tome. Dobio sam ponudu da odigram za pare, da zaradim nešto pošto sam studirao tad. Otišao, odigrao svoje, odradio i to je to.”

Na narednom evropskom prvenstvu u Ukrajini 2019. BiH je po treći put osvojila titulu. Opet su među najzaslužnijima bili Hršumović i Mulaosmanović koji su u polufinalu sa Hrvatskom dali sve golove za pobjedu 4:1.

Reprezentaciju je vodio Vitkovićev nasljednik Nijaz Mulahmetović koji tvrdi da su mu svi igrači bili predstavljeni kao dijabetičari te da mu je dr. Mujić rekao da su imali tromjesečne kontrole i testiranje u Ukrajini koje je prošlo bez primjedbi.

Novinari CIN-a su kontaktirali još sedmericu igrača od kojih većina kaže da ne zna ništa o zdravlju saigrača, dok nekolicina tvrdi da su svi u timu bili dijabetičari.

Stranci sumnjali u fudbalere iz BiH

Selektor hrvatske reprezentacije Mario Žitnik kaže da se na prvenstvima sumnjalo da se među bh. igračima nalaze oni koji nisu dijabetičari, ali da nije bilo odgovarajućih ljekarskih kontrola.

“To je, jednostavno, počelo ko nekakva priča jer, ono što kažem, svaki dijabetičar ako vodi brigu o svom dijabetesu, onda mjeri šećer – mjeri ga prije jela, mjeri ga poslije jela, mjeri ga na poluvremenu, mjeri ga za vrijeme utakmice. E sada, da li je neko primijetio da neko ne daje inzulin, da nema nikakve potrebe za samokontrolom. (…) Evo, čak ne mogu ni reći kada je počela ta priča”, kaže Žitnik.

I bivši selektor Vitković se sjeća da su kontrole bile neadekvatne i rijetke te da su stranci primijetili da pojedini bh. fudbaleri igraju u visokom tempu, a pritom ne gube na snazi niti upadaju u hipoglikemiju kao dijabetičari: “Pravo da vam kažem, ja sam tu imao probleme sa strancima jer su ljudi primijetili da su to zdravi momci.”

Profesor na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu Erol Kovačević kaže da je sportistima sa dijabetesom mnogo teže da se bave vrhunskim sportom.

“Morate biti mnogo više posvećeni da biste ostvarili određeni sportski rezultat u odnosu na čovjeka istih predispozicija koji nije dijabetičar. I u tom smislu, ta stvar nije ok, nije uredu. Prije svega, to je etičko pitanje.”

Dvostruki troškovi smještaja i transporta

Tokom četiri godine za učešće reprezentacije dijabetičara na prvenstvima u inostranstvu i organizaciju prvenstva u Sarajevu utrošeno je najmanje 200 hiljada KM. Donatori – institucije i kompanije iz BiH – novac su uplaćivali na račune udruženja koja su bila dužna opravdati troškove.

Analiza dijela dokumentacije pokazuje da su Sportsko udruženje osoba sa dijabetesom (DiaBiH) i Dijabetološko udruženje Federacije BiH (DUF) prikazivali duple troškove transporta za ista prvenstva ili izdatke za smještaj u hotelima koji nisu bili predviđeni za smještaj sportskih ekipa. Osnivač i jedan od rukovodilaca ovih udruženja bio je dr. Midhat Mujić.

Prema izvještaju DUF-a, trošak prevoza igrača na prvenstvo u Bukurešt 2017. iznosio je 5.500 KM, dok je DiaBiH prikazao izdatak od 4.500 KM. Reprezentacija od 14 osoba je na ovo prvenstvo putovala u dva kombija od kojih je jedan bio doniran na besplatno korištenje. Unatoč tome, u izvještaju je navedeno da su se do Bukurešta prevezli autobusom. I troškove smještaja prikazivali su različito. DiaBiH je u izvještaju naveo da je za smještaj ekipe platio 6.141 KM, priloživši potvrdu o plaćanju. Istovremeno, DUF je prikazao da su troškovi smještaja bili 6.700 KM.

DiaBiH je Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo opravdao donaciju od 6.000 KM za prvenstvo u Bratislavi 2018. godine. Naveli su da je najveći dio potrošen za smještaj u Hotelu „Plus“ iako na zvaničnoj stranici prvenstva piše da su svi učesnici bili gosti studentskih domova „Student Housing Družba“.

( K.D )