Kultura kao odgovor na nepravedno zapostavljanje žena kroz istoriju

Rodna ravnopravnost nije samo osnovno ljudsko pravo, već pokretač održivog razvoja, poručila je Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Daniela Gašparikova

1693 pregleda1 komentar(a)
Sa događaja, Foto: UNDP

Kultura je oblast koja može ponuditi najbrže i najkreativnije odgovore na nepravedno zapostavljanje žena, kako u javnom diskursu, tako i u istorijskim interpretacijama o događajima iz prošlosti koji su se zbivali na teritoriji današnje Crne Gore. To je poručeno na događaju organizovanom povodom postavljanja skulptura „Moji ljudi“ umjetnice Dubravke Dude Duletić.

Skulpture, koje su postavljene na dvije lokacije u Podgorici – na Trgu Argentina i iznad Sastavaka, dio su projekta „Komuniciranje rodne ravnopravnosti“, koji sprovodi UNDP u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjskih prava, a uz finansijsku podršku Evropske unije.

foto: UNDP

Skeniranjem QR koda koji je dostupan u okviru instalacija, zainteresovani posjetioci moći će da se informišu o markantnim ženama istorije Crne Gore, koje su svojim emancipatorskim poduhvatima dale doprinos ne samo društvenom kontekstu u kojem su živjele i stvarale, već svojim nasljeđem oblikuju i savremeno društvo.

foto: UNDP

Događaj je, kako je saopšteno iz UNDP-a, otvoren video obraćanjem gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića, koji se osrvnuo na važnost obezbjeđivanja medijskog i svakog drugog prostora, kako bi se uvažio doprinos žena Crne Gore borbi za slobodu, za ostvarivanje ljudskih prava, emancipaciju društva, kako u prošlosti, tako i danas.

„Ovo je prilika da se zapitamo zbog čega, uprkos ogromnom doprinosu unapređenju kvaliteta duštvene zajednice, žene i dalje nijesu u dovoljnoj mjeri prisutne ni u sistemu obrazovanja, ni u javnom diskursu ni u kolektivnom sjećanju. Napredovali smo na tom putu, ali nas do željenog cilja čeka mnogo posla“, poručio je Vuković.

foto: UNDP

Ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa, istakla je da EU prepoznaje transformativnu moć kulture i umjetnosti.

„Naš zajednički cilj mora biti rodno ravnopravan svijet. Potreban nam je svijet u kojem su žene i muškarci, djevojčice i dječaci, svako u svojoj različitosti, slobodni da slijede svoj životni put, da imaju jednake mogućnosti da napreduju. Društva u kojima su žene ravnopravne su jača, ne zato što su žene bolje, već zato što su nam za potpuno zaokruženo društvo potrebni i žene i muškarci“, poručila je Popa.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Daniela Gašparikova, naglasila je da rodna ravnopravnost nije samo osnovno ljudsko pravo, već pokretač održivog razvoja.

„Danas vidimo samo djelić nevjerovatnog ženskog nasljeđa i njihovog doprinosa razvoju Crne Gore. Ove žene, baš kao i žene širom svijeta, bile su pionirke u emancipaciji svoih zajednica i utrle su put za ostvarivanje ljudskih prava i za današnje generacije. Poštovanjem i sjećanjem na žene iz prošlosti ohrabrujemo progresivne žene današnjice, a jačanje njihovih sposobnosti da emancipuju svoje zajednice vodi nas u ravnopravnu budućnost“, rekla je Gašparikova.

foto: UNDP

U okviru događaja „Žene Crne Gore – juče, danas, sjutra“, održan je i umjetnički panel tokom kojeg su se autorka skulptura Dubravka Duletić, reditelj Senad Šahmanović i vizuelna umjetnica i dizajnerka Tijana Todorović osvrnuli na sopstvena profesionalna i umjetnička iskustva.

Saglasili su se da su rod, kultura i prava višestruko i složeno isprepletani. Budući da kultura i tradicija definišu kolektivni identitet društva, uključujući tipične rodne uloge i ponašanja, kao i medijski i komunikacioni diskurs, zaključeno je i da tradicionalni i društveni mediji igraju važnu ulogu u oblikovanju rodnih uloga u jednom društvu.

Tokom panela je naglašeno da je posebna snaga umjetnosti u konstantnom preispitivanju utvrđenih tradicionalnih obrazaca koji određenu zajednicu drže čvrsto vezanom za patrijarhalne obrasce usmjerene na očuvanje „tradicionalnih vrijednosti“ jednog društva. Ovo predstavlja platformu koja često vodi stereotipnim obrascima ponašanja sa dodijeljenim rodnim ulogama koje najčešće djeluju na štetu žena. Umjetnost, smatraju, možda ne može dati direktne odgovore na to kako ove izazove prevazići, ali zaisgurno ih može preispitati.