Đukanović: Vjerujem da ćemo 2024. moći da kažemo EU da smo spremni
"Objektivno, Crna Gora je najdalje odmakla u procesu pregovaranja sa Evropskom unijom i najbliže je zatvaranju pregovaračkih poglavlja", rekao je Đukanović
Zapadnom Balkanu potrebna je jedinstvena i izvorna poruka Evrope, da sve zemlje regiona imaju svoje mjesto u Evropskoj uniji i da će svoju stolicu zauzeti kada realizuju reforme i dostignu standarde, poručio je predsjednik Milo Đukanović.
Đukanović je na poziv predsjednika GLOBSEC-a Roberta Vasa učestvovao na 17. globalnom bezbjednosnom forumu u Bratislavi, a danas je bio govornik na panelu „Sad ili nikad: Otključavanje evropske budućnosti za Zapadni Balkan”.
"Objektivno, Crna Gora je najdalje odmakla u procesu pregovaranja sa Evropskom unijom i najbliže je zatvaranju pregovaračkih poglavlja", naveo je predsjednik.
Očigledno je, kako je kazao, da je EU imala manjak entuzijazma i posvećenosti svojoj politici proširenja i integraciji Zapadnog Balkana tokom proteklih pet, šest godina. "To je porodilo i manjak reformskog entuzijazma u vladama i društvima država Zapadnog Balkana. Nažalost, došli smo do jedne ravnoteže nemoći i neučinkovitosti - mi sa Zapadnog Balkana smo optuživali EU, oni nas, a jedini koji je profitirao su bile treće strane", rekao je Đukanović.
Rusija, dodaje, uvijek računa na proruske sentimente, kojima može da uspješno manipuliše i ostvaruje svoj cilj - zaustavljanje država na putu ka EU i NATO.
Evropska unija, kako je istakao, mora nastaviti sa politikom regate i podsticanja konkurentnosti, "da bismo svi pod istim pravilima postali punopravne članice EU".
Ono što se moglo čuti tokom proteklih desetak dana, dodaje Đukanović, upućuje na zabrinutost i da bismo mogli "uskoro prisustvovati povratku na šarolike poruke" Zapadnom Balkanu sa evropskih adresa. "Nadamo se da neće biti tako", kazao je on, apelujući da se ne doprinosi konfuziji na Zapadnom Balkanu, koji može biti podložan za antievropske uticaje.
Otvoreni Balkan ne počiva na evropskim vrijednostima
Đukanović je, govoreći o inicijativi Otvoreni Balkan, rekao da je dobro da ne postoji razlika između parlamenta i Vlade oko zajedničkog cilja, članstva u EU.
Kazao je da je Berlinski proces ponudio široki okvir, koji uključuje i zajedničko regionalno tržište i okvir saradnje koja počiva na evropskim standardima, a da Otvoreni Balkan ne počiva na evropskim vrijednostima.
"Usresredimo se da iskoristimo kapacitet već započete regionalne inicijative kakav je Berlinski proces. Mislim da je Open Balkan nastao kao incijativa u trenutku rezignacije jednog broja zemalja i njihovih lidera neučinkovitošću politike proširenja", dodao je predsjednik.
Poručio je da "nama pripada članstvo u EU" i da treba da učestvujemo u svim inicijativama koje "unapređuju naše kapacitete i saradnju da u bliskoj budućnosti zauzmemo svoju stolicu u EU".
"Ne razmišljam o tome šta će biti moja budućnost"
Đukanović je, na pitanje da li će biti predsjednik kada i ako se Crna Gora pridruži EU, rekao da su to dugoročne prognoze.
"Trenutno ne razmišljam o tome šta će biti moja budućnost, hoće li i dalje biti politička ili na nekom drugom kolosjeku. Važno je i što sa sigurnošću mogu reći da svakodnevno sa Vladom radim na tome da deblokiramo pregovarački proces, da dobijemo izvještaj o ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja koja se tiču vladavine prava - 23 i 24, da to bude registrovano u godišnjem izvještaju o napretku zemlje u oktobru, i da na međuvladinoj konferenciji u decembru Crna Gora zatvori nekoliko pregovaračkih poglavlja."
"Uvjeren sam da u jednom ozbiljom poslu koji očekujem od Vlade nemamo šta da radimo na pregovaračkim poglavljima duže od 2024. godine. Vjerujem da Crna Gora 2024. u nekom trenutku može i da će kazati - mi smo interno spremni. Ko će tu biti na kom mjestu manje je važno. Do te mjere sam inficiran ovom politikom da više nije važno šta ću raditi. Znam da ću punim kapacitetom pomagati da Crna Gora što prije dođe do svog cilja", rekao je Đukanović.
Djelovanje Rusije ostavilo posljedice
Đukanović je, komenatrišući način prsitupa zemalja kandidata EU, rekao da je proces proširenja administratvino-tehničko i geopolitičko pitanje.
On je ocijenio da je Evropa tokom posljednih godina imala manjak pažnje prema Zapadnom Balkanu jer je, kako je naveo, potcijenila političku, a sasvim zapostavila geopolitičku dimenziju tog pitanja.
“Kao rezultat toga, na Zapadnom Balkanu dobili smo tešku konfuziju sa penetracijom antievropskih interesa kojima ćemo se morati da se bavimo i kad se zaustavi rat u Ukrajini. Rat će proći, ali najmanje šestogodišnje rusko hibirdno djelovanje na Zapadnom Balkanu je ostavilo posljedice”, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, vrlo često se u EU krugovima o evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana govori kao balkanskom pitanju.
Đukanović smatra da je to parekselans evropsko pitanje.
“Ukoliko Evropa ostavi na Zapadnom Balkanu ili bilo gdje drugo, prazan prostor za djelovanje antievropskih politika, to će Evropu činiti nekonkurentnom”, rekao je on.
Đukanović smatra da se “nalazimo pred novim geopolitičkim raspletom”.
“Jasno je da (Vladimir) Putin neće ostvariti cilj da nas vrati u vrijeme Hladnog rata, ali je jasno da je i ovaj model geopolitike, koji je izgrađen nakon Hladnog rata, pokazao ozbiljne nedostatke i da smo mi pred stvaranje nove geopolitičke arhitekture”, kazao je Đukanović.
On je dodao da sve zanima gdje će tu biti Evropa.
“Ako ne shvatamo da će Evropa izgubiti konkuretnost ukoliko ne bude ujedinjena i stabilna onda smo mi u problem”, kazao je Đukanović.
Na ovo pitanje ključni problem je politički, ako porukama koje čujete sa različitih političkih adresa vi shvatate da se na raznim evropskim adresama ne gleda jedanko na važnost ujedinjenja Evrope, dodao je.
Đukanović je, na pitanje o dobijanju statusa kandidata Ukrajine za pregovore sa EU, kazao da misli da to treba podržati, jer status kandidata primarno počiva na političkom aspektu.
“Mislim da Evropa, razmišljajući geopolitički o svojim konkurentima, od kojih su neki vrlo agresivni, treba da pošalje jasnu poruku da su Ukrajina i druge zemlje koje to žele poželjni kao kandidati za članstvo”, rekao je Đukanović.
On je istakao da je protiv toga sam da se kreiraju prečice za članstvo i da smatra da treba dati status kandidata, a nakon toga nastaviti sa istrajnim insistiranjem na reformama koje treba da dovedu do usvajanja standard ana bazi kojih će konkretna zemlja postati članica.
( B.H., MINA )